Zašto je dobro plivanje: Dva savjeta kako da sačuvate zdravlje u bazenu

Plivanje je savršena tjelesna aktivnost, koju možete prakticirati tijekom cijele godine – ljeti najbolje u moru, a ostalih mjeseci u bazenu.

Plivati mogu svi, bez obzira na dob, kondiciju i stanje organizma. Za optimalno zdravlje preporučuje se prakticirati ovu tjelesnu aktivnost oko 30 minuta svaki dan, no i plivanje nekoliko puta tjedno donosi brojne dobrobiti.

Zašto voda pruža takav užitak?

Ljudsko tijelo uronjeno u vodu postaje vrlo lagano. Primjerice, ako ste u vodi do struka, nosite oko 50 posto svoje težine, a ako ste u vodi do vrata, osjećate svega 10 posto svoje težine. Upravo je zbog tog gotovo bestežinskog stanja boravak u vodi toliko ugodan i opuštajući.

1. Povećava gustoću kostiju i mišića

Ako pratite plivačka natjecanja, sigurno ste primijetili prekrasne vretenaste mišiće kod plivača. To je učinak koji voda ima na tijelo.

Plivanje je jedna od najboljih aerobnih aktivnosti koja aktivira cijelo tijelo – mišiće nogu, ruku, leđa, trbušne mišiće, a usto pridonosi fleksibilnosti.

U vodi nema naglih pokreta. Cijelo vaše tijelo i svaki mišić mora raditi protiv otpora vode, koji je oko 12 puta veći od otpora zraka, a zglobovi i ligamenti pritom nisu pod opterećenjem.

Stoga je plivanje idealna aktivnost za osobe koje boluju od artritisa i drugih oboljenja koštano-mišićnog sustava.

Plivanje uključuje sve mišiće, a zahvaljujući otporu vode oni moraju jače “raditi” pa tako postaju snažniji i dobivaju bolji tonus.

Pola sata aktivnosti u vodi vrijedi kao 45 minuta iste aktivnosti na suhom.

Osim što povećava pokretljivost i elastičnost zglobova, istraživanja su pokazala da plivanje pridonosi i boljoj gustoći kostiju, osobito kod žena u razdoblju poslije menopauze.

Ako se želite zaštititi od osteoporoze i drugih oboljenja koštanog sustava, iskoristite baš svaku priliku za plivanje.

Čak i ako ste imali neke ozljede, plivanje vam neće naštetiti, dapače ubrzat će vaš oporavak.

2. Otklanja stres i poboljšava san

Redovito plivanje smanjuje stres i tjeskobu te poboljšava san.

Dovoljno je da polako plivate kako biste osjetili i mentalne dobrobiti.

Ova vrsta aktivnosti ima meditativni učinak sličan jogi.

Naime, dok plivate, usmjereni ste na vlastiti ritam disanje, a istovremeno slušate šum mora koji ima opuštajući učinak.

Plivanje produbljuje disanje, čime se snižava razina kortizola, hormona stresa, i automatski umiruje cijeli organizam.

Odavno su poznati pozitivni učinci plivanja kada je riječ o dobrom raspoloženju. To se događa zahvaljujući otpuštanju hormona sreće – endorfina.

Plivanje ima i učinak tzv. hipokampalne neurogeneze, što znači da smanjuje štetne učinke stresa na vaš mozak i moždane funkcije.

Također, poboljšava pamćenje i mentalne funkcije.

Stoga, ako osjećate da stres narušava vaše zdravlje, uskočite u vodu i otplivajte nekoliko krugova.

3. Sagorijeva kalorije

Ništa nije tako djelotvorno u sagorijevanju kalorija kao plivanje.

Jeste li znali da u pola sata nježnog plivanja možete sagorjeti čak 200 kalorija?

To je dvaput više nego što biste sagorjeli hodanjem.

Naime, kalorije iz hrane koju ste pojeli, brže ćete sagorjeti energičnim plivanjem nego, primjerice, trčanjem ili bicikliranjem.

Evo koliko kalorija možete sagorjeti u 10 minuta određenim načinom plivanja:

prsnim stilom – 60 kalorija

leđnim kraulom – 80 kalorija

slobodnim stilom (prsnim kraulom) – 100 kalorija

leptir stilom – 150 kalorija

Stoga je plivanje izvrsna tjelesna aktivnost ako želite izgubiti višak kilograma.

Ako osjećate pad energije, evo što možete napraviti kako biste se energizirali i potaknuli metabolizam – triput tjedno plivajte po pola sata i postići ćete željeni učinak.

4. Poboljšava rad srca

Osim što snaži velike mišiće prsnog koša, poput pectoralisa, plivanje jača i vaš najvažniji mišić – srce.

Kao aerobna aktivnost, plivanje potiče rad srca i funkciju pumpanja krvi.

Pridonosi i zdravlju krvnih žila te smanjuje upalna stanja u njima i tako smanjuje rizik od nastanka ateroskleroze.

