Zdravlje | Body Control

Prednosti redovne fizičke aktivnosti

Fizička aktivnost je jedan od odlučujućih faktora za održavanje, ojačanje i unaprjeđenje zdravlja. Ovo je savršen način da dovedete vaše tijelo u formu, a isto tako i vaš mentalni stav. Dugoročno i redovno vježbanje usporava proces starenja. Korisno je u prevenciji od nepravilnosti i oštećenja tijela, svih organa i tkiva. Umanjuje rizik od koronarne bolesti srca, hroničnih oboljenja, šećerne bolesti, nekih vidova tumora, gojaznosti, stresa, anksioznosti i depresije.

Naučno je dokazano da redvan program fizičke aktivnosti dovodi do poboljšanja opšteg zdravlja i smanjenja prekomjerne tjelesne težine.

Svakodnevna fizička aktivnost ima pozitivan efekat kod mnogih oboljenja:

– Koronarna srčana bolest i druge kardiovaskularne bolesti;

– Visok krvni pritisak;

– Umanjuje holesterol i lipide u krvi;

– Dijabetes (tip 2);

– Insulinska rezistencija i glikozna netolerancija;

– Rak debelog crijeva;

– Rak prostate;

– Rak dojke;

– Oboljenja želučanog mjehura;

– Depresija.

Svakodnevna fizička aktivnost dovodi do:

– Poboljšanja elemenata fizičke kondicije (kardiovaskularna forma, mišićna izdržljivost, snaga mišića, motorne vještine)

– Osjećaj zadovoljstva;

– Umanjuje stres;

– Umanjuje prekomjernu tjelesnu težinu;

– Povećava gustinu kostiju;

– Umanjuje frekvencije artritisa.

Povoljni efekti fizičke aktivnosti mogu se postići ukoliko praktikujete sljedeće principe:

– 30-60 minuta kontunuirane kardio aktivnosti svakog dana;

– Praktikovanje redovne fizičke aktivnosti 4-6 puta sedmično;

– Da se angažuju sve veće mišićne grupe;

– Da se praktikuju ritmičke i kardio vježbe;

– Da se vježba kontinuirano i svakodnevno.

Sa ovakim intezitetom vježbanja se postiže:

– Gubi se 120-200 kalorija dnevno i 1000-1500 kalorija sedmično;

– Koristi se 60-90% od maksimalne srčane frekvencije;

– Iskorištava se 50-85% od maksimalne doze kisika.

Vrijeme trajanja i intezitet se može utvrditi od strane svakog čovjeka, individualno. Preporučuju se kardio aktivnosti: vožnja bicikla, plivanje, džogiranje, sportske igre, ples i slične akstivnosti. Svaka osoba koja želi da ili jeste fizički aktivna treba jasno da razumije i da cijeni pozitivne i korisne efekte koji su obezbjeđeni od strane fizičke aktivnosti.

Sa redovnom i umjerenom fizičkom aktivnošću se postižu pozitivi efekti za zdravlje. Kako bi se postigli pozitivni zdravstveni efeketi od redovne fizičke aktivnosti, bitno je da se napravi program za bolju fizičku kondiciju od strane fintes trenera ili ljudi koji su stručni u tom polju, jer ćete tako puno brže postići vaš cilj. Fizička aktivnost može zamjeniti mnoge lijekove, ali niti jedan lijek ne može zamjeniti fizičku aktivnost. (body.ba)

Dokazano je: Vježbanje je lijek za depresiju

Mnogi dugogodišnji ovisnici o fitnesu, teretani i dizanju tegova, svoje svakodnevno vježbanje u poluozbiljnom tonu nazivaju svojom terapijom, a da u tome zaista ima istine, sada je dokazala i nauka.

Naime, istraživanje provedeno na Univerzitetu Kalifornija, jasno je pokazalo da vježbanje povećava nivo neurotransmitera u mozgu, upravo onih kojih nedostaje osobama koje boluju od depresije i anksioznosti.

To je utvrđeno magnetnom rezonancom, kroz koju je prošlo 38 volontera, koji su bili podvrgnuti vježbi vožnje bicikla u trajanju od 20 minuta, a nakon koje aktivnosti je bio primjetan porast neurotransmitera u mozgu.

Neurotransmiteri poput glutamata i GABA, koji se dokazano aktiviraju vježbanjem, hemijski su elementi koji mozgu omogućuju komunikaciju sa tijelom. Uz to GABA ili gama-amino maslačna kiselina, odgovorna je za lakše nošenje sa stresom, kao i za poboljšanje kvaliteta sna.

“Depresivni poremećaj karakterizira snižen nivo GABA-e i glutamata, a naše istraživanje je pokazalo kako vježbanje pomaže u obnavljanju ovih neurotransmitera“, objašnjava Richard Maddock, profesor psihijatrije i bihevijoralnih nauka, koji je ujedno bio i vođa istraživanja.

On posebno naglašava to da se nada da će sada rezultati njihovog istraživanja pomoći i ljekarima i pacijentima da ozbiljnije shvate povezanost vježbanja i psihičkih poremećaja. (body.ba)

Redovno vježbanje štiti od 13 vrsta karcinoma

Redovna tjelesna aktivnost, između umjerene i jače, smanjuje rizik od 13 vrsta karcinoma, kaže američka studija objavljena u “Journal of the American Medical Association, Internal Medicine“.

Ocjenjuje se da se 51 posto odraslih u SAD i 31 odsto u svijetu ne bavi tjelesnom aktivnošću u onoj mjeri koliko bi trebalo da bi ostali dobrog zdravlja, kažu naučnici s Američkog nacionalnog instituta za rak, a rezultate su objavili u studiji ‘Radi se o hodanju, trčanju, plivanju ili vožnji bicikla, umjerenim ili jačim tempom, 150 minuta sedmično‘.

Već ranije bilo je utvrđeno da tjelesna aktivnost smanjuje opasnost od raka debelog crijeva, dojke i endometrija, ali za druge tipove raka rezultati nisu bili dovoljno jasni zbog premalog broja učesnika studija.

Ovo je istraživanje sprovedeno na 1,44 miliona osoba između 19 i 98 godina u SAD i Evropi. Učesnici su praćeni prosječno 11 godina, tokom kojih je zabilježeno 187.000 novih slučajeva raka. (B92.net)

Neaktivnost je opasniji ubica od pretilosti

Pretilost jeste ogroman zdravstveni problem koji stoji iza cijelog niza fatalnih oboljenja, međutim rezultati naučnih istraživanja jasno ukazuju na to da prekomjerna težina ipak nije glavni uzročnik smrti modernog čovjeka.

Prema istraživanju provedenom na Cambridge univerzitetu, zaključeno je da ipak neaktivnost predstavlja najčešćeg uzročnika smrti, te da svega 20 minuta aktivnosti dnevno smanjuje rizik od prerane smrti za 16 do 30 posto!

Za potrebe ove opširne 12-godišnje analize obuhvaćeno je više od 300.000 Evropljana, a na kraju je nedvojbeno zaključeno da izostanak aktivnosti predstavlja dvostruko češćeg uzročnika prerane smrti od pretilosti.

Autor pomenutog istraživanja objavljenog u American Journal of Clinical Exercise časopisu i vođa istraživača Ulf Ekelund, poručuje da se iz svega mogla izvući jednostavna i jaka poruka – mala količina fizičke aktivnosti svakog dana je dovoljna za ostvarenje brojnih zdravstvenih beneficija.

Jednostavno pojašnjeno, dovoljno je i pri povratku kući iz vozila javnog prevoza izaći dvije stanice ranije i prošetati ostatak puta.

Naučnici u kafi pronašli protein jači od morfijuma

Naučnici sa Univerziteta u Brazilu su uspjeli da izdvoje supstancu, tačnije protein iz kafe koji navodno ima jače dejstvo od morfijuma, jer traje duže vrijeme. Istraživanja je predvodio Felipe Vinecko sa Odjela za molekularnu biologiju pri Univerzitetu u Brazilu.

Pokazalo se da kafa ima fragmete proteina koji se zove peptid, i koji ima već uočene sedativne pojave, ali i analgetske pojave, kao i da su zabilježena neželjena dejstva.

Vinecko je odlučio da patentira sedam opojnih proteina, peptida. “Ovi peptidi imaju pozitivne razlike, njihovi efekti traju četiri puta duže u odnosu na morfijum, a nema negativnih dejstava.”, ističe doktor.

Smatra se da je ovo veliko biotehničko dostignuče i da če biti od velike pomoći prehrabenoj industriji, ali može pomoći i kod velikog probelam modernog života, stresa.

Vježbanjem je moguće “kupiti” 7 godina života

Osobe koje su otkrile čari vježbanja i fizičke aktivnosti, već imaju sasvim dovoljnu motivaciju za nastavak aktivnijeg stila života. Ostali, koji se još uvijek nisu maknuli iz svoje zone komfora, mogli bi pronaći motivaciju u jako interesantnom zaključku Kongresa Evropskog društva kardiologa.

Naime, utvrđeno je da svakodnevno vježbanje može doslovno produžiti ljudski život i do sedam godina, pored svih ostalih pozitivnih efekata s kojima vježbači također bivaju nagrađeni.

Težište cijele priče je, dakle, na srčanim oboljenjima, koje upravo fizička aktivnost prevenira, smanjujući čak za polovinu rizike od smrti uslijed srčanog udara.

“Nikada nećemo uspjeti da potpuno izbjegnemo starost, ali možemo izgledati mladoliko i u sedamdesetim i živjeti i do devedeset godina. Vježbanje kupuje od tri do sedam dodatnih godina života. Ono je antidepresiv, poboljšava kognitivne funkcije i dokazano odlaže početak demencije“, objašnjava profesor sa St. George univerziteta Sanjay Sharma.

Zanimljivo je da su i testovi krvi tokom redovnog polugodišnjeg vježbanja s tegovima, vježbama visokog intenziteta i kardio vježbanja, pokazali da je moguće čak uticati i na regeneraciju DNK i usporavanje procesa starenja.

Riblje ulje bi trebalo biti obavezan suplement

Problemi sa kardiovaskularnim sistemom, jedan su od najvećih uzročnika smrti ljudi širom svijeta. Upravo zbog toga, naučno istraživanje koje je nedvojbeno ukazalo na vidljive pomake u tretiranju oboljenja srca, vodi do samo jednog zaključka – dodaci ishrani sa vitaminom D, morali bi biti mnogo više cijenjeni i korišteni u svakodnevnoj ishrani.

Opsežno istraživanje čiji su rezultati prezentovani na sastanku u organizaciji Američkog koledža za kardiologiju, a koje su prezentovali naučnici iz Leedsa, iz Velike Britanije, jedan je od najjačih pokazatelja jačine uticaja vitamina D na zdravlje srca.

Prije svega, važno je pojasniti šta je sama srž problema sa slabim funkcionisanjem srca. Ukratko, dok se kod zdravih osoba prilikom svakog otkucaja srca, iz srčane komore ispumpa između 60 i 70 posto krvi koja se nalazi u srcu, kod srčanih bolesnika se ispumpava tek oko 25 posto količine. Upravo tu se tretman sa D vitaminom pokazao kao nevjerovatno efikasan.

Naime, 163 osobe prosječne starosne dobi 70 godina koje imaju problema sa srčanim oboljenjima, a za koje se utvrdilo da dobar dio njih čak ni ljeti nije imao dovoljnu količinu vitamina D u organizmu, svakoga dana tokom jedne godine, trebali su piti tabletu vitamina D od 100 mikrograma.

Pregled na kraju istraživanja je dao pomalo šokantne pomake na bolje kod bolesnika, na čijim srcima je zabilježeno poboljšanje pumpanja krvi u procentima povećanja od 26 do čak 34 posto.

“To je prilično velika stvar, pomak je velik koliko bi se očekivalo od skupih lijekova koje inače koristimo, to nevjerovatan je efekat”, prokomentarisao je kardiolog dr. Klaus Witte, dodavši:

“To je jeftino poput čipsa, i nema nuspojava, te je čudesno poboljšanje kod ljudi koji su već na standardnim medicinskim terapijama. Ovo je prvi put da je neko pokazao nešto slično u posljednjih 15 godina”.

Studija je također zabilježila i to da su nakon godine dana korištenja D vitamina srca pacijenata postala manja, jača i efikasnija.

Pored proizvodnje izlaganjem tijela sunčevim zrakama, koje kod starijih osoba zbog promjena na koži ima slabiji efekat, vitamin D se može unositi u organizam u vidu ampula, ribljeg ulja, na kojem su i pomenute ampule bazirane i koje je najbolja (ali i najneugodnija) verzija, a ima ga i u jajima, te određenim sjemenkama.

Bol u koljenu: Kako ga sanirati bez operacije

Kao zglobovi na koje je oslonjena skoro kompletna tjelesna masa, koljena su uz nožne članke savitljivi i funkcionalni dijelovi ljudskog tijela koji se moraju nositi sa ogromnim pritiscima tokom cijelog života, koji u određenim položajima iznose i više stotina kilograma.

Zbog savitljivosti koljena čija struktura je jednostavno morala biti takva kakva je, povrede i bolovi u ovim dijelovima tijela su svakodnevnica miliona ljudi širom svijeta. Pored povreda tetiva i ligamenata, čest slučaj je i doslovna istrošenost hrskavice, koja se u krajnjim slučajevima može sanirati samo operacijom i ubacivanjem proteze.

Prije nego što se zatraži pomoć od ljekara, koji nakon snimanja, ovisno o stanju koljena, ili kreću sa ubrizgavanjem injekcija sa lijekom i mašću direktno u koljeno, ili pacijenta upućuju na operaciju, trebalo bi probati sve jednostavnije i bezbolnije načine saniranja koljena koje donosimo u nastavku.

1. Vježbe za razgibavanje koljena bez opterećenja

Čak i osobe za zdravim koljenima, nikako ne bi trebale biti posve ravnodušne prema ovim veoma značajnim, i nažalost često problematičnim zglobovima. Prije svake aktivnosti koja sadrži nagle pokrete, potrebno je razgibati koljena. Osobe kojima se već javljaju bolovi, posebno bi trebale obraćati pažnju na izvođenje ovih laganih, ali jako značajnih vježbi.

Postoje dva načina razgibavanja koljena bez opterećenja, jedan se izvodi ležeći, a drugi stojeći.

2. Vježbe za razgibavanje koljena i jačanje okolnih mišića

Pored samog razgibavanja koljena, koje predstavlja jako važan faktor na putu ka sanaciji povreda, za dugoročno održavanje zdravlja koljena je potrebno ojačati okolne mišiće koji služe kao potpora.

Postoji više vježbi, od vožnje bicikla, pa do planinarenja i niza vježbi u teretani. Svakako najkvalitetnija vježba su standardni čučnjevi, koji se bez dodatnih tegova mogu izvoditi i kod kuće. Budući da je cilj jačanje kvadricepsa, treba težiti povećanju izdržljivosti i snage, ta se truditi izvoditi što veći broj ponavljanja kroz nekoliko serija.

3. Smanjenje opterećenja direktno na koljena i korištenje pomagala

Osobe za čije profesije su takve da koljena neminovno stradaju tokom rada, trebale bi probati sve načine da skrenu opterećenja direktno sa svojih koljena, te ih spase ili mijenjanjem položaja ili dodavanjem određenih ortopedskih pomagala.

Parketari, keramičari, odbojkaši i ostali profesionalci kojima su koljena na udaru, trebaju obavezno probati razne štitnike, stabilizatore koljena, potpornike, zavoje, i sva druga pomagala koja mogu otkloniti direktni izvor problema.

4. Smanjenje tjelesne mase

Mršanje je najefikasniji način rješavanja problema sa bolnim koljenima prvenstveno iz jednog, više nego konkretnog razloga. Naime, samo jedan kilogram tjelesne mase, prilikom vršenja naglih pokreta stvara i do 20 kilograma opterećenja na koljeno! Računica je jasna, pa smanjenje tjelesne mase za nekih 5 kilograma može učiniti čuda na putu prestanka bolova u koljenima.

5. Masaže i korištenje gelova protiv boli

Masažom je moguće djelovati na opuštanje tkiva, te uz blaga istezanja uveliko smiriti bolna koljena. Korištenje gelova i krema protiv bolova uz to, kombinacija je koja može dati dosta dobre, barem privremene rezultate, dok se ne uradi nešto konkretnije, kao što je spomenuto jačanje okolnih mišića i smanjenje tjelesne mase. (body.ba)

Vježbanjem je moguće “kupiti” 7 godina života!!

Osobe koje su otkrile čari vježbanja i fizičke aktivnosti, već imaju sasvim dovoljnu motivaciju za nastavak aktivnijeg stila života. Ostali, koji se još uvijek nisu maknuli iz svoje zone komfora, mogli bi pronaći motivaciju u jako interesantnom zaključku Kongresa Evropskog društva kardiologa.

Naime, utvrđeno je da svakodnevno vježbanje može doslovno produžiti ljudski život i do sedam godina, pored svih ostalih pozitivnih efekata s kojima vježbači također bivaju nagrađeni. Pročitaj više

Koliki period odmora između serija je optimalan?

Da li ste se pitali koliko dugo bi trebale trajati vaše pauze između svake serije vježbi, kako bi se postigao maksimalni efekat topljena masnih naslaga? Također, koliko samih ponavljanja treba izvoditi da bi se izvukao maksimum beneficija?

Ne postoji striktno pravilo, ali jednostavno bi se trebalo držati određenih pravila i osluškivati sam govor tijela i znakova koje ono daje. Kada je topljenje masnih naslaga primarni cilj, osnovno pravilo kog se treba držati i po kom treba uređivati stil treninga je taj da se što više podigne intenzitet treninga. Pročitaj više