Je li moguće biti fit i u 50-tim?

Pozitivan stav o životu, zdrave životne navike kao što su uravnotežena prehrana i redovna fizička aktivnost svakako pomažu da se osjećate dobro zdravo i energično, bez obzira na godine.

Zdrave životne navike su ako gledamo kao cjelinu, kao izgradnja kuće. Potreban vam je čvrst i dobar temelj pa zatim zidovi pa strujne instalacije, itd…
Postoji red u toj gradnji kao i kod životnih navika: glavni element u ovom slučaju je prehrana i hidratacija, spavanje, fizička aktivnost i nošenje sa stresom.

Prehrana i hidratacija se moraju prilagođavati aktivnostima, godišnjem dobu, potrebama i mnogim drugi faktorima.
Savjetuje se da u danima kada nemate fizičke aktivnosti količinu ugljikohidrata smanjiti na minimum, a prehranu temeljiti na mastima i proteinima koji će održavati normalnu funkciju organizma i održavanje mišićne mase te zdravlja općenito.

Što se tiče fizičke aktivnosti, ona obuhvaća sve vrste kretnje kao što je joga, pilates, trening snage, vožnja bicikla, hodanje, trčanje, planinarenje, uređenje vrta, čišćenje stana, itd.
Ključ je u podizanju srčanih otkucaja i širenju pluća radi dubljeg disanja usljed intenziteta aktivnosti.
Dakle koju god aktivnost da radite, radite je sa intenzitetom da podignete puls i malo se oznojite.

6-8 sati sna treba biti prioritet svim starijim osobom od 40 godina. Duže vrijeme nedovoljnog spavanja vodi kognitivnom propadanju, nervozi, paranojama i psihozama, prati ga i nemogućnost kontrolisanja apetita radi neravnoteže hormona leptina. Kada ne spavate dovoljno leptin opada a to rezultira stalnim osjećajem gladi, prejedanjem i usporavanjem metabolizma u konačnici.

Nositi se sa stresom je ključno za zdravlje!
Loša prehrana, dehidracija, manjak sna, previše fizičke aktivnosti i negativne misli mogu biti uzrok stresa.
Jednostavan način za smanjenje stresa pronađite u provođenju vremena sa dragim ljudima, bavljenjem aktivnostima koje volite, te rasterećenje rasporeda koja zahtjevaju ulaganje posebnog truda i vremena.

Postavite sebi cilj, makar to bio samo jedan tokom svake godine. Cilj je nešto sto nas treba motivisati i poticati na napredak.
Iako su ovo savjeti za one koji i nakon 50 godina života žele ostati fit, sve navedeno mogu primjeniti i ostale generacije za dostizanje uspjeha i životnog poboljšanja.

Razlozi zbog kojih se debljate a nemaju veze sa hranom?

Masna, nezdrava i kalorična hrana i manjak fizičke aktivnosti glavni su krivci debljanja.
Međutim postoje i drugi razlozi viška kilograma koji se talože na tijelu, a to su…

Nervoza i depresija
Vjerovatno ste se mnogo puta zadesili u nekoj stresnoj ili tužnoj situaciji, pa refleksno krenuli jesti nešto slatko ili slano da se utješite. Ta reakcija je normalna i dešava se svima.
Hrana koja sadrži velike količine šećera kao i ona izrazito slana, potiče pojačana izlučivanje serotonina-hormonasreće, koji samo trenutno popravlja raspoloženje.
Time sami sebi stavarate neželjenje kilograme a da niste ni svjesni.

Lijena probava
Ovo je zdravstevni problem i trebate posjetiti doktora. Dešava se da nakon ručka, osjetite nadutost i pritisak u stomaku. To se sve očituje kroz lošu probavu, dehidraciju, pa čak i poremećaj crijevne mikloflore.

Hormonalne promjene
Kod žena ove promjene se dešavaju svaki mjesec, PMS je samo jedan od njih.
Isti efekat mogu imati, kontracepcijske tablete, steroidi, kao i određene tablete za srce i krvni pritisak. Slične promjene mogu imati žene u menopauzi.

Godine
Svi koji su prešli tridesetu godinu, znaju kako je teško skinuti koji kilogram viška. Razlog je što se godinama metabolizam postepeno usporava. Jedini način da se izborite sa tim je redovna fizička aktivnost i lake probavljiva ishrana.

Pogrešna ishrana
Loša ishrana je najveći razlog nakupljanja viška kilograma, a razlog može biti i manjak vitamina i minerala u organizmu. Manjak željeza, magnezija te vitamina D može dovesti do oslabljenja imuniteta, probavnih smetnji i umora što dovodi do nakupljanja kilograma radi loših životnih navika i rutina.

Pravo vrijeme za sport: Od 6. godine dijete je spremno za plivanje, a za košarku…

Sport je iznimno važan za organizam, a tjelesna aktivnost djeteta neizostavna je za njegov fizički i psihički razvoj.

Djeca kroz tjelesnu aktivnost i sport uče o važnosti vježbanja, prihvatanju izazova, sportskom duhu, ali i o tome kako je saradnja važna radi postizanja zajedničkog cilja. Roditelji često razmišljaju o tome koji sport je primjeren za dijete, a iako ponekad djeca sama kažu što žele, nužna je roditeljska pomoć u odabiru sporta.

Tonči Radišić, profesor tjelesne kulture i voditelj sportske škole “Volim se gibat, gibat”, naglašava kako se za pravilan razvoj djeteta preporučuje bavljenje sportom. Sportovi se mogu podijeliti na samostalne (tenis, plivanje, atletika, borilački sportovi) i grupne (nogomet, košarka, hokej).

U dobi naglog rasta, da bi se izbjegli deformiteti kralježnice (kifoza, lordoza i skolioza) te bolovi u koljenima i zglobovima, trebalo bi se baviti aktivnošću koja kao primarni cilj ima razvoj muskulature kako bi ona mogla pratiti ubrzan rast kostiju. Plivanje, po mogućnosti različitim stilovima, odlično je za sve navedeno jer sudjeluje oko 95% različitih mišića i svi se pokreću snagom vlastitog tijela bez pomoći vanjskih faktora – pojašnjava prof. Radišić.

Plivanjem se djeca mogu početi baviti od 6. godine. Ponekad je pri odabiru sporta važno uzeti u obzir ima li dijete hroničnu bolest poput astme, bronhitisa ili alergije na prašinu i slično. U takvom slučaju vrstu fizičke aktivnosti treba prilagoditi.

– Za astmu su idealni plivanje, vaterpolo i veslanje jer vlaga pomaže u razvoju dišnog sustava. Djeca s takvim zdravstvenim tegobama svakako bi trebala izbjegavati dvoranske sportove, gdje je velik udio prašine i manjak kisika – kaže prof. Radišić.

Jedina iznimka je hokej jer na ledu nema prašine, pa je taj sport dobar. Za djecu koja pate od dišnih tegoba odlični su i klizanje te skijanje, no tu su važne i dobre motoričke sposobnosti.

Što se tiče dobi, kad bi trebalo početi s nekim sportom, Radišić kaže kako je njegova preporuka za najmanju djecu univerzalna sportska škola, gdje se stavlja naglasak na cjelokupan razvoj prije svega motoričkih, a zatim i emocionalnih i socijalnih potencijala.

To su trčanja, skakanja, bacanja, puzanja i kotrljanja kroz poligone uz elemente gimnastike, atletike, juda, nogometa, košarke, odbojke, rukometa, badmintona… Na taj način se djeci vrtićke dobi omogućava zadovoljenje potrebe za igrom, usvajanje i usavršavanje motoričkih znanja.

Gimnastika je uz atletiku te judo ‘baza’ na koju se može dograđivati odabrani sport. Bit je da se dijete motorički svestrano razvije (koordinacija, fleksibilnost, brzina, snaga, ritam) – kaže Radišić.

Oko 9. godine djeca su spremna za judo, karate i taekwondo jer dobro razvijaju gipkost, ravnotežu i koordinaciju. Od 10. godine preporučuje se početi s košarkom, odbojkom ili rukometom jer se tu razvijaju brzina, preciznost, koordinacija i agilnost. Između 9. i 12. godine najčešće se učvršćuje želja za konkretnim sportom, a poslije 12. godine važno je pomoći im da ne odustanu od treninga.

– Preporučuje se kasnije početi s bacačkim atletskim disciplinama, trčanjem na srednje i duge pruge, vaterpolom, biciklizmom, dizanjem utega, boksom, kuglanjem te skijaškim trčanjem – objasnio je prof. Radišić.

KONCENTRACIJA

Predškolska djeca još nemaju razvijenu dužu koncentraciju, pa ih ne treba stavljati u sportove s komplikovanim pravilima. Tek kad krenu u školu, spremni su na organiziranu aktivnost, a preporučuju se nekontaktni sportovi (atletika, skijanje, gimnastika, tenis ili plivanje).

VESLANJE KASNIJE

Veslanje nije dobro početi prerano jer je to ciklički sport dugotrajne, tj. aerobne izdržljivosti i stalno se ponavlja isti pokret. Preporučuje se početi s 12 godina, kad je lokomotorni sistem dovoljno sazrio da podnese opterećenja. (24sata.hr.)

Profesionalni sportisti žive 7 godina duže

Da život pod ekstremnim fizičkim pritiscima, kakvim su izloženi profesionalni sportisti, ne samo da nije ugrožavajući element po zdravlje kako se čini, već da je i jako zdrav, konačno su potvrdili i nedvojbeni rezultati naučnih istraživanja.

Istraživači sa Francuskog instituta za sport i fizičko obrazovanje, pozabavili su se sa analizom podataka o 2.814 francuskih olimpijaca od 1912. do 2012. godine, te došli do jako interesantnih zaključaka.

Naime, u poređenju sa ostalim ljudima, ovi profesionalni sportisti su živjeli sedam godina duže, što jasno govori o tome koliko ljudskom tijelu u stvari odgovara kada je fizički aktivno.

Od sedam godina koje su napravile razliku, istraživači su uvidjeli da je kod sportista rizik od smrti za dvije godine smanjen zbog manje izloženosti kardio-vaskularnim bolestima, a isto toliko i zahvaljujući manjem riziku od dobijanja karcinoma. (body.ba)

Vježbanjem je moguće “kupiti” 7 godina života!!

Osobe koje su otkrile čari vježbanja i fizičke aktivnosti, već imaju sasvim dovoljnu motivaciju za nastavak aktivnijeg stila života. Ostali, koji se još uvijek nisu maknuli iz svoje zone komfora, mogli bi pronaći motivaciju u jako interesantnom zaključku Kongresa Evropskog društva kardiologa.

Naime, utvrđeno je da svakodnevno vježbanje može doslovno produžiti ljudski život i do sedam godina, pored svih ostalih pozitivnih efekata s kojima vježbači također bivaju nagrađeni. Pročitaj više