Čak i osobe koje pažljivo biraju vrste i količine namirnica kojima se hrane, s vremena na vrijeme svom organizmu pružaju mogućnost predaha, u vidu “junk” obroka sa potpunom slobodom izbora hrane i njene količine, te nerijetko i sami oni pretjeraju i dovedu svoj probavni sistem do stanja potpune prejedenosti.
Problem prejedanja, uzrokuje štetu u organizmu sa više strana, a pet stvari bi posebno trebalo uzeti u obzir te početi “kočiti” prije nego što dođe do postizanja osjećaja potpune napunjenosti želuca.
1. Prejedanje pravi zabune u osjećaju sitosti
Osjećaj punog želuca kog na početku nije teško dostići i koji oslikava stvarno stanje unutar organizma, nakon niza prejedanja postaje potpuno zbunjen i netačan. Organizam se navikava na priliv ogromnog broja kalorija, pa samim tim gubi i osjećaj za sitost, te postaje sve teže i teže doći do takvih signala. Sve to rapidno vodi u debljanje, kao i sve loše što dolazi sa brzim povećanjem masnih naslaga u tijelu. Za borbu protiv ovog problema u kog su mnogi upali, preporučuje se vraćanje većih količina povrća, voća i cijelih sjemenki u ishranu, jer tako se uz najmanje kalorija i najmanje posljedica postiže punoća želuca, te postepeno smanjenje obilnosti obroka.
2. Osjećate se iscrpljeno
3. Prejedanje vas gura bliže dijabetesu
Jedno od najzastupljenijih teških zdravstvenih stanja modernog doba, upravo je u najvećem broju slučajeva uzrokovano poremećenom ishranom i čestim prejedanjem. Dijabetes je bolest otpornosti na inzulin, a nivoi inzulina u krvi se podižu i spuštaju shodno stanju unutar želuca. Nekoliko mjeseci nerazmišljanja o zdravlju i tjelesnoj formi, tako ne samo da vode do širenja struka i većih konfekcijskih brojeva, već prave i jake potrese unutar organizma koji savršeno odgovaraju razvoju te teške bolesti. Naučnici tvrde da i samo dva dana ekstremnog prejedanja razvijaju otpornost na inzulin.
4. Prejedanje predstavlja stres za vaš kardiovaskularni sistem
Nakon velikih, visokokaloričnih obroka, organizam je preplavaljen inzulinom, što otežava koronarnim arterijama da se opuste. Velike količine hrane u želucu iziskuju oslobađanje hormona norepinefrina, koji zatim povećava broj otkucaja srca i povišava krvni pritisak. Sve te prirodne reakcije mogu pokrenuti ugruške krvi koji nerijetko znaju zablokirati krvotok, te tako biti okidač za srčani ili moždani udar. Svo to nepotrebno izlaganje velikom riziku po zdravlje, jednostavno se prevenira umjerenim jelom i zaustavljanjem prije pojave osjećaja potpune sitosti i prejedenosti.