Pogledajte dio postoperativnog oporavka ACL-a Hasanović Mirsada u Body Control teretani!!

Fudbaler Tuzla City-ja Hasanović Mirsad oporavlja se od teške povrede prednjih križnih ligamenata (ACL) u prostorijama Body Controla.
Body Control je poznat i kao centar za oporavak od najtežih sportskih povreda. Rezultat je ovo dugogodišnjeg iskustva rada u ovakvim situacijama kod profesionalnih sportista, kao i edukacije prof. dr. Jasmina Zahirovića.

Prednji križni ligament često se nalazi pod skraćenicom ACL (anterius cruciatum lig.) ili LCA (lig. cruciatum anterius).
(ACL) jedan je od 4 ključna ligamenta odgovorna za stabilnost koljena. ACL je primarno zadužen za sprječavanje prekomjernih prednjih pomijeranja potkoljenice u odnosu na natkoljenicu, tj. pomaka tibije (goljenične kosti) u odnosu na femur (natkoljeničnu kost), a ujedno je važan i za sprječavanje prekomjerne rotacije potkoljenice. Prednji i stražnji ukriženi ligamenti unutar koljena tvore strukturu koja ima oblik slova X, otkuda im i naziv. Ozljeda ukriženih ligamenata, osobito ACL, česta je ozljeda u sportaša, a pogotovo u nogometu, košarci i skijanju, tj. u sportovima s naglim promjenama smjera kretanja koje rezultiraju rotacijama u koljenu. Očekuje se godišnje oko 30 ozljeda ACL na 100 000 stanovnika.

Pogledajte kako napreduje Mirsad 40 dana nakon operacije:

 

Najčešće povrede koljena (uzroci i oporavak)

Koljeno je jedan od najkompliciranijih zglobova, a predstavlja spoj između natkoljene (femur) i potkoljene kosti (tibia) pokrivene hrskavicom, između kojih se nalaze 2 meniska u funkciji amortizacije, zglobna čahura i sinovijalna opna koja sudjeluje u lučenju sinovijalne tekućine koja podmazuje zglob, sprečavajući pritom oštećenja koja nastaju trenjem koštanih struktura. S prednje strane se nalazi kost iver (patela) koja usađena u tetivu m. kvadricepsa ima ulogu povećanja ekstenzije potkoljenice gdje iver djeluje kao poluga, povećavajući ugao pod kojim tetiva može bolje djelovati.

Koljenski zglob jedan je od najvećih zglobova na tijelu koji ima važnu ulogu u kretanju. Prenosi sile od stopala prema trupu pri stajanju, hodanju ili trčanju i važno je da su koljenske strukture zdrave, intaktne, kako ne bi dolazilo do bolova i onemogućavanja kretanja.

Sportovi kao što su trčanje, košarka, hokej, fudbal, biciklizam, borilački sportovi i drugi, mogu povećati rizik od bolova i povreda koljena. Sportovi u kojima se koriste kopačke, iznenadne promjene u pravcu kretanja, zajedno sa kontaktnim sportovima, su uobičajeni rizici za povredu koljena. Starije osobe mogu biti izložene većem riziku od povrede koljena zbog pada i osteoporoze. Žene mogu biti izložene većem riziku od povreda prednjeg ukrštenog ligamenta (ACL) i patelarnih povreda, zbog anatomije ženskog kuka i bedrene kosti i ugla pod kojim je koljeno nagnuto i mišićnoj funkciji. To može dovesti do chondromalacia patella (CMP), upale ili iritacije donje strane patele. Također prekomjerna težina može biti faktor rizika za povredu koljena, jer prekomjerna težina pravi veliko opterećenje na zglobove donjih ekstremiteta. Pretjerano treniranje, neadekvatna ili nedovoljna obuka za sport, ali i neispravna rehabilitacija akutnih povreda takođe mogu dovesti do povreda koljena.

Ako je povreda akutna, glavni simptomi će najverovatnije biti bol i otok (edem) zgloba koljena, ako je povreda hronična ili prekomjerna, simptomi klika, iskakanja i povremenog bola će biti izraženiji. Različite vrste uobičajenih povreda koljena na koljenu definirane su zahvaćenom anatomijom koljena i mehanizmom kojim je povrijeđeno:

  • Uganuća (dystorsio) koljena dovode do povrede ligamenata ili meniskusa koji drže koljeno stabilnim.
  • Kontuzija (contusio) koljena nastaje dejstvom jake sile tj. udarom koje može dovesti do višestrukih povreda zgloba koljena.
  • Istegnuća (distensio) koljena, kada su istegnute tetive ili mišići koji okružuju koljeno, obično zbog hiperfleksije ili hiperekstenzije koljena.
  • Burzitis (bursitis) koljena nastaje kada je vrećica ispunjena tekućinom u koljenu iritirana, upaljena ili inficirana.
  • Ruptura meniskusa (tear of a meniscus) mogu nastati kod oštećenja unutrašnjosti koljena.
  • Dislokacija (dislocatio) zglobova koljena može nastati usljed velikih udara, uticajem jakih sila na koljeno (sport, nesreće na motornim vozilima).
  • Frakture (fractura) koljena nastaju kod direktnih udaraca u kost.
  • Prekomjerne povrede koljena (overuse knee injuries) uključuju sindrom patelofemoralnog bola (koji se često naziva “koljeno trkača”, koji uzrokuje bol na prednjem dijelu koljena), slabost i degeneraciju hrskavice ispod koljena (chondromalacia patella).
  • Osgood-Schlatterova bolest (OSD) stanje kod djece uzrokovano rastom šiljaka koji uzrokuju bol u koljenu i oticanje ispod koljena.

Medicinski tim koji može biti uključen u liječenje povrijeđenog koljena uključuje doktore ortopede, fizioterapeute, radne terapeute ili druge specijaliste za rehabilitaciju. Ukoliko je povreda koljena povezana sa sportom, potrebna je konsultacija specijaliste sportske medicine. Veće povrede koje uključuju puknuće (rupture) ligamenata, nestabilnost zglobova koljena, oticanje, smanjen obim pokreta ili frakture zahtijevaju konsultaciju ortopeda. Dijagnozu povrede koljena postavlja doktor na osnovu historije povrede, fizičkog pregleda, a ponekad i upotrebom rendgenskih snimaka ili MRI-a (magnetne rezonance).

Održavanje jakih, fleksibilnih mišića nogu i traženje hitne medicinske pomoći za sve povrede koljena je neophodno da bi se osigurala precizna dijagnoza i odgovarajući tretman povrede. Osim toga, održavanje snažnih mišića potpornih nogu i vježbanje radi prevencije povreda će pomoći da se koljeno održi zdravim tokom čitavog životnog vijeka. Liječenje povreda koljena zavisi od vrste i težine povrede i može uključivati ​​RICE terapiju (odmor, led, kompresiju, elevaciju), fizikalnu terapiju, imobilizaciju ili operaciju.

 

Body Control savjetuje kako da se čuvate od povreda!

Savršen izgled, kondicija i sam dobar osjećaj u koži rezultat su sati i sati vježbanja. Ipak, vježbanje nekada može napraviti više problema nego dobrog, a kako bi se izbjegao taj crni scenario, jednostavno se treba držati nekoliko pravila.

1. Ne budite dosadni!

Zvuči brutalno, ali povrede se toliko često dobijaju zbog konstantno istog opterećenja na određene dijelove tijela, odnosno zbog dosadnog i uvijek istovrsnog plana treninga. Stvari treba promijeniti, kako zbog samog napretka i stvaranja novog stresa mišićima, koji ih inače i tjera na napredak, tako i zbog zaštite od pretreniranosti ali i trošenja jednih te istih zglobova i tetiva svaki dan na identičan način. Uz sve to, i treninzi će biti zanimljiviji i pomisao na treniranje će biti sama po sebi privlačnija.

2. Djelujte preventivno i odmorite

Pametni ljudi većinu problema riješe i prije nego što su nastali, jednostavno djelujući preventivno. Sve što treba je slušati osjećaje i naučiti kako prepoznati znakove nevolja u nastanku. Jednostavno, ako osjetite neke od takvih znakova, prekinite s treningom i odmorite taj dan. Sutra će stvari biti ispravljene, a povreda izbjegnuta, samim tim i vrijeme koje zahtijeva oporavak može biti spašeno i iskorišteno na pametan način.

3. Usavršite formu izvođenja vježbi

Povrede nastale prilikom vježbanja u velikoj većini slučajeva su izazvane lošim načinom izvođenja same vježbe, jer vježbač i sa manjom promjenom u načinu držanja tega direktno mijenja ugao pod kojim mišići, ali i tetive i zglobovi trpe opterećenja. Zbog toga je važno svaku vježbu i sve njene varijacije detaljno izučiti, te tačno razlučiti kod koje vježbe smijemo, a kod koje baš i nije pametno postavljati velika opterećenja. Osim teoretskog dijela, za praktičnu primjenu pravog položaja tijela prilikom izvođenja vježbe kakvo je na primjer mrtvo dizanje, prvi put bi obavezno trebali pozvati nekog iskusnijeg vježbača da provjeri sa strane radite li dobro ili trebate napraviti neke korekcije.

Izbjegnite povrede uz tri jednostavna savjeta

Savršen izgled, kondicija i sam dobar osjećaj u koži rezultat su sati i sati vježbanja. Ipak, vježbanje nekada može napraviti više problema nego dobrog, a kako bi se izbjegao taj crni scenario, jednostavno se treba držati nekoliko pravila.

1. Ne budite dosadni!

Zvuči brutalno, ali povrede se toliko često dobijaju zbog konstantno istog opterećenja na određene dijelove tijela, odnosno zbog dosadnog i uvijek istovrsnog plana treninga. Stvari treba promijeniti, kako zbog samog napretka i stvaranja novog stresa mišićima, koji ih inače i tjera na napredak, tako i zbog zaštite od pretreniranosti ali i trošenja jednih te istih zglobova i tetiva svaki dan na identičan način. Uz sve to, i treninzi će biti zanimljiviji i pomisao na treniranje će biti sama po sebi privlačnija.

2. Djelujte preventivno i odmorite

Pametni ljudi većinu problema riješe i prije nego što su nastali, jednostavno djelujući preventivno. Sve što treba je slušati osjećaje i naučiti kako prepoznati znakove nevolja u nastanku. Jednostavno, ako osjetite neke od takvih znakova, prekinite s treningom i odmorite taj dan. Sutra će stvari biti ispravljene, a povreda izbjegnuta, samim tim i vrijeme koje zahtijeva oporavak može biti spašeno i iskorišteno na pametan način.

3. Usavršite formu izvođenja vježbi

Povrede nastale prilikom vježbanja u velikoj većini slučajeva su izazvane lošim načinom izvođenja same vježbe, jer vježbač i sa manjom promjenom u načinu držanja tega direktno mijenja ugao pod kojim mišići, ali i tetive i zglobovi trpe opterećenja. Zbog toga je važno svaku vježbu i sve njene varijacije detaljno izučiti, te tačno razlučiti kod koje vježbe smijemo, a kod koje baš i nije pametno postavljati velika opterećenja. Osim teoretskog dijela, za praktičnu primjenu pravog položaja tijela prilikom izvođenja vježbe kakvo je na primjer mrtvo dizanje, prvi put bi obavezno trebali pozvati nekog iskusnijeg vježbača da provjeri sa strane radite li dobro ili trebate napraviti neke korekcije. (body.ba)

Bolovi tokom vježbanja koje ne trebate ignorisati

Bez napornog vježbanja i boli koja dolazi nakon toga ne možete postići određen uspjeh. Međutim, jako je bitno razlikovati bol koja je normalna i uobičajna od one boli koja može ukazivati na preopterećenje nekog dijela tijela ili na nepravilno izvođenje vježbi.

Ovo su simptomi koje ne smijeti ignorisati jer mogu biti pokazatelji puno većih i trajnih problema:

– Neočekivana glavobolja i bol u vratu;

– Napetnost ili povećana osjetljivost u preponama;

– Oštra bol u leđima;

– Bol u zglobovima dok trčite;

– Ekstremna glad;

– Gubljenje svijeti i slabost poslije vježbanja ili nakon što se malo odmorite;

– Stalna bol u potkoljenicama;

– Konstantni umor.

Trening Vs. Povrede

Bilo kakva vrsta treninga, a pogotovo onaj s velikim opterećenjima, nisu aktivnosti bez rizika. Nekada sasvim slučajno, nekad s namjerom, prelazimo svoje granice i tu možemo naići na jednog nesretnog suputnika mnogih vježbača – povredu!

U ovom ćemo članku proći kroz tri točke vezane uz optimalan trening, ali i izbjegavanje opasnosti povrede.
1. Prisutnost
Ako nisi prisutan na treningu, ne možeš se ni za*ebat!
Da, nije to. Iako i gornja teza stoji, ovo je ipak tekst rezerviran za one koji žele otići na sve svoje treninge, ili barem veliku većinu. No, što s onim danima kada odemo na trening, a nismo baš “tamo”? To zapravo znači da se uzdamo u vlastito mehaničko odrađivanje treninga. Dovoljno ste puta odradili neke pokrete da ne mislite kako je nužno baš svaki trening napraviti glavom. Tu se svi zeznemo. Svaki izostanak fokusa, odnosno koncentracije tijekom treninga drastično povećava mogućnost povrede. Nekada je dovoljan tek jedan nespretni trzaj ili malo mahanja viška. Kada se takvo nešto dogodi, obično sami sebi kažemo – eh, da sam barem malo mislio. Ljudi se znaju sprdati da je trening bezglava aktivnost, ali bez te glave sve je u opasnosti.
 
2. Prepoznavanje „dobrih ideja“
Prije par dana, na svojem Facebook profilu Calum von Moger objavio je nesretnu vijest da je povrijedio biceps. Takav je sport i zna se dogoditi, ali vjerojatno se ne bi dogodilo da je mladi Calum prepoznao koliko je samo mudra njegova ideja. Za potrebe simpatičnog videa, pokušao je, zajedno s Chrisom Bumsteadom, podići u biceps pregibu oko 180 kg. Mnogi od nas, iz vrlo širokog dijapazona razloga, izvučemo jedan ne baš tako pametan pa onda, njime motivirani, krećemo raditi kojekakve bedastoće. Ako vam mali glas u glavi govori da možda nemate najbolju ideju na svijetu, poslušajte ga jer i male gluposti mogu imati velike posljedice. Calumu želimo brz oporavak.
 
3. Poštujte svoje tijelo
Prije par godina, meni bi osobno ovo zvučalo kao stavka koju treba preskočiti. Rekao bih si da nisam glup i da svakako poštujem svoje tijelo. Naravno, nisam to radio. Poštovati svoje tijelo ne znači diviti se nekim njegovim mogućnostima i naširoko ga hvaliti, već i razumjeti njegove brojne potrebe. Ilustrirao bih to jednostavnim primjerom u kojem vježbač vidno umoran i pod jakim upalama i dalje forsira još jedan trening. Postoji točka opadajućih prinosa, a postoji i ona samoubilačkih ideja. Ako osjetimo „u kostima“ da se nismo dovoljno oporavili i da nam je odmor potreban, a i dalje odlazimo u teretanu, ne smijemo se zavaravati da poštujemo tijelo, već budimo iskreni i recimo da hranimo ego. (Luka Kuhar/proteka.hr)

Oštar i jak bol u mišiću: Vrijeme je za pauzu i potpuni oporavak od povrede

Trčanje je fizička aktivnost koja ima višestruko pozitivan uticaj na čovjeka. Upoznati ste se sa uticajem trčanja na zdravlje. Što se tiče poteškoća koje mogu da budu izazvane trčanjem najčešće su to povrede koje uglavnom nastaju kao posljedica velikog broja ponavljanja stresa koje trpe zglobovi, mišići i tetive.

Činjenica je da je najbolje da se obratite ljekaru kada imate povredu, ali neke osnovne stvari možete da saznate i iz iskustava drugih trkača.

Bolovi u mišićima

Bolovi u mišićima se najbolje oporavljaju mirovanjem. Uglavnom nije potrebno koristiti preparate, ali postoje i oni koji mogu da budu od pomoći.

Led, kreme ili gelovi koji hlade pomažu i u slučaju nakupljanja mliječne kiseline u mišićima. Led se koristi da bi pospješio cirkulaciju krvi u mišićima koja odnosi sve nusproizvode metebolizma kojima nije mjesto u mišićima.

Intezitet treninga u toku i poslije oporavka bi trebalo da smanjite u početku, pa da ga ponovo postepeno povećavate. Ako je upala mišića blaga ne morate ni da pauzirate, možete da nastavite sa treningom bez izmjena u vašoj rutini. Intezivne upale mišića nastaju kada ste preforsirali sa treninzima i osjećate bolove i u mirovanju. Mikrofrakture nastaju posle intenzivnijih ili dugih treninga.

Tetive

Tetive su završetci kojima se mišić vezuje za kosti, a ligamenti su vezivni elementi između kostiju. Pošto tetive nisu prokrvljene kao sam mišić, mehanizam odvođenja štetnih produkata je nešto sporiji nego kod mišića, pa se zbog toga tetive teže leče. Oporavak je sporiji i povreda tetive se lakše može ponoviti.

Bolovi se mogu opisati kao kraći, sjevajući bol koji skoro momentalno prestaje. Bol se zatim javlja pri velikom opterećenju u rasponu od jedva primjetnog do veoma jakog.

tendinitis_simptomi

Pomoć za mišiće i tetive u vidu krema i gelova

Medikamenti mogu imati različite uticaje na mišićne tetive. Problem leži u maskiranju povrede, tako što lijek ublaži bol, ali ne sanira štetu.

Mirovanje, led i kreme bi bili idelani trio u liječenju istezanja. Hladnoća pospešava cirkulaciju, krv puna hranjivih materija dolazi u dio koji liječite i sanira se povrijeđeno tkivo.

Period mirovanja je individualna stvar pa ga treba prilagoditi intezitetu povrede. Ako ste prinuđeni da se krećete, pokušajte da ne opterećujete bolni mišić ili zglob. Čuvajte se naglih i brzih pokreta. Budite uporni i strpljivi. Ako ne zaliječite do kraja povredu mišića ili tetive, moguće je da vam se ista povreda ponovi jako brzo, pa se proces oporavka može odužiti.

Šta kaže sportski ljekar?

Ljekari daju razne varijante terapije gdje se koristi naizmenično led, pa vreo (topao) tuš i tako 3-4 puta, po nekoliko minuta. Dakle, treba trljati kockom leda nekoliko minuta dio koji vas boli dok ne pocrveni, pa potom ga istuširati toplom vodom. Ovaj naizmjenični proces hlađenja – zagrijavanja navodno još bolje pospješuje prokrvljenost tog dijela tela i time olakšava organizmu da sam sebi pomogne. (trcanje.rs)