Items tagged mozak

Treningom ne bildamo samo tijelo nego mozak i duh

Svako od nas ponekad ima težak dan na poslu, na faksu ili kod kuće s djecom. Iako smo premoreni i iscrpljeni, bilo mentalno ili fizički, ipak se ‘dovlačimo’ do teretane i krećemo s treningom.

Nerijetko nam se u takvim situacijama u glavi javlja pitanje: “Zašto ja to radim i zašto se toliko mučim?” Odgovor je jednostavan – zato što znamo koliko ćemo se dobro osjećati poslije treninga. Iako odlazimo iz teretane još umorniji, bez obzira na sve osjećamo se bolje, svježe i uistinu transformirano. Nervoza, umor i stres nas puno manje diraju nego prije treninga, dok su nam tijelo i um došli u neku vrstu ‘zen’ stanja pa smo puno smireniji i koncentriraniji na svoje obaveze.

Već odavno znamo da vježbanje može izazvati drastične promjene u raspoloženju, mentalnom zdravlju pa čak i koncentraciji, no pitanje je zašto je to tako? U nastavku ćemo malo detaljnije objasniti kakva je poveznica između treniranja i našeg mozga.

Trening i mozak

Najjednostavnije rečeno, kad krenemo trenirati dolazi do biohemijskih promjena u mozgu koji pozitivno utječu na našu volju i raspoloženje. Mozak je sastavljen od stotina bilijuna ćelija koji se nazivaju neuroni. Oni međusobno izmjenjuju hemijske signale, što nam omogućuje da interpretiramo sve oko sebe, iznutra i izvana. Hemijski signali ili neurotransmiteri su odgovorni za naše raspoloženje, emocije, razmišljanja i ponašanje. U mozgu postoji otprilike stotinjak neurotransmitera koji obavljaju različite funkcije, ali za nas su najvažnija dva – serotonin i endorfin, koji su odgovorni za onaj dobar osjećaj nakon odrađenog treninga.

Endorfin

Ako se odlučite za bilo koju aktivnost koja testira izdržljivost, poput sprinta, trčanja na duge staze ili samo ugodne višesatne šetnje sa psom, vaš mozak otpušta endorfine, neurotransmitere odgovorne za ono što se u stručnoj terminologiji naziva “The Runners High”. Riječ je o osjećaju sreće i euforije koji se javlja tijekom spomenutih aktivnosti, zbog kojeg se osjećamo ponosno sami na sebe.

Osim sreće, endorfini su odgovorni i za onaj osjećaj potpunog mira i “očišćene glave” od svih negativnih i stresnih situacija koje su utjecale na nas prije početka same aktivnosti. Dakle, endorfini su unutarnji ljudski antidepresivi i painkilleri zbog čega umjesto boli osjećamo zadovoljstvo po završetku treninga.

Serotonin

Serotonin je neurotransmiter, poznat i kao “hormon sreće” jer je odgovoran za naše dobro raspoloženje. Za razliku od endorfina koji prvo blokira bol i tugu te ih zamjenjuje užitkom, serotonin ga prirodno proizvodi. U istraživanju provedenom na harvardskom medicinskom fakultetu nedostatak serotonina je kod nekih ispitanika direktno povezan s depresijom i bolestima koje se vežu uz nju. Zbog toga su današnji antidepresivi većinom napravljeni kao “serotonin boosteri”.

Postoji i nefarmakološki način za poticanje proizvodnje serotonina. Istraživanja su pokazala da je fizička aktivnost jedan od prirodnih podizača razine serotonina. Međutim, nije samo aerobna aktivnost djelotvoran lijek protiv depresije. Naime, bilo kakav oblik treninga snage, bilo da pričamo o bodyweight ili bodybuilding treningu, uspješno i efektivno smanjuje simptome depresije.

BDNF faktor razvoja

Osim što povisuje razinu endorfina i serotonina, intenzivan trening također razvija BDNF ili neurotrofni moždani faktor. Riječ je o sekretornom proteinu koji je kod ljudi kodiran BDNF genom te je prisutan u mozgu i perifernom živčanom sustavu, gdje je odgovoran za poboljšanje kognitivnog zdravlja na područjima kao što su memorija i koncentracija. Međutim, njegova glavna uloga je očuvanje starih i razvijanje novih neurona te osiguranje razmjene hemijskih signala između moždanih stanica. Ako neuron odumre, transmisija signala je prekinuta što izravno smanjuje kognitivne funkcije. BDNF štiti neurone, osigurava njihovu održivost i sigurnu razmjenu hemijskih signala, što će značiti bolje raspoloženje, memoriju i koncentraciju. Na kraju priče to znači i bolje rezultate na treningu, poslu i u privatnom životu. Zato vježbajte da potaknete proizvodnju BDNF-a!

Zaključak

Možda se sada pitate zašto vam je sve ovo važno i kako vam može pomoći u treninzima, ali kada uzmete u obzir da na biološkoj i hemijskoj razini trening poboljšava vaše mentalno zdravlje, onda ovaj članak može poslužiti kao motivacija za one dane kad vam se baš i ne ide u teretanu. Uz tijelo, um će vam na tome biti itekako zahvalan, što je zapravo ključ dugoročnog zdravlja i sreće!

Šta vježbanje čini vašem mozgu?

Naučnici se sve više približavaju razumijevanju razloga zbog kojeg se nakon vježbanja osjećamo dobro. Vježbanje, ne samo da nas održava zdravima i pomaže nam da živimo duže, već nas čini pametnijim, poboljšava pamćenje, fokus i može ublažiti depresiju.

Tokom prošle decenije, naučnici su počeli da otkrivaju načine na koje vježbanje utječe na naš mozak. Vježbanje povećava nivoe važnih hormona i neurohemikalija koje pomažu u stvaranju novih veza između moždanih ćelija. Vježbanje može dovesti do nastanka neurona u području mozga koji se zove hipokampus.

Vježba je dobra za praktično svaku funkciju u mozgu i tijelu

Svaki put kada vježbate, masne ćelije i jetra oslobađaju različite molekule u krvotok. Neke od ovih molekula cirkulišu kroz tijelo i putuju do mozga, gdje prelaze krvno-moždanu barijeru. One pokreću korisne promjene koje mogu učiniti da se osjećate fokusiranije i sretnije.

Jedna od najvažnijih promjena je oslobađanje hormona rasta koji se naziva neurotrofni faktor mozga. Ovaj hormon ima pozitivne efekte na mozak. Neurotrofni faktor pomaže mozgu da izgradi nove veze, ili sinapse, između neurona. Ovaj proces se smatra osnovom za učenje.

Međutim, ne postoji jasan način da se izmjeri rođenje novih moždanih ćelija. Neka istraživanja ukazuju da se neurogeneza dešava kod odraslih ljudi, dok neke ukazuju na suprotno.

Vježbanje također mijenja mrežu krvnih žila u mozgu. Više protoka krvi u tijelu od vježbanja, znači više protoka krvi u mozgu. Kao rezultat, formiraju se novi krvni sudovi u hipokampusu, što je još jedan dokaz da se neurogeneza može pojaviti kod ljudi.

Neurotransmiteri

Svi ljudi koji vježbaju su iskusili način na koji vježbanje podiže neurotransmitere kao što su serotonin, dopamin i endorfin. Oni su kritični za regulisanje raspoloženja. Ove neurohemikalije rastu s vježbanjem. Sve što čini da se dobro osjećate podići će vaše nivoe dopamina.

Koja vrsta vježbanja je najbolja za vaš mozak?

Većina istraživanja sprovedena je na umjerenim aerobnim vježbama poput trčanja, međutim, nedavni dokazi upućuju na to da su dizanje utega i intervalni treninzi također dobri za vas.

6 namjernica za vaš mozak

Mozak nije organ kao i svaki drugi. On je najveći potrošač kiseonika i energije i to sa razlogom. Bez “kafala” nema ništa, to je naš kompjuter koji radi non stop, 24 sata dnevno.

Zaboraviti nešto dok smo mladi i nije veliki problem, ali kako starimo onda nam je teže da pamtimo, da se koncentrišemo i učimo.

Da je za bildanje mišića pored teretane najvažnije pravilna ishrana, to svi znamo. Ali da li ste znali da od izbora namirnica koje unosite u sebe može da zavisi i snaga vašeg mozga?

Skuša

Omega-3 masne kiseline daju fluidnost ćelijskim membranama, što poboljšava komunikaciju između ćelija. Skuša je puna omega-3 masnih kiselina i ako je jedete nekoliko puta sedmično, možete da povećate sposobnost učenja, poboljšate raspoloženje i pamćenje. Tako da više nećete nikad zaboraviti da skušu stavite u svoju korpu.

Kivi

Samo jedan kivi sadržii više vitamina C nego što se dnevno preporučuje, a ujedno štiti mozak od slobodnih radikala, koji mogu da smanje njegovu funkciju, uspore memoriju i sposobnost rješavanja problema. Birajte mekani kivi koji možete da jedete sa kašičicom.

Bademi

Fenilalalin u bademima ima sposobnost da pređe granicu između krvi i mozga, u kojem stimulišu neurotransmitere dopamin, adrenalin noraadrenalin, koji podižu raspoloženje. Bademi su bogati riboflavinom (B2) koji pojačava memoriju.

Sušene kajsije

Istraživanja u Americi su pokazala da visoke količine gvožđa povećavaju nervnu aktivnost u lijevoj hemisferi mozga (odgovorna za analitičko mišljenje). Pojedite zato dnevno nekoliko suhih kajsija, jer njihov vitamin C pojačava apsorpciju gvožđa. Pritom, uticaj suhih kajsija na varenje će biti eksplozivan.

Jaja

Holin, koji se nalazi u jajaima, održava fleksibilnosti integritet membrana ćelija mozga, bez čega nutrijenti koji se baziraju na mastima, kao i otpadni produkti metabolizma, ne bi mogli da prolaze kroz ćelijske zidove. Holin je ključna komponenta aceltiholina koji prenosi poruke između nerava i mišića. Jaje je pravi poklon paket za vaš mozak.

Teleća džigerica

Prema rezultatima jedne američke studije koja se bavila temom starenja, pokazalo se da je hrana bogata folatima dobra za mozak i smanjuje rizik od dobijanja Alchajmerove bolesti. Teleća džigerica sadrži posebno velike koncentracije folata. Najbolja je jednostavno propržena sa lukom, naravno uz dobro vino.

Treningom i dobrom tjelesnom formom do zdravijeg i mlađeg mozga

Podatak da jedan od deset Amerikanaca starijih od 65 godina živi sa Alzheimerovom bolesti, prilično je zabrinuo zdravstvene radnike koji su izvršili niz ispitivanja s težištem na načine održavanja mozga mlađim i zdravijim.

Tako je studija provedena na Southwestern univerzitetu otkrila snažnu korelaciju dobre tjelesne forme i smanjenja rizika od razvoja Alzheimerove bolesti.

Radilo se o provjeri moždanih funkcija, a zatim poređenju istih sa maksimalnim udisajem kisika kod ispitanika, što inače daje tačan uvid u kondiciju osoba. Upravo po tome se to posljednje istraživanje razlikovalo od ranijih, u kojima su ispitanici sami prijavljivali svoj nivo fizičke spreme na osnovu navika vježbanja.

Rezultati su ubrzo pokazali da stvarno veza između slabe kondicije i ranih i srednje razvijenih znakova gubitka memorije postoji. Odnosno da postoji i stvarna veza između dobre fizičke kondicije i zdravog mozga koji djeluje mlađe od stvarnih godina. Ljudi sa manje fizičkih aktivnosti u svojoj dnevnoj rutini imali su slabiju bijelu moždanu masu, a što označava i slabiju moždanu funkciju.

“Ovo istraživanje podržava hipotezu da poboljšanje tjelesne forme ljudi poboljšava njihovo moždano zdravlje i usporava proces starenja”, pojasnio je neurolog dr. Kan Ding sa Southwestern Pet O'Donnell Jr. Instituta za mozak.

Uticaj alkohola na mozak

Kada unosimo alkohol, svi dijelovi tijela su pod utjecajem, međutim nervni sistem i mozak je najizloženiji njihovom utjecaju. Ovo se dešava zato što alkohol može da prođe kroz krvno-moždanu barijeru i na taj način dolazi u direktan kontakt sa moždanim ćelijama.

Brojna istraživanja povezivaju prekomjeran unos alkohola sa kognitivnom degeneracijom. Treba skrenuti pažnju da prekomjeran unos alkohola također utječe na mozak mlađih ljudi. Opijanje tokom vikenda mogu dugotrajno oštetiti naš mozak.

Jedna piva ili čaša vina s vremena na vrijeme neće imati nikakav utjecaj na nervni sistem. Rizik oštete se javlja kada je opijanje često i prekomjerno.

Od kojih faktora ovisi utjecaj alkohola na mozak?

Regularnost unosa alkohola
Dob u kojoj ste počeli da konzumirate alkohol
Trenutna dob osobe
Nivo obrazovanja
Spol
Genetička anamneza
Alkoholizam u porodici
Prenatalno izlaganje alkoholu
Zdravstveno stanje
Utjecaj alkohola dugortajno i kratkotrajno
U nastavku, čitajte koje su posljedice prekomjernog unosa alkohola.

Smanjeni hipokampus

Alkohol utječe na promjene strukture mozga. Dakle, osoba koje su izloženije alkoholu imaju smanjeni hipokampus, zbog čega imaju poteškoće kada je u pitanju pamćenje i učenje.

Pored toga, također su prisutne promjene u frontalnom režnju koji je zaslužan za samokontrolu našeg ponašanja.
Prekomjerno opijanje je usko povezano sa mentalnim bolestima kao što su anksioznost ili depresija.

Ovo se dešava zbog promjene nivoa seroronina u mozgu kada dođe u kontakt s alkoholom, tačnije smanjiva nivo serotonina. Smanjenim nivoom pomenutog neurotransmitera pomaže stvaranju raznih emocionalnih bolesti.7i na mali mozak i onemogućava stvaranje novih sinapsi, što može da dovede so smrti.

Uništava moždane ćelije

Pored usporavanja razvoja mozka u tinedžerskoj dobi, redovno opijanje ima utjecaj i na mozak odraslih ljudi.

Unos alkohola onemogućava rast moždanih ćelija i smanjuje broj neurona na određenim dijelovima mozga. Međutim šteta se najviše može primijetiti kod aksona, produžetak nervnih ćelija ili neurona.

Psihoza

Ovisnici o alkoholi mogu razviti stadij psihoze, u koji su uključeni brojne halucinacije, paranoje i iluzije.

Na isti način, ukoliko osoba posjeduje dugi historijat alkoholizma i s istim naglo prestane može razviti sindrom apstinencije. Pomenuti sindrom stvara hiperstimulaciju adrenergičnog receptora i uzrokuje glavobolju, konstantnu agitaciju, drhtanje tijela, mučninu, povraćanje, halucinacije i čak i smrt.

Emocionalni poremećaj

Prekomjerno opijanje je usko povezano sa mentalnim bolestima kao što su anksioznost ili depresija.

Ovo se dešava zbog promjene nivoa seroronina u mozgu kada dođe u kontakt s alkoholom, tačnije smanjiva nivo serotonina. Smanjenim nivoom pomenutog neurotransmitera pomaže stvaranju raznih emocionalnih bolesti.

Treningom bildate mišiće, ali i mozak! Pročitajte kako!

Svatko od nas ponekad ima težak dan na poslu, na faksu ili kod kuće s djecom. Iako smo premoreni i iscrpljeni, bilo mentalno ili fizički, ipak se ‘dovlačimo’ do teretane i krećemo s treningom.

Nerijetko nam se u takvim situacijama u glavi javlja pitanje: “Zašto si ja to radim i zašto se toliko mučim?” Odgovor je jednostavan – zato što znamo koliko ćemo se dobro osjećati poslije treninga. Iako odlazimo iz teretane još umorniji, bez obzira na sve osjećamo se bolje, svježe i uistinu transformirano. Nervoza, umor i stres nas puno manje diraju nego prije treninga, dok su nam tijelo i um došli u neku vrstu ‘zen’ stanja pa smo puno smireniji i koncentriraniji na svoje obaveze.

Već odavno znamo da vježbanje može izazvati drastične promjene u raspoloženju, mentalnom zdravlju pa čak i koncentraciji, no pitanje je zašto je to tako? U nastavku ćemo malo detaljnije objasniti kakva je poveznica između treniranja i našeg mozga.

TRENING I MOZAK

Najjednostavnije rečeno, kad krenemo trenirati dolazi do biohemijskih promjena u mozgu koji pozitivno utječu na našu volju i raspoloženje. Mozak je sastavljen od stotina bilijuna ćelija koji se nazivaju neuroni. Oni međusobno izmjenjuju kemijske signale, što nam omogućuje da interpretiramo sve oko sebe, iznutra i izvana. Hemijski signali ili neurotransmiteri su odgovorni za naše raspoloženje, emocije, razmišljanja i ponašanje. U mozgu postoji otprilike stotinjak neurotransmitera koji obavljaju različite funkcije, ali za nas su najvažnija dva – serotonin i endorfin, koji su odgovorni za onaj dobar osjećaj nakon odrađenog treninga.

ENDORFIN

Ako se odlučite za bilo koju aktivnost koja testira izdržljivost, poput sprinta, trčanja na duge staze ili samo ugodne višesatne šetnje sa psom, vaš mozak otpušta endorfine, neurotransmitere odgovorne za ono što se u stručnoj terminologiji naziva “The Runners High”. Riječ je o osjećaju sreće i euforije koji se javlja tijekom spomenutih aktivnosti, zbog kojeg se osjećamo ponosno sami na sebe.

Osim sreće, endorfini su odgovorni i za onaj osjećaj potpunog mira i “očišćene glave” od svih negativnih i stresnih situacija koje su utjecale na nas prije početka same aktivnosti. Dakle, endorfini su unutarnji ljudski antidepresivi i painkilleri zbog čega umjesto boli osjećamo zadovoljstvo po završetku treninga.

SEROTONIN

Serotonin je neurotransmiter, poznat i kao “hormon sreće” jer je odgovoran za naše dobro raspoloženje. Za razliku od endorfina koji prvo blokira bol i tugu te ih zamjenjuje užitkom, serotonin ga prirodno proizvodi. U istraživanju provedenom na harvardskom medicinskom fakultetu nedostatak serotonina je kod nekih ispitanika direktno povezan s depresijom i bolestima koje se vežu uz nju. Zbog toga su današnji antidepresivi većinom napravljeni kao “serotonin boosteri”.

Postoji i nefarmakološki način za poticanje proizvodnje serotonina. Istraživanja su pokazala da je fizička aktivnost jedan od prirodnih podizača razine serotonina. Međutim, nije samo aerobna aktivnost djelotvoran lijek protiv depresije. Naime, bilo kakav oblik treninga snage, bilo da pričamo o bodyweight ili bodybuilding treningu, uspješno i efektivno smanjuje simptome depresije.

BDNF FAKTOR RAZVOJA

Osim što povisuje razinu endorfina i serotonina, intenzivan trening također razvija BDNF ili neurotrofni moždani faktor. Riječ je o sekretornom proteinu koji je kod ljudi kodiran BDNF genom te je prisutan u mozgu i perifernom živčanom sustavu, gdje je odgovoran za poboljšanje kognitivnog zdravlja na područjima kao što su memorija i koncentracija. Međutim, njegova glavna uloga je očuvanje starih i razvijanje novih neurona te osiguranje razmjene kemijskih signala između moždanih stanica. Ako neuron odumre, transmisija signala je prekinuta što izravno smanjuje kognitivne funkcije. BDNF štiti neurone, osigurava njihovu održivost i sigurnu razmjenu kemijskih signala, što će značiti bolje raspoloženje, memoriju i koncentraciju. Na kraju priče to znači i bolje rezultate na treningu, poslu i u privatnom životu. Zato vježbajte da potaknete proizvodnju BDNF-a!

ZAKLJUČAK

Možda se sada pitate zašto vam je sve ovo važno i kako vam može pomoći u treninzima, ali kada uzmete u obzir da na biološkoj i hemijskoj razini trening poboljšava vaše mentalno zdravlje, onda ovaj članak može poslužiti kao motivacija za one dane kad vam se baš i ne ide u teretanu. Uz tijelo, um će vam na tome biti itekako zahvalan, što je zapravo ključ dugoročnog zdravlja i sreće!

Trening i dobra tjelesna forma čine mozak mlađim i zdravijim

Podatak da jedan od deset Amerikanaca starijih od 65 godina živi sa Alzheimerovom bolesti, prilično je zabrinuo zdravstvene radnike koji su izvršili niz ispitivanja s težištem na načine održavanja mozga mlađim i zdravijim.

Tako je studija provedena na Southwestern univerzitetu otkrila snažnu korelaciju dobre tjelesne forme i smanjenja rizika od razvoja Alzheimerove bolesti.

Radilo se o provjeri moždanih funkcija, a zatim poređenju istih sa maksimalnim udisajem kisika kod ispitanika, što inače daje tačan uvid u kondiciju osoba. Upravo po tome se to posljednje istraživanje razlikovalo od ranijih, u kojima su ispitanici sami prijavljivali svoj nivo fizičke spreme na osnovu navika vježbanja.

Rezultati su ubrzo pokazali da stvarno veza između slabe kondicije i ranih i srednje razvijenih znakova gubitka memorije postoji. Odnosno da postoji i stvarna veza između dobre fizičke kondicije i zdravog mozga koji djeluje mlađe od stvarnih godina. Ljudi sa manje fizičkih aktivnosti u svojoj dnevnoj rutini imali su slabiju bijelu moždanu masu, a što označava i slabiju moždanu funkciju.

“Ovo istraživanje podržava hipotezu da poboljšanje tjelesne forme ljudi poboljšava njihovo moždano zdravlje i usporava proces starenja”, pojasnio je neurolog dr. Kan Ding sa Southwestern Pet O'Donnell Jr. Instituta za mozak.

Hrana za mozak: 6 namirnica za jače vijuge

Mozak nije organ kao i svaki drugi. On je najveći potrošač kiseonika i energije i to sa razlogom. Bez “kafala” nema ništa, to je naš kompjuter koji radi non stop, 24 sata dnevno.

Zaboraviti nešto dok smo mladi i nije veliki problem, ali kako starimo onda nam je teže da pamtimo, da se koncentrišemo i učimo.

Da je za bildanje mišića pored teretane najvažnije pravilna ishrana, to svi znamo. Ali da li ste znali da od izbora namirnica koje unosite u sebe može da zavisi i snaga vašeg mozga?

Skuša

Omega-3 masne kiseline daju fluidnost ćelijskim membranama, što poboljšava komunikaciju između ćelija. Skuša je puna omega-3 masnih kiselina i ako je jedete nekoliko puta sedmično, možete da povećate sposobnost učenja, poboljšate raspoloženje i pamćenje. Tako da više nećete nikad zaboraviti da skušu stavite u svoju korpu.

Kivi

Samo jedan kivi sadržii više vitamina C nego što se dnevno preporučuje, a ujedno štiti mozak od slobodnih radikala, koji mogu da smanje njegovu funkciju, uspore memoriju i sposobnost rješavanja problema. Birajte mekani kivi koji možete da jedete sa kašičicom.

Bademi

Fenilalalin u bademima ima sposobnost da pređe granicu između krvi i mozga, u kojem stimulišu neurotransmitere dopamin, adrenalin noraadrenalin, koji podižu raspoloženje. Bademi su bogati riboflavinom (B2) koji pojačava memoriju.

Sušene kajsije

Istraživanja u Americi su pokazala da visoke količine gvožđa povećavaju nervnu aktivnost u lijevoj hemisferi mozga (odgovorna za analitičko mišljenje). Pojedite zato dnevno nekoliko suhih kajsija, jer njihov vitamin C pojačava apsorpciju gvožđa. Pritom, uticaj suhih kajsija na varenje će biti eksplozivan.

Jaja

Holin, koji se nalazi u jajaima, održava fleksibilnosti integritet membrana ćelija mozga, bez čega nutrijenti koji se baziraju na mastima, kao i otpadni produkti metabolizma, ne bi mogli da prolaze kroz ćelijske zidove. Holin je ključna komponenta aceltiholina koji prenosi poruke između nerava i mišića. Jaje je pravi poklon paket za vaš mozak.

Teleća džigerica

Prema rezultatima jedne američke studije koja se bavila temom starenja, pokazalo se da je hrana bogata folatima dobra za mozak i smanjuje rizik od dobijanja Alchajmerove bolesti. Teleća džigerica sadrži posebno velike koncentracije folata. Najbolja je jednostavno propržena sa lukom, naravno uz dobro vino.

Ove vježbe poboljšavaju memoriju i pomažu u održavanju zdravlja mozga

Aerobne vježbe mogu poboljšati funkciju memorije i doprinijeti održavanju zdravlja mozga dok starimo, pokazalo je novo istraživanje provedeno u Australiji.

Istraživači s univerziteta u zapadnom dijelu Sydneyju i univerziteta u Manchesteru ispitivali su utjecaj aerobnih vježbi na hipokampus, dio mozga koji je ključan za memoriju i druge funkcije. Zdravlje mozga godinama slabi, a nakon 40. godine mozak se tokom jedne decenije “skupi” za pet posto.

Istraživači su ispitivali efekte aerobne vježbe, uključujući stacionarni biciklizam, trčanje i hodanje kod 737 osoba u dobi od 24 do 76 godina. Rezultati su pokazali da vježbanje nije imalo utjecaja na ukupni volumen hipokampusa, ali je znatno povećalo lijevi dio ove moždane regije.

“Kad vježbate proizvodite hemikaliju koja može pomoći u sprečavanju pogoršanja funkcija mozga koje su povezane sa starenjem. Naši podaci pokazuju da su, umjesto da stvarno povećavaju veličinu hipokampusa, glavne koristi aerobnih vježbi za mozak zapravo usporavanje smanjenja veličine mozga. Drugim riječima, vježbanje se može posmatrati kao program održavanja mozga”, rekao je autor studije Joseph Firth.

Firth je rekao kako rezultati istraživanja mogu pomoći u prevenciji neurodegenerativnih poremećaja kao što su Alzhajmerova bolest i demencija. (klix.ba)

Šećer i nije tako sladak: Negativno utiče na mozak

Novo otkriće vezano za šećer će po ko zna koji put razočarati ljubitelje slatkiša, jer nakon svih potvrđenih negativnih uticaja na poticanje niza bolesti i toga što je osnovni razlog pretilosti ljudi širom svijeta, sada je jasno da šećer negativno utiče i na funkcionisanje mozga.

Naime, zaključeno je da se konzumiranje hrane zasićene šećerom može dovesti u vezu sa poremećajima funkcionisanja mozga, uključujući i slabljenje memorije i kognitivnih aktivnosti.

U ovom slučaju, fruktoza je bila sporni elemenat, budući da su naučnici otkrili da ne stimuliše hormone kao inzulin, koji su važni za osjećaj sitosti.

Istovremeno, odlika šećera da izaziva ovisnost, a istraživanje provedeno na Univerzitetu u Južnoj Kaliforniji u kom su ispitanici dobrovoljno odustajali od novčane nagrade koja im je trebala biti poslana na adresu, u zamjenu da im se odmah servira ukusna hrana, pokazalo je ozbiljnost problema.