Američki savez za zdravlje srca izvijestio je da 30 minuta plivanja na dan kod žena može smanjiti rizik od koronarnih srčanih bolesti za 30-40 posto.

5. Smanjuje rizik od dijabetesa i visokog tlaka

Polusatnim plivanjem jednom tjedno možete smanjiti rizik od moždanog udara i dijabetesa tipa 2.

Čak i ako imate dijabetes tipa 1 plivanje će vam pomoći da povećate osjetljivost na inzulin.

Ova aktivnost također snižava krvni tlak. Stoga se plivanje umjerenim tempom preporučuje osobama koje boluju od hipertenzije.

6. Ublažava astmu

Zahvaljujući vlažnosti zraka, plivanje ublažava astmu i povećava kapacitet pluća.

Zbog veće gustoće vode, pluća moraju intenzivnije raditi kako bi opskrbila krv kisikom, čime se poboljšava njihov kapacitet i smanjuju simptomi astme.

To su potvrdila i istraživanja.

Kod skupine astmatične djece koja su prošla 6-tjedni program plivanja znatno su se smanjile tegobe, poput hrkanja i disanja na usta, a nije bilo potrebe ni za hospitalizacijom.

Simptomi astme bili su znatno blaži čak i godinu dana nakon tog programa plivanja.

7. Poboljšava izgled kože

Ovo se, naravno, odnosi samo na plivanje u morskoj vodi jer je poznato da je voda u bazenu klorirana, a klor negativno djeluje na kožu.

Morska je voda bogata mineralima poput magnezija, natrija i kalcija, koji hrane vašu kožu i čine je zdravom.

Redovitim plivanjem u moru znatno ćete unaprijediti izgled svoje kože, zahvaljujući hidrataciji i detoksikaciji.

Plivanje u moru poboljšat će stanje vaše kože u slučaju psorijaze ili ekcema, a također je čisti i od akni.

8. Pridonosi dugovječnosti

Znamo da svaka tjelesna aktivnost pridonosi boljem zdravlju i vitalnosti, a plivanje znatno produljuje životni vijek.

Istraživanja provedena među više od 40 tisuća muškaraca u dobi od 20 do 90 godina tijekom 32 godine pokazala su da oni koji redovito plivaju imaju čak 50 posto manji rizik od smrti nego oni koji trče ili hodaju.

9. Čuva zdravlje trudnica i beba

Plivanje je izvrsna aktivnost za trudnice jer nema opterećenja na zglobove i trbuh.

Usto, u vodi nema pregrijavanja, koje trudnice inače trebaju izbjegavati.

Budući da plivanje jača srce, koje onda bolje pumpa krv, njime se poboljšava cirkulacija krvi i oksigenacija, što je za trudnice i njihove bebe jako dobro.

Voda također smanjuje oticanje zglobova u trudnoći.

Odaberite stil plivanja koji vama odgovara

Način ili stil plivanja trebali biste odabrati prema vašoj kondiciji i ciljevima koje želite postići.

Primjerice, ako želite osnažiti leđa i noge, plivajte leptir-stilom, snažnim zamasima rukama prema naprijed. Imajte na umu da je to dosta zahtjevno, ali vrijedi truda.

Bolujete li od hipertenzije pa želite sniziti krvni tlak, plivajte polako i bez forsiranja.

Imate li problema s viškom kilograma, birajte neki intenzivniji stil plivanja poput kraula te ga prakticirajte barem pola sata svaki dan.

Imate li problema s vratom i leđima, izbjegavajte prsni stil plivanja ili leptir-stil jer opterećuju kralježnicu i vrat. U tom slučaju radije plivajte leđno.

Također, imate li artritis i druge tegobe mišića i kostiju, uvijek plivajte u toploj vodi.

Nikad ne ulazite naglo u hladnu vodu i ne plivajte punog želuca.

Napitak za jačanje imuniteta po starom indijskom receptu

Haldi doodh ili zlatno mlijeko je jedno od najpopularnijih napitaka za podizanje imuniteta, liječenja prehlada, gripa, a koristi se i kod artitisa, upala. Haldi doodh, napitak poznat pod imenom zlatno mlijeko ili mlijeko od kurkume vijekovima se koristilo u Aziji za borbu protiv mnogih bolesti, a danas je jedno od veoma popularnih napitaka. 

Haldi doodh ili zlatno mlijeko je jedno od najpopularnijih napitaka za podizanje imuniteta, liječenja prehlada, gripa, a koristi se i kod artitisa, upala.

Haldi doodh, napitak poznat pod imenom zlatno mlijeko ili mlijeko od kurkume vijekovima se koristilo u Aziji za borbu protiv mnogih bolesti, a danas je jedno od veoma popularnih napitaka.

Glavni sastojak je kurkuma koja se sastoji iz supstance poznate pod nazivom kurkumin.

Kurkuma ima protivupalno, antiseptičko i antilalergijsko dejstvo, te pomaže kod respiratornih tegoba, djeluje na raspoloženje i pamćenje. Ovo mlijeko podiže imuni sistem, snižava krvni pritisak, reguliše metabolizam.

Mnogi ga spremaju sa kravljim mlijekom, a mi vam otkrivamo neobičan recepet sa đumbirom i cimetom i mlijekom od kokosa ili badema.

Za pripremu zlatnog mlijeka biće vam potrebni sljedeći sastojci:

1 šoljica kokosovog mlijeka (ili bademovog)
1 štapić cimeta
1 komad kurkume, neoljuštene i tanko narezane ili 1/2 kašičice kurkume u prahu
1 komadić tanko narezanog đumbira
1 kašičica meda
1 kašičica djevičanskog kokosovog ulja
1/4 kašičica crnog bibera

Priprema:

Umutite sve sastojke s mjerom jedne čaše vode i stavite u malenu posudu. Pričekajte da prokuha, a onda smanjite vatru i kuhajte lagano oko 10 minuta. Procijedite u šolju i posipajte cimetom u prahu prije posluživanja. (megavijesti.com)

Dio tijela koji ne njegujete, a čini vas starijima

Njega kože dio je svakodnevnog rituala ljepote za sve koji drže do sebe, ali čak i oni najiskusniji često zanemaruju dio tijela koji je iznimno vidljiv i kojeg ne možemo sakriti.

Pranje kose, svakodnevno nanošenje krema na lice i losiona na tijelo, sve je to dio beauty rutine. Međutim koliko pažnje obraćate dijelu tijela iz kojeg zapravo svi nesvjesno i iščitavamo dob drugih ljudi? Riječ je o rukama. Suhe, ispucale i crvene ruke čine vas starijima.

Rutina protiv starenja najčešće je koncentrisana na lice, odnosno bore na licu. Izgled ruku također igra značajnu ulogu u cjelokupnoj percepciji. Nepravilnosti, kao što su pigmentacija ili crvenilo, suha koža i ispucale ruke, na vašu dob dodati će vam par godina više.

Rezultati nedavne britanske studije koja je procjenjivala starost ljudi kroz njihove ruke, upravo je to i dokazala. 69 posto ispitanika procijenili su da su ljudi sa suhim rukama bili čak i do 10 godina stariji nego li su to uistinu bili. Dobro njegovane i nježne ruke dodjeljivane su mlađim dobnim skupinama.

Obratite pažnju na vaše ruke, pogotovo u zimskom periodu. Redovno nanosite kremu za ruke, a najbolje su one koje sadrže aloe veru, ekstrakte algi, hijaluronsku kiselinu i pantenol. (nezavisne.com)

Povezanost hernije (bruha) i treninga u teratani

Veliki broj muškaraca, rijeđe žena, koji se jave sa simptomima i dijagnozom hernije/kile, a bavili su se treninzima, konkretno bodybuildingom, pitaju se da li je to uzrokovano dizanjem teškog tereta i napora prilikom treniranja ili je to sklop brojnih faktora?

Hernija , lat. hernia, poznatija pod nazivom kila, predstavlja prolaps-prolazak struktura i sadržaja abdomena-trbušne šupljine kroz najčešće ingvinalni, nešto rjeđe umbilikalni kanal. Veći broj hernija je ingvinalni, tačnije preponski, kada zbog zbira faktora dolazi do prodiranja struktura i sadržaja abdomena kroz preponski kanal, koji se nalazi sa prednje strane trbuha, u njegovim donjim partijama. Kad se radi o umbilikalnoj herniji, tu dolazi do prolapsa struktura u nivou pupka. Oba ova kanala kroz koji se prolaps javlja su zaostaci embrionalog razvoja svake individue, i predstavljaju normalan nalaz. Naime, do poremećaja dolazi kada se javi prolaps struktura prednjeg trbušnog zida, sa ili bez sadržaja trbušne šupljine, kroz jedan od ovih kanala. Rijetko se razvija skrotalna hernija kod muškaraca, a to je da strukture i sadržaj abdomena se provlače kroz kanal i spuštaju sve do u testise, kada testis postaje uvećan i bolan.

Faktori koji dovode do nastanka hernija se brojni, a među njima su: pušenje i time posljedična hronična opstruktivna bolest pluća praćena dugoročnim napornim kašljem, prekomjerna tjelesna težina i pretilost, trudnoća, prijašnje otvorene operacije na trbuhu, oboljenja koja imaju za posljedicu slabost vezivnog tkiva, i konačno dugoročni napor i dizanje teškog tereta. Ingvinalne hernije se javljaju češće kod muškaraca, dok su umbilikalne češće kod žena i djece. Zaključak je da do hernija dovode stanja koja izazivaju povišen pritisak unutar trbušne šupljine, i time „guraju” strukture trbušnog zida i sam sadržaj trbušne šupljine prema slabim tačkama, a to su navedene prepone i pupak. Navodi se uticaj genetičkih faktora na nastanak hernija, jer je zabilježeno da se češće javlja među članovima iste porodice.

Ako se bavite bodybuildingom i drugom sportovima koji izazivaju napor, dizanje teškog tereta, i još imate nekoga u porodici ko je imao herniju, potrebno je da obratite pažnju na sljedeće stvari.

Nije neophodno da će se kod vas razviti hernija, ako imate sve gore predhodno potvrđeno, ali je dobro da preduzmete određene preventivne mjere, da do toga nebi došlo.

Pravilno disanje i pravilan položaj tijela prilikom dizanja teškog tereta su od velikog značaja. Opterećenje mora da bude ravnomjerno raspoređeno i da vam omogućava pravilno izvođenje vježbe, što podrazumijeva individualno prilagođavanje kilaže sa kojom se trenira određena mišićna partija, bez pretjerivanja. Udisaj i izdisaj moraju da budu u nivou grudnog koša, što podrazumijeva izbjegavanja disanja „stomakom”, stomak uvijek uvučen, leđa ispravljena, i izdisaj programiran na piku izvođenja vježbe ili napora.

Nošenje zaštitnih pojaseva i remenja za trbušni zid prilikom dizanja teškog tereta ili izvođenja napora, koji trebaju da budu primjereno zategnuti, nikako labavi, ali ni previše zategnuti da se osjeti nelagoda i pritisak u stomaku. Ako su previše zategnuti osjetit ćete nelagodne simptome, kao što su nadimanje u stomaku, potrebu za puštanjem vjetrova, možda čak i vraćanje kiselog sadržaja iz želuca u područje jednjaka i grla, u najgorem slučaju mučnina i nagon na povraćanje.

Osnovno na kraju, je jačanje mišića prednjeg trbušnog zida! Savjetujemo svaki trening 3-5 setova trbušnjaka, raspoređeno na koncentracione za gornje, srednje i donje mišiće prednjeg trbušnog zida, vlastitom težinom, na ravnoj podlozi.

Ako se jave simptomi tipa bolova u stomaku, bolova u području prepona ili testisa, nakon napora ili treninga, koji se pojačavaju prilikom ustajanja i lijeganja, kašlja, pražnjenja mokraćne bešike ili debelog crijeva, prilikom seksualne aktivnosti ili ejakulacije sperme, sa ili bez pojave otoka u području pupka ili prepona, savjetujemo da se javite svom ljekaru na pregled, koji će vas po potrebi uputiti nadležnom specijalisti na dalje pretrage.

Rizik kod pojave hernija je taj da može doći do uklještenja sadržaja koji je prolabirao kroz kanal, pa time da dođe do prekida cirkulacije krvi u tom dijelu, što je onda slučaj za hitan hirurški tretman.

Ako ste neko ko je već imao operaciju hernije, i polako se oporavljate, ne trebate imati strah od treninga snage i napora, samo je neophodno da pratite ove osnovne korake. Rehabilitacija traje nekoliko sedmica do 3 mjeseca. Nakon skidanja konaca, normaliziranja svih fizioloških funkcija, sasvim je dozvoljeno treniranje. Uvodno treniranje trebalo bi da se sastoji od laganih kardio treninga za vraćanje kondicije, pri čemu se preporučuje vožnja bicikla uz svjesno umjereno uključivanje i trbušnih mišića rotacijskim pokretima gornjeg dijela tijela prilikom obrtanja padala. Zatim, koncentracioni trbušnjaci na ravnoj podlozi bez dodatnog opterećenja i na kraju izvođenje svih ostalih vježbi po mišićnim partijama, krenuvši prvo od laganih, preko srednje teških kilaža, a zatim kad se steknu uslovi kondicije i snage, povećavati kilaže sa kojim se izvode vježbe, uz napomenu za redovno praćenje preventivnih mjera prilikom treninga snage i napora, jer hernije pokazuju tendecniju da se vraćaju i nakon operacije.

Treniranje i bodybuilding svim ovim pokazuje da nije samo dizanje teških bučica i šipki u teretani, nego aktivno sudjelovanje cijelog tijela fizički i mentalno, praćenjem svog položaja tijela na ogledalima koja su posvuda u teretanama, na svjesnu kontrolu i pravilno izvođenje pokreta i disanja, te upotrebu rekvizita i fitnes opreme koji su posebno dizajnirani. Cilj je da živimo zdravijim i aktivnijim životom, bez negativnih posljedica po naše zdravlje. (workout.ba)

Tijelo pušača

Ne postoji čovjek koji ne zna da je pušenje štetno za zdravlje. Neki se zbog toga odlučuju da se drže dalje od ovog poroka, ali često ljudi zanemaruju činjenicu da cigarete mogu biti smrtonosne pa tako uživaju u svakom dimu. Dobra je činjenica da se danas sve više ljudi trudi da prestane puštiti. Dio njih to radi zbog finansija, jer za mnoge su cigarete postale luksuz, a drugi dio to radi kako bi zaštitili svoje tijelo i očuvali zdravlje.

Ako vi spadate u jednu od ovih grupa, i postavili ste sebi cilj da prestanete pušti, donosimo vam dodatnu motivaciju kako biste produžili sa tim i dostigli svoj cilj. Imate priliku da na ovom linku slikovito vidite šta pušenje čini vašem tijelu, fizičkom izgledu i kako šteti organima.

Bitno je da znate da je prestanak pušenja jako težak proces, ali nije nemoguć. Milioni ljudi širom svijeta se svake godine odvikavaju od ovoga. Potrebno je imati veliku motivaciju, volju i da budete jako uporni. Obično ljudima ne uspjeva odmah iz prvog puta, ili ste baš možda vi ti kojima će to na taj način uspjeti. Ali kako god bilo nemojte se razočarati, već sa ovom dodatnom motivacijom ostvarite svoj cilj.

Ako već nekad osjetite preveliku želju da zapalite cigaretu, uzmite žvakaću gumu sa ukusom mentola ili ako ste kod kuće uzmite krastavicu, mkrvu ili jabuku. Ove namirnice nemaju puno kalorija a pomoći će vam da otjerate misli i želju za cigaretom.

Recepti liječnika uz koje ćete brže pobijediti gripu

Obroci koje pripremate trebaju biti lagani i hranjivi te bogati esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima i mineralima koji jačaju imunološki sustav. Također je bitno piti puno vode, čajeva, juha kako bi spriječili dehidraciju i nadoknadili elektrolite.

Hrana za jačanje imuniteta

Hrana bogata vitaminom E koji utječe na bolju funkciju imunološkog sustava: jaje, orasi, lješnjaci, bademi, zeleno povrće, jetrica, pšenične klice, biljna ulja, sjemenke.

Hrana bogata selenom, mineralom koji pomaže u jačanju imunološkog sustava, naročito u kombinaciji s vitaminom E: brazilski oraščići, kvasac, integralne žitarice, morski plodovi, plava riba, češnjak, luk.

Hrana bogata cinkom, mineralom koji je ključan za održavanje otpornosti na infekcije: crveno meso, morska hrana (školjke), pšenične klice, špinat, grašak, jaja, mlijeko, sjemenke (posebno bućine), pivski kvasac.

Hrana bogata vitaminom C, koji pomaže u borbi protiv virusnih infekcija: peršin, radič, paprika, brokula, agrumi (narančini, naranče, limun, grejp), kivi, kiseli kupus, cvjetača, šipak, kelj, rotkvica, bobičasto voće, kopriva.

Hrana bogata bakrom, mineralom koji je neophodan za borbu protiv infekcija: morski plodovi, iznutrice, integralne žitarice, kakao, banane, masline, lješnjaci, leća.

Hrana bogata beta-karotenom poput žutog i narančastog voća i povrća te tamno zelenog lisnatog povrća. To su: mrkva, špinat, blitva, brokula, batat, rajčica, tikva, mango, kruška. Beta-karoten se u organizmu pretvara u vitamin A koji jača imunitet i važan je za obnavljanje tkiva stoga ubrzava oporavak i regeneraciju sluznica gornjih dišnih putova.

Hrana koja sadrži polifenole, jake antioksidanse koji djeluju blagotvorno po zdravlje ako su svakodnevno prisutni u prehrani čak i u malim količinama: bobičasto voće, agrumi, artičoke, šparoge, luk, peršin, kelj, čaj, kakao, kava, crveno vino, cimet, đumbir, muškatni oraščić, mediteranski začini.

Što jesti na početku gripe?

Simptomi gripe poput visoke temperature, malaksalosti i bolova u mišićima često utječu na gubitak apetita. Unatoč tome, potrebno je jesti manje obroke bogate gore navedenim mineralima i vitaminima te piti što više tekućine kako ne bi dehidrirali, savjetuje Marija Vezilić, dipl. ing. prehrambene tehnologije na stranicama Zavoda za javno zdravstvo.

Recepti za brži oporavak od gripe

Recepti za zajutrak:
Zajutrak (175 kcal)

Čaj od đumbira – 2 dl
Med – 1 mala žlica
Jabuka s krupno mljevenim orasima i grožđicamaJabuka – 160 g
Orasi – 8 g
Grožđice -10 g
Priprema: Zagrijte vodu. Kad proključa, dodajte nasjeckani korijen đumbira i kuhajte još 5 minuta. Procijedite čaj i dodajte med. Izribajte jabuku srednje veličine te dodajte nekoliko kapi limuna, grožđice i usitnjene orahe.

Zajutrak (170 kcal)

Svježe iscijeđeni sok od naranče – 1,5 dl
Integralni kruh – 30 g
Maslac – 5 g
Zajutrak (180 kcal)

Svježe iscijeđeni sok od naranče, jabuke, mrkve, cikle i blitve:Jabuka – 80 g
Naranča – 50 g
Mrkva – 50 g
Cikla – 25 g
Blitva – 1 list
Integralni kruh – 30 g
Zrnati sir – 60 g
Zajutrak (360 kcal)

Proso na mlijeku s kupinama i medomMlijeko – 2,4 dl
Proso – 40 g
Kupine – 150 g
Med – 1 mala žlica
Priprema: Proso skuhati u mlijeku te dodati usitnjene kupine i med.

Recepti za doručak:
Doručak (350 kcal)

Kruh integralni – 60 g
Svježi posni sir – 60 g
Sezam – 5 g
Vlasac -10 g
Kefir – 2,5 dl
Jabuka – 80 g
Priprema: Svježi sir pomiješati s usitnjenim vlascem i sezamom. Namazati na kruh

Doručak (420 kcal)

Zobene pahuljice s mlijekom, medom, jabukom, suhim šljivama i cimetomMed – 1 mala žlica Zobene pahuljice – 40 g
Jabuka – 80 g
Cimet – po želji
Suhe šljive – 20 g
Mlijeko – 2,4 dl
Priprema: Ugrijati mlijeko, dodati zobene pahuljice, ribanu jabuku, cimet i suhe šljive te, kad se malo ohladi, dodati 1 malu žlicu meda.

Doručak (160 kcal)

Čaj kopriva – 2 dl
Sendvič s integralnim kruhom, namazom od svježeg sira, češnjaka i mrkve te zelenom salatom:Integralni kruh – 60 g
Vrhnje – 1 mala žlica
Sir – 60 g
Mrkva – 1 žlica naribane
Češnjak – 10 g
Usitnjeni peršin – po želji
Zelena salata  – 3 lista
Priprema: Namaz od svježeg sira: pomiješati sir s vrhnjem, dodati usitnjeni češnjak, peršin i naribanu mrkvu.

Recepti za ručak:
Ručak (640 kcal)

Pileća juha – 1,5 dl
Mrkva – 50 g
Tjestenina za juhu – 20 g
Kelj s orzom:Kelj – 200 g
Luk – 25 g
Orzo – 20 g
Maslinovo ulje – 2 male žličice
Kuhana piletina – 90 g
Integralni kruh – 30 g
Priprema: Kelj s orzom: Dinstati luk na maslinovu ulju, dodati narezani kelj, podlijevati vodom te u to dodati orzo na pola skuhano i skuhati do kraja (orzo prethodno namočiti preko noći).

Ručak (620 kcal)

Juha od povrća s prosom:Mrkva – 15 g
Luk – 15 g
Tikva – 10 g
Brokula – 100 g
Cvjetača – 50 g
Proso – 20 g
Maslinovo ulje – mala žlica
Pečeni pureći batak s krumpirom:Puretina – 90 g
Krumpir – 200 g
Salata od ribanog kupusa, kukuruza i sjemenki suncokreta:Kupus – 100 g
Kukuruz – 20 g
Sjemenke suncokreta – 8 g
Maslinovo ulje – 2 male žlice
Priprema:

Juha – Pirjati na ulju luk i mrkvu, dodati tikvu, zaliti vodom te dodati brokulu i cvjetaču. Kad je juha gotova, dodati skuhani proso i smiksati da se dobije krem juha.

Pečenje – Puretinu, krumpire i jedan luk staviti peći u vrećice za pečenje bez dodatka ulja. Salata: kupus naribati, dodati kukuruz, usitnjene sjemenke suncokreta i začiniti maslinovim uljem te dodati nekoliko kapi limuna.

Ručak (510 kcal):

Rižoto od tikve i poriluka:Mrkva – 50 g
Poriluk – 30 g
Tikva – 100 g
Pelat – 1 žlica
Maslinovo ulje – 2 male žlice
Integralna riža – 40 g
Pileća prsa grill – 90 g
Salata od mrkve, celera i glavatog kupusa:Mrkva – 25 g
Celer – 25 g
Kupus – 50 g
Maslinovo ulje – 1 mala žlica
Integralni kruh – 30 g
Priprema:

Rižoto – Pirjati poriluk i mrkvu na maslinovu ulju, dodati 1 žlicu pelate i tikvu nasjeckanu na kockice, kad je na pola skuhano dodati rižu, podliti vodom i skuhati do kraja.

Salata – Sve povrće naribati, malo posoliti te začiniti s maslinovim ulje i nekoliko kapi limuna.

Ručak (550 kcal)

Juha riblja – 1,5 dl
Integralna riža – 1 žlica kuhane
Kuhana riba – 120 g
Blitva s krumpiromBlitva – 300 g
Krumpir – 200 g
Maslinovo ulje – 2 male žlice
Integralni kruh – 30 g
Priprema: Ribu skuhati u malo vode. U juhu dodati 1 malu žlicu maslinova ulja, 50 g luka i 2 češnja te 1 žlicu kuhane integralne riže.

Recepti za užinu:

Užina (150 kcal)

Jogurt LGG – 200 g
Kruška – 100 g
Užina (270 kcal)

Pečena jabuka s mljevenim bademima i medomJabuka – 160 g
Bademi – 8 g
Med – 10 mala žlica
Mlijeko – 2,4 dl
Priprema: Jabuku ispeći u pećnici na papiru za pečenje. Pred kraj pečenja posuti je mljevenim bademima i, kad se malo ohladi, preliti medom.

Recepti za večeru:

Večera (370 kcal)

Integralni kruh – 30 g
Salata od kupusa, mrkve, kukuruza i celeraKupus – 100 g
Mrkva – 25 g
Celer korijena – 50 g Kukuruz – 20 g
Maslinovo ulje – 2 žličice
Limunov sok – 1 žličica
Kuhano meso – 60 g
Priprema: Povrće naribati, dodati kukuruz, začiniti uljem i limunovim sokom.

Večera (390 kcal)

Kuhana raštika s krumpirom:Raštika – 200 g
Krumpir – 100 g
Kuhano jaje – 1 komad
Maslinovo ulje – 2 male žlice
Integralni kruh – 30 g
Priprema: Skuhati raštiku i krumpir te začiniti uljem.

Večera (415 kcal)

Batat s porilukom i svježim sirom:Batat – 200 g
Poriluk – 50 g
Svježi sir – 60 g
Zelena salata – 100 g
Maslinovo ulje – 2 male žlice
Jabučni ocat  – 2 male žlice
Priprema: Batat narezati na pole ili ploške debljine oko 1,5 cm. Složiti u lim na papir za pečenje, ispeći ih po 15 minuta s obje strane na 200°C. Namazati sirom, isjeckani poriluk rasporediti po siru i posuti malo ružmarinom. Peći još 10 minuta.

Večera (440 kcal)

Zapečeni špinat s rižom i porilukom:Riža – 20 g
Špinat – 100 g
Poriluk – 25 g
Jaje – 1 komad
Maslinovo ulje – 2 male žlice Svježi sir – 60 g
Cikla kuhana – 100 g
Integralni kruh – 30 g
Priprema: Skuhati rižu. U tavi na ulju pirjati izrezani špinat i poriluk. Dodati rižu, preliti vodom i skuhati rižu na pola. Staviti u keramičku posudu, razmutiti jaje i sir, preliti i zapeći.

Sve recepte je izradio stručni tim Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. (zdravlje.ba)

 

Tretman Garra Rufa ribicama: Šta podrazumijeva i koji su benefiti?

Tretman Garra Rufa ribicama je omiljena ponuda spa i wellness centara širom svijeta zbog toga što ribice uz prijatan osjećaj masaže pružaju i liječenje. Žive na dnu jezera skrivene u stijenama i rastinju.

U prirodi se hrane algama, planktonima, larvama i sitnim organizmima, međutim ovi nutrijenti su relativno rijetki u njihovom prirodnom staništu zbog visoke temperature vode i uz nedostatak te vrste ishrane, ribice su počele da konzumiraju izumrli, površinski sloj ljudske kože kao izvor ishrane i pri tome ispuštaju enzim ditranol koji ima regenerativno dejstvo na kožu.

Napomena: Ribice nikada ne dotiču i ne jedu živu i zdravu kožu, nemaju zube i ne grizu. Garra Rufa ili Doctor Fish (kako je još nazivaju) vrši mikro masažu, stimuliše akupunkturne tačke i na taj način podstiče cirkulaciju krvi, olakšava regeneraciju kože i opušta.

Tretman ribama ove vrste je efikasan i za mnoge kožne bolesti (psorijaza, ekcemi, kurje oči, itd.), reumatska i neurološka oboljenja i na kraju učini kožu mekom, čistom i zdravom.

Cijena: Fish spa pedikir (15 min)  10 KM

Primjena i uloga eteričnih ulja

Na početku da razjasnimo nešto – eterična ulja i aromaterapija nisu lijekovi, niti su zamjena za tretmane koje daje ljekar. Koriste se za preventivu, relaksaciju, popravljanje raspoloženja, njegu kože, otklanjanje problema i kao dopunska terapija liječenju koje je prepisao ljekar.

U nekim stanjima je potrebno konsultovati i ljekara oko dozvole za korištenje ulja (posebno trudnice). Aromaterapija se nalazi među metodama koje priznaje i naš pravilnik o “Tradicionalnoj medicini”, gde spada u “metode rehabilitacije”.

Danas ćemo više pričati o aromaterapiji iz nekog najlaganijeg ugla – njega, raspoloženje, manje nalagodnosti i uživanje. Za ozbiljnija stanja, ako vam je aromaterapija privlačna, ipak se konsultujte sa stručnim aromaterapeutom. Navešću radi ilustracije samo neka ulja koja su najčešće korišćena:

Ako ste već identifikovali određene probleme, ali se dvoumite oko pravog ulja imate laku metodu koja će vam pomoći da odaberete ono u kome ćete vjerovatno najviše uživati:

Počnite sa analizom svojih omiljenih parfema i njihovog sastava. Pogledajte šta oni sadrže, posebno u bazi – otkrićete note koje “jurite” a onda pogledajte šta ta ulja koja stalno tražite simbolizuju i koja im je namena. Industrijski mirisi iz parfema su sintetički i ne koriste se u aromaterapiji, ali mogu da vam budu putokaz ka izboru pravog eteričnog ulja za vas. Možda se neka od omiljenih parfemskih nota poklapa sa problemom koji imate.
Razmislite i o svojim omiljenim kuhinjskim začinima. Da li postoji nešto što volite i stalno koristite? Da li je taj začin i u vašim omiljenim parfemima? Da li postoje i esencijalna ulja od njega i čemu ona služe?

Pronađite aromaterapeutske recepte koji deluju na problem koji vi imate, pa selekciju ulja radite prema postojećim receptima.

Bolovi u koljenima, uzroci i liječenje

Koljenski zglob jedan je od najvećih zglobova na tijelu koji ima važnu ulogu u kretanju. Prenosi sile od stopala prema trupu pri stajanju, hodanju ili trčanju i važno je da su koljenske strukture zdrave, intaktne, kako ne bi dolazilo do bolova i onemogućavanja kretanja.

Koljeno je jedan od najkompliciranijih zglobova, a predstavlja spoj između natkoljene (femur) i potkoljene kosti (tibia) pokrivene hrskavicom, između kojih se nalaze 2 meniska u funkciji amortizacije, zglobna čahura i sinovijalna opna koja sudjeluje u lučenju sinovijalne tekućine koja podmazuje zglob, sprečavajući pritom oštećenja koja nastaju trenjem koštanih struktura. S prednje strane se nalazi kost iver (patela) koja usađena u tetivu m. kvadricepsa ima ulogu povećanja ekstenzije potkoljenice gdje iver djeluje kao poluga, povećavajući ugao pod kojim tetiva može bolje djelovati.

Oko koljena postoji oko 30 sluznih vreća sa funkcijom zaštite struktura između kojih se nalaze. Bolovi u koljenima se pojavljuju vrlo često, a uzroci mogu biti različiti: uspinjanje, skliznuća, klečanje, vožnja bicikla, dugotrajno sjedenje, trčanje, sportska naprezanja, nagla zaustavljanja, prekomjerne rotacije koljena, posturalno loše pozicije koljena, degenerativne promjene zglobnih struktura, traume i drugo.

Novija saznanja govore o tome da ljudi koji obavljaju uredske poslove dugotrajno drže noge u lošim pozicijama (križanje nogu i dr.) što dugoročno dovodi do pojave bola. Višak kilograma je, također, jedan od važnih faktora koji utječe na nastanak bolova u koljenu. Bolovi u koljenima nastaju i kao posljedica ozljede neke od zglobnih struktura (ligamenata, meniska ili hrskavice) na koje često ostaju nezamijećene pa postaju plodno tlo za proširenu patologiju.

Povrede stvara primarnu bol uz stvaranje poremećaja funkcije zgloba, progresije oštećenja struktura i nesposobnosti normalnog kretanja. Međutim, posljedice se šire i na okolne strukture, pa uslijed kompenzatornog kretanja može doći do opterećenja na mišićima, tetivama i njenim hvatištima, kukovima i cijeloj kralješnici. Često se teže hoda, naročito niz stepenice i kosine te stvara bol prilikom dužeg hodanja ili stajanja. Zbog preopterećenja koljena, često dolazi do oštećenja mekih struktura, pojave upale, odnosno osteoartritisa koljena. Nesrazmjer u mišićnoj snazi u koljenu i skraćenja mekih struktura stvara se predispozicija za pojavu razne koljenske patologije.

Dijagnostika se sastoji od uzimanja anamneze, te fizikalnog pregleda gdje se promatraju oba koljena, vrši palpacija, ispitivanje opsega pokreta u zglobu, promatra hod, mjeri opseg koljena. Vrše se testovi za ligamente koljena (test znaka ladice, Lachmanov test, valgus i varus test), testovi za ispitivanje meniska (McMurray test, Apley test) i dr. Česti uzroci bolova u koljenu upućuju na zlokobni trijas sindrom, skakačko koljeno, trkačko koljeno, prepatelarni burzitis i osteoartritis. Kod zlokobnog trijas sindroma uslijed prevelike vanjske rotacije koljena ili bočnog udarca u koljeno dolazi do oštećenja medijalnog kolateralnog ligamenta, medijalnog meniska i prednjeg križnog ligamenta.

Pojam skakačkog koljena (patelarni tendinitis) podrazumijeva učestalo naprezanje na tetivi kvadricepsa koje pak rezultira oštećenjