Zima je godišnje doba koje se može okarakterisati kao dio godine u kom su ljudi našeg klimatskog pojasa daleko najmanje fizički aktivni.

Međutim, činjenica koju biste trebali imati na umu jeste da niske temperature mogu biti saveznik svih onih koji rade na svojoj fizičkoj formi i teže ka idealnoj liniji.

Istraživanja su pokazala kako fizička aktivnost na hladnom vremenu troši znatno više kalorija nego što je to slučaj sa toplijim okruženjima, a za to postoji i nekoliko objašnjenja u čijem centru je proces termogeneze – potrošnje energije kako bi se tijelo održavalo toplim.

Takav, unutrašnji način održavanja toplote tijela uprkos vanjskim uslovima, izvodi se putem grčenja mišića poznatog kao drhtanje, te što je posebno značajno, potrošnjom zaliha smeđih masti.

Razlika između korištenja smeđih i bijelih masnih naslaga je u tome što se smeđe masti koriste za stvaranje topline, pa je to definitivno as u rukavu osoba koje teže smanjenju svojih ukupnih masnih naslaga kroz konstantan kalorijski deficit.

Jednom kada se tijelo zagrije i fizička aktivnost nastavi izvoditi, ovaj proces se zaustavlja, ali biva ponovo aktiviran kada dođe do prestanka aktivnosti i hlađenja tijela. Bilo kako bilo, stručnjaci upozoravaju da čak ni praksa vježbanja u nezagrijanim prostorijama ili vani tokom hladnih perioda godine, i dalje neće pomoći ukoliko se poveća unos kalorija, a što je inače tipična pojava kod većine ljudi kada nastupi zima.

Problem je u tome što se u najboljem slučaju do 10 posto potrošnje kalorija može pripisati zagrijavanju tijela u hladnom okruženju, te što samo oko 30 posto od ukupnog utroška energije otpada na fizičke aktivnosti. S druge strane, od 60 pa čak do 80 posto potrošnje kalorija se događa isključivo kroz sam bazalni metabolizam.

Istina je da ti procenti mogu biti izvrsno iskorišteni i napraviti razliku, ali oni su opet relativno mali da bi ikada mogli dovesti do povoljnih rezultata ako se unos hrane poveća. Zbog toga, u slučaju rada na dostizanju bilo kog fitness cilja, treba prvo krenuti od razmatranja uređenja ishrane.

Aleks Rodrigez, bejzbol igrač i njujorški „Jenki“ suspendovan je za čitavu sezonu 2014. zbog korišćenja lekova za pojačanje performnsi, uključujući i testosteron kreme i injekcije hormona rasta. Pošto su slični proizvodi dostupni u prodavnicama sportske ishrane i suplemenata, neki kupci nisu razumeli sličnost između suplemenata i ovih zabranjenih lekova. Problem je nastao jer je legalnim, bezbednim suplementima dato loše ime.

Testosteron i hormon rasta prirodno se nalaze u telu. Testosteron je anabolički steroid, hormon koji definiše muške karakteristike, uključujući i mišićnu masu. Žlezda hipofiza luči hormon rasta, koji aktivira receptore za rast mišića. Podizanje nivoa testosterona i hormona rasta može dodatno doprinositi ovoj oblasti, od povećanja energije i libida, do veće mišićne mase i boljih atletskih performansi.

Ali, u sintetičkoj formi, testosteron i hormon rasta aktiviraju alarme na testu na droge i oba su zabranjena u sportu zbog potencijalne moći koja korisnika izdvaja od ostalih takmičara i celo takmičenje postaje nefer.

„Testosteron i drugi anabolički steroidi povezani su i neraskidivo isprepleteni sa idejom o varanju“ – kaže Rik Kolins, jedan od najvećih eksperata za zakone o suplementima.

Van sporta, oba leka imaju medicinsku primenu, ali anabolički steroidi nalaze se na listi droga, koja varira od zemlje do zemlje. „Hormon rasta regulisan je zakonom o ograničenoj upotrebi i razlozima za prepisivanje na recept“ – kaže Kolins i dodaje da vas opsednutost testosteronom bez recepta može odvesti u zatvor.

Osim toga, korišćenje hormona za pojačanje snage nosi sa sobom ozbiljne zdravstvene rizike, od oboljenja srca i jetre do seksualne disfunkcije, uključujući i testikularnu atrofiju. Korišćenje hormona rasta može uzrokovati bol u zglobovima i disbalans između dobrog i lošeg holesterola.

Sintetički testosteron i hormon rasta mogu se naći u lokalnoj prodavnici suplemenata, a ono što tu pronađete ne bi trebalo da se meša sa zabranjenim supstancama. Neki od njih sadrže legalne hormone i prirodne sastojke, pa su čak uvršteni u hranu, umesto u dodatak ishrani.

„Razlog zašto su dodaci ishrani regulisani kao hrana, a ne kao lekovi, jeste to što sadrže prirodne sastojke koj ljudi ionako kozumiraju“ – objašnjava Kolins. „Amino kiseline, na primer, prisutne su u hrani. Suplementi napravljeni od ovih aminokiselina umnogome se razlikuju od testosterona i hormona rasta prepisanih na recept. Takvi suplementi podstiču telo da prirodno proizvodi više hormona, dok su oni u obliku lekova sintetičke verzije prirodnih hormona“.

Uistinu, postoji čvrst dokaz da amino kiseline mogu prirodno – ne sintetički – da povećaju nivo testosterona i hormona rasta, povećavajući mišićnu masu i pojačavajući atletske performanse. Studija Klinike za reproduktivnu biologiju i endokrinologiju pokazala je da D-aspartanska amino kiselina, poznata i kao D-asparganska kiselina, podstiče oslobađanje testosterona u telu, kao i da može da poveća nivo hormona rasta za čak 682% kod muškaraca i žena različite starosti, u nekim suplementima.

„Suplementi nemaju aktivne farmaceutske sastojke“ – kaže Dejv Elis, iz Sportske asocijacije za ishranu. „Postoji mnogo zakonskih regulativa koje bi proizvođači suplemenata trebali da poštuju. Napravljeni su od uobičajenih sastojaka koji se mogu naći u prodavnici, a zatim montirani zajedno u dobru prizvođačku praksu“ – zaključuje Elis.

Gotovo redovno, ljudi koji vježbaju reći će vam da su nakon treninga „umorni, ali sretni“ te da vježbanje popravlja njihovo ukupno životno raspoloženje.

Neki će odgovornost za to pripisati hemikalijama imena neurotransmiteri koje se proizvode u mozgu te koje se stimuliraju tijekom vježbanja.

Naime, neurotransmiteri utiču na raspoloženje i emocije, pa mogu smanjiti osjećaj izloženosti stresu i učiniti emocionalno stanje boljim. Iako je ovu tezu teško znanstveno pojasniti, svi koji vježbaju će potvrditi da ih trening čini sretnijima, a kemijsko im pojašnjenje toga zapravo nije ni važno, zar ne?

4 su načina na koji fizička aktivnost kontrolira stres:

1. Fizička aktivnost smanjuje anksioznost – fizičku aktivnost liječnici propisuju kao sredstvo za liječenje mišićnih i napetosti živaca. Studije pokazuju da su osobe nakon fizičke aktivnosti manje nervozne i napete.

2. Fizička aktivnost opušta – jedna trenažna jedinica generira 90-120 minuta relaksacije kao odgovora na trening, koju se naziva i „post-vježbačkom euforijom“ ili endorfinskim odgovorom. U ovu reakciju je uključen niz neurotransmitera, ne samo endorfin, a svi sudjeluju u istome; popravljaju raspoloženje i donose opuštanje organizma.

3. Fizička aktivnost pomaže izgraditi samopouzdanje i samosvijest – potvrđeno je da se redovni vježbači prosječno bolje osjećaju od onih koji ne vježbaju. Njihova razina samopouzdanja i samosvijesti na značajno je višoj razini nego kod nevježbača.

4. Fizička aktivnost potiče zdraviju prehranu – prosječno, osobe koje redovno vježbaju jedu zdravije od onih kojima fizička aktivnost nije redovna praksa. Nutritivno bolja hrana dodatno pomaže smanjiti razinu stresa i osjećati se bolje pa sinergijski učinak hrane i treninga također popravljaju raspoloženje i opće stanje vježbača.

Krenite vježbati!

Sad kad smo još jednom ponovili da je trening izvrstan način borbe protiv stresa i poboljšavanja mentalnog zdravlja, vrijeme je da krenemo s aktivnošću. Birajte onu aktivnost koja vam najviše odgovara i u kojoj možete biti redoviti:

1. Aerobne aktivnosti – potrebno je samo 20 minuta ove vrste aktivnosti 6-7 dana u tjednu da osjetite pozitivne učinke vježbanja na vaše mentalno zdravlje.

2. Joga – kod joge ili sličnih aktivnosti, um se opušta postupno kako se povećava količina mišićnog rada. Studije su pokazale da kad se velike mišićne skupine opetovano opuštaju i relaksiraju, mozak dobiva uputu da otpusti neurotransmitere koji daju osjećaj opuštenosti i budnosti.

3. Rekreacijski sportovi – tenis, badminton, odbojka ili squash, svi redom zahtijevaju aktivaciju tijela koja doprinosi smanjenju razine hormona stresa i drugih hormona koji otežavaju raspoloženja i mentalni mir.

Neće svaka vježba pomoći!

Kad govorimo o stresu s posla, vježbanje koje će pomoći u njegovom smanjenju mora biti podalje od posla. Primjerice, ako planirate odraditi neke vježbe tijekom pauze, u uredu, nemojte očekivati visoke pozitivne učinke, čak ni vježbanje u fitnessu u sklopu vaše tvrtke neće vam puno pomoći jer ćete teško odagnati misli od posla i stresa koji je poslom izazvan.

Ako možete, birajte vježbanje van prenapučenih grupa, po mogućnosti vježbajte sami ili pojedinačno, s osobnim trenerom. Svakako, u ovome odlučujte pojedinačno po vlastitim preferencijama, jer će nekima vježbanje u velikoj grupi biti stresno, a drugima upravo suprotno.

Nemojte ispuštati priliku za trening. Ako nemate vremena za odlazak u fitness centar, kvalitetan trening u trajanju od desetak minuta možete odraditi u vlastitom domu. (fitness.com.hr)

Celer je bogat vlaknima, vitaminima i mineralima, a osim što je ukusan, sadrži jako malo kalorija. Ne samo da je idealan napitak za sve one koji su na dijeti već i pruža brojne zdravstvene prednosti.

Ako ste često na društvenim mrežama, onda ste sigurno već primijetili kako je upravo sok od celera nevjerovatan hit. I on zaista može opravdati svoju popularnost.
Donosimo šest stvari koje možete očekivati ako ga počnete piti svako jutro.

Sprječava probleme s vidom

Celer sadrži mnogo vitamina A koji igra ključnu ulogu kad govorimo o zdravlju očiju. Štiti površinu oka od bakterija i virusa te sprječava probleme s vidom koji dolaze s godinama, poput mrene.

Smanjuje rizik od pojave raka

Celer sadrži antioksidanse i polisaharide za koje se zna da djeluju kao protuupalni lijekovi, a upravo je upala čest uzrok hroničnih bolesti poput raka, bolesti srca, artritisa. Zbog svega toga celer je koristan u liječenju širokog raspona stanja koja su pogoršana upalom: bol u zglobovima (kao što je artritis), giht, infekcije bubrega i jetre, sindrom iritabilnog crijeva i infekcije mokraćnog sistema.

Topi kilograme

Zbog vrlo malo kalorija, samo 14 na 100 grama, i visokog sadržaja vlakana koja pružaju osjećaj sitosti i potiču probavu, odličan je izbor za one koji žele smršati. Visok postotak vode i elektrolita u celeru spriječit će dehidraciju pa ga je dobro jesti tokom ljeta kada se pojačano znojimo, a posebni spojevi pomažu mu da djeluje i kao diuretik i smanjuje nadutost.

Neutralizira kiselu hranu

Celer je bogat i željezom, magnezijem i kalijem te može neutralizirati kisele namirnice te tako održati neutralan pH našeg tijela. Konzumiranje previše kisele hrane može dovesti do nekih zdravstvenih problema, poput bubrežnih kamenaca, problema sa srcem i jetrom.

Sprječava nastanak dijabetesa tipa 2

Procjenjuje se da će do 2030. od dijabetesa patiti oko 400 miliona ljudi širom svijeta. Celer je jedan od prirodnih načina da se to spriječi. Sadrži mnogo vitamina K, a on povećava osjetljivost na inzulin.

Podiže raspoloženje

Celer sadrži folat (poznat kao B9 ili folna kiselina) koji pomaže organizmu pri stvaranju novih stanica i potiče regulaciju serotonina. Serotonin šalje poruke između živčanih stanica i pomaže mozgu pri upravljanju različitim funkcijama, od određivanja raspoloženja do regulisanja društvenog ponašanja. Nedostatak folata može uzrokovati umor, ali i dodatno smanjiti razine hormona sreće. Folat i B12 često su, kod liječenja depresije, upareni zajedno.

Sok od celera, ananasa i krastavca

Probajte sok od celera, ananasa i krastavca. Kombinacija ove tri zdrave namirnice potiče čišćenje probavnog sistema i sprečava nakupljanje suvišnih masti.
Za ovaj smoothie vam treba:

1 stabljika celera
1/2 ananasa
1 krastavac
1 čaša vode
Sve sastojke dobro izmiješajte u blenderu. Možete ga piti ujutro. (body.ba)

Velika je vjerovatnost da ponekad jedete nezdravo brzim tempom. Razlog može biti kratka pauza na poslu ili neizdrživa glad. Ipak, znanstvenici objašnjavaju da ovo nije baš najzdravija navika.

Postavite sebi jednostavno pitanje: “Koliko puta tokom sedmice dovršim obrok za manje od 10 minuta?” Ako je vaš odgovor nešto više od nule, možda biste trebali ozbiljno razmisliti o promjeni prehrambenih navika.

Prebrzo konzumiranje hrane može biti vrlo nezgodno. Istraživači iz Japana 2017. godine, održali su ključnu prezentaciju na temu odnosa između brzog jedenja i metaboličkog sindroma.

Metabolički sindrom je medicinski izraz koji obuhvata sljedeća stanja:

• Povišen krvni pritisak
• Visok šećer u krvi
• Višak tjelesne masti oko struka
• Nenormalne razine holesterola ili triglicerida

Budući da ovi faktori utječu na zdravlje srca, metabolički sindrom povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa.

Istraživanje

Istraživači sa Sveučilišta Hiroshima u Japanu podijelili su 1.083 muškaraca i žena, prosječne dobi od 51, 2 godine, u jednu od tri skupine na temelju brzine ishrane koju su sami prijavili: spora, normalna ili brza.

Nakon petogodišnjeg razdoblja promatranja, istraživači su prijavili postotak svake skupine koja je razvila metabolički sindrom:

• Skupina ljudi koji jedu brzo: 11,6%
• Normalna brzina: 6,5 %
• Oni koji jedu sporo: 2,3 %

Da biste bolje shvatili ove cifre: Osobe koje jedu brzo imaju gotovo dvostruko veći rizik od razvoja metaboličkog sindroma u odnosu na one koji se normalno hrane. Oni koji jedu normalnom brzinom imaju skoro utrostručeni rizik od grupe koja sporo jede.

Polako jedenje je možda presudna promjena u načinu života kako bi se spriječio metabolički sindrom. Kad ljudi jedu brzo, imaju tendenciju da se ne osjećaju sito i vjerovatnije je da će se prejesti. Brzo jedenje uzrokuje veće fluktuacije glukoze, što može dovesti do inzulinske rezistencije.

Visok kalorijski unos

U istraživanju objavljenom u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, osobe koje su jele sporijim tempom unosile su 12% manje kalorija od onih koji jedu brzo. Istraživači su zaključili da sporije žvakanje hrane može postati korisno sredstvo u borbi protiv pretilosti. Duže žvakanje pomaže u probavi hrane.

Od trenutka kada počnete jesti, potrebno je oko 20 minuta da vaš mozak shvati da ste siti. Stoga mnogi ljudi koji prebrzo jedu ne osjećaju sitost tokom jela, ali na kraju shvate da su se zapravo prejeli. Prebrza konzumacija hrane može uzrokovati gasove, neprijatnost, nadutost, a sve ovo je zapravo rezultat povećanja količine vazduha pri gutanju hrane.

Evo nekoliko izvrsnih savjeta za usporavanje ishrane:

• Sjedite za stolom s minimalno ometanja
• Jedite hranu bogatu vlaknima za koju vam je potrebno više vremena za žvakanje, poput svježeg voća i povrća
• Pokušajte postaviti minimalan broj žvakanja po zalogaju. Na početku se može činiti neobično, ali pokušajte
• Poslužujte hranu na manjim tanjirima
• Koristite manji pribor za jelo
• Ako počnete brzo žvakati, napravite pet dubokih uzdaha pa nastavite
• Odvojite dovoljno vremena za jelo, barem 20-30 minuta za svaki obrok.

Najčešći uzroci pojave boli na mišićima i skeletu su uzrokovane nepravilnim korištenjem tijela i prevelikim opterećenjem kojim narušavamo potrebnu ravnotežu između mišića i zglobova.

Visoki pritisak i šumovi u ušima samo su neke od posljedica držanja glave prema dolje

Bol možemo podijeliti na akutnu koja je kraćeg trajanja a prolazi kad se tijelo oporavi i hroničnu koja traje duže vrijeme te upućuje na ozbiljniji zdravstveni problem.
Bol rijetko kad prestaje preko noći. Razgovarajte sa svojim liječnikom koliko vremena može proći prije nego što se počnete osjećate bolje. Kako se bol krene smanjivati, možete postati još aktivniji.

Vježbanje i bolovi u leđima

Istraživanja pokazuju da vježbanje u kombinaciji s edukacijom smanjuje rizik od pojave boli u donjem dijelu leđa. Naglasak se pritom stavlja na jačanje trbušnih mišića, opsege pokreta kralježnice te istezanje ciljanih mišićnih grupa.
Krivi pokret, previše rada ili sjedenja i evo ozljede kralježnice! Kako promijeniti situaciju?
Prilikom treninga treba pripaziti da držanje kralježnice bude uvijek u prirodnoj s-krivulji te da se ne grbimo i uvijamo kad dižemo teret. Opterećenje treba rasporediti podjednako na obje noge kod čučnjeva ili ruke npr. kada radimo sklekove. Jačanje trbušnih mišića bi trebao biti neizostavni dio svake tjelovježbe i kod bolova u donjem dijelu leđa treba izbjegavati klasične trbušnjake s pregibima kuka. Preporučuju se razni tipovi izdržaja pod uvjetom da je kralježnica u pravilnoj poziciji.

Vježbanje sa bolovima u nogama, koljenima i kukovima

Kod jačanja mišića nogu bitno je da uspostavimo dobre oslonce na stopalima. Stopala su temelji našeg tijela te kod trčanja, čučnjeva, iskoraka ili skokova svako odstupanje od pravilne pozicije višestruko se prenosi na ostatak tijela. Najčešće većinu opterećenja trpe najbliži zglobovi, koljena i kukovi.
Kod čučnjeva koljena postavite minimalno u širinu kukova sa stopalima u ravnini koljena. Prilikom iskoraka pokušajte potkoljenice zadržati okomito s obzirom na stopala kako ne bi dodatno opterećivali koljena.
Razmislite o nabavci ortopedskih uložaka ako ste ljubitelj trčanja a primjećujete spuštenost svoda stopala. Aktivnosti u bazenu mogu biti korisne ako već imate probleme s zglobovima.

Vježbanje sa bolovima u ramenima i vratu

Najčešća pogreška prilikom treninga je ne proporcionalno opterećenje na mišićima. Tijelo treba gledati kao jednu cjelinu a mišiće jačati na principu zajedničkog djelovanja. Naime, ako izostane balans između mišića koji drže zglob (npr. rame), dolazi do decentriranja zgloba. Zglob koji nije funkcionalno centriran se s vremenom troši i oštećuje te može izazvati bol.

Mišići gornjeg dijela leđa, ramena i vrat su često zaboravljeni i nedovoljno zastupljeni u treninzima snage te bi naglasak na te mišićne skupine dobro došao kod većine ljudi.
Osluškujte svoje tijelo prilikom vježbanja. Ako se bol pojačava ili se ne osjećate dobro potražite savjet liječnika što prije i zatražite pomoć kineziologa. Zapamtite, tjelovježba vam mora biti primjerena, opterećenje treba povećavati postupno, a za dobre rezultate vježbati kontinuirano.

Statistički podaci pokazuju da većina ljudi koji prestanu pušiti na početku dobivaju na težini. U prosjeku, taj dobitak kilograma iznosi između 5 i 10 kilograma.

Za većinu ljudi to je privremeno i može se normalizirati tokom prve godine nakon prestanka pušenja.

Međutim, za neke osobe povećana težina ostaje takva, te u nekim slučajevima vremenom raste. Razlozi za to mogu uključivati stvari poput usporavanja metabolizma uslijed prestanka pušenja.

Ako još niste prestali pušiti, odvojite malo vremena za opskrbu vaše kuhinje zdravim grickalicama, te razmislite o tome šta ćete jesti nakon što prestanete pušiti. Mala priprema može vam pomoći da izbjegnete potrebu da ulažete u novu garderobu.

Postavite realne ciljeve

Najlakši način da kontrolišete težinu nakon prestanka pušenja je smanjenje očekivanja. Prestanak pušenja, iako daleko od nemogućeg, može biti iznimno težak. Započinjanje s novom dijetom u periodu kada odlučimo da prestanemo pušiti dodatno će otežati ovaj proces.

Šta trebate učiniti prije nego što prestanete pušiti?

Mnogi se odluče da prestanu s pušenjem dok istovremeno pokušavaju s uvođenjem drugih zdravih navika u život. Kada se to dogodi, može postati teško uspjeti u svemu, te dolazi do toga da obično ne ostvarimo svoje ciljeve.

Stoga je ključno da budemo realni, te da ne razmišljamo previše o debljanju i posljedicama prestanka pušenja. Usredotočite se na vašu trenutnu težinu i održavajte je takvom. Jednom, kada budete potpuno sigurni da nemate potrebu za cigaretama, možete početi obraćati pažnju na vašu težinu.

Kako izdržati bez cigareta?

Za početnike u prestanku pušenja hrana ponekad može postati nezdrava opsesija. Djelomično je ovo povezano s potrebom zamjene čina pušenja.

Sam čin jedenja je laka zamjena za pušenje. Pušači često imaju snažnu povezanost ruku i usta, a jedenje je jedna od takvih aktivnosti. Također, hrana jednostavno ima bolji okus bez katrana (koji se nalazi u cigaretama) koji začepljuje osjetila na našem jeziku. Nije rijetkost da bivši pušači napominju kako neke namirnice imaju potpuno drugačiji okus nakon prestanka pušenja.

Važno je naglasiti i činjenicu da hrana signalizira utjehu velikom broju ljudi. Taj osjećaj ugode dolazi zbog naleta dopamina u mozgu, što je isti mehanizam ugode i kod pušenja. Istraživači vjeruju da je dopamin ključni faktor ovisnosti, bilo da je riječ o nikotinu, hrani, alkoholu ili drugim supstancama koje izazivaju ovisnost.

Istina o užitku pušenja

Iako se ne možemo odreći hrane kao cigareta, možemo donijeti odluke koje će nam pomoći da izbjegnemo debljanje. Dijeta bogata hranjivim sastojcima pomaže nam da budemo u najboljem fizičkom, ali i emotivnom stanju. Ovo olakšava svakodnevne napore koje osjećamo tokom prvih mjeseci prestanka pušenja.

Koristite sljedeće savjete koji će vam pomoći da počnete koristiti hranu kao alat za dobro zdravlje, a ne kao zamjenu za pušenje:

• Smanjite veličinu porcija
• Pročitajte nutritivne vrijednosti na pakovanju
• Pijte puno vode
• Jedite više manjih obroka, umjesto tri veća
• Ne držite iskušenja u kući
• Grickajte zdravu hranu poput orašastih plodova i voća
• Bavite se fizičkim aktivnostima

Nemojte biti u iskušenju da se vratite pušenju kao načinu za kontrolu težine. Ovako ćete ponovo postati pušač, a kilogrami se neće magično rastopiti zbog cigareta. Fokusirajte se na vašu ovisnost o nikotinu, a tek zatim na vašu težinu. Jednom kada se budete osjećali ugodno bez cigareta, bit ćete više fokusirani na uspješno mršavljenje.

Učinite sve što je potrebno kako biste ovu ovisnost uklonili iz svog života. Ako to znači da u procesu dobijete nekoliko kilograma, neka bude tako. Težinu uvijek možete izgubiti kasnije, ali vaše dragocjeno zdravlje ne možete zamijeniti! (body.ba)

Smoothie je zdravlje u čaši, osvježenje, zdrava užina, čak i kompletan obrok! Slatki, slani, voćni, povrćni, u hiljadu kombinacija – a na vama je da izaberete onu koja vam najviše odgovara ili izmislite potpuno novu, jer smoothie je potpuno kreativna i slobodna kulinarska tvorevina.

U nastavku teksta možete pročitati koji su najbolji sastojci za smoothie.

Chia sjemenke

One će obogatiti okus smoothia. Odličan su izvor proteina i minerala. Sadrže čak 3 puta više esencijalnih masnih kiselina u odnosu na ostale sjemenke. Okus chia sjemenki je neutralan pa će se slagati s gotovo svim namirnicama. Stručnjaci savjetuju da kupujete organski uzgojene chia sjemenke kako bi izbjegli veliku količinu pesticida koji se mogu u njima nalaziti.

Kelj

U ovom zdravom zelenom lisnatom povrću možete uživati tako da ga u blenderu pomiješate s omiljenim povrćem. Bilo bi šteta da kelj uopšte ne konzumirate jer je to jedna od najzdravijih vrsta povrća. Osim brojnih vitamina i minerala, kelj sadrži spojeve koji smanjuju rizik od nastanka raka.

Kakao prah

Odličan je za kremaste smoothie. Kakao je sirovi oblik čokolade i jedan je od najboljih izvora antioksidasa i magnezija. Istraživanja su pokazala da kakao može poboljšati cjelokupno zdravlje i smanjiti rizik od nastanka raznih bolesti. Odličan je izvor željeza i kalija koji su neophodni za pravilan rad organizma.

Mak

Ova neobična biljka je intenzivnog okusa i bogata vitaminima B kompleksa, aminokiselinama i esencijalnim masnim kiselinama. Korijen ove biljke se već dugo koristi u tradicionalnoj medicini kako bi se povećala želja za seksom i pobijedio umor.

Pšenica

Bogata je vitaminima, mineralima, aminokiselinama, vlaknima, antioksidansima i esencijalnim masnim kiselinama. Podići će razinu energije, ojačati imunološki sistem i potaknuti detoksikaciju organizma. Ima alkalno djelovanje pa je odličan izbor za smanjenje djelovanja kiselina koje se nalaze u kofeinu ili crvenom mesu.

Kokosovo ulje

Odličan je izvor laurinske kiseline koja štiti imunološki sistem. Naučnici su otkrili da kokosovo ulje sadrži neke spojeve koji se nalaze u majčinom mlijeku. Kokosovo ulje je blagog okusa i slaže se s raznim vrstama namirnica, naročito s bananama, jagodama, medom i bademovim mlijekom.

Avokado

Bogat je vitaminom E i smanjuje rizik od nastanka Alzheimerove bolesti. Također je odličan izvor biljnih proteina, zbog čega je odličan izbor za vegetarijance. Avokado sadrži veliku količinu masti, ali u većoj mjeri nezasićenih masnih kiselina koje smanjuju razinu lošeg (LDL) i povećavaju razinu dobrog (HDL) kolesterola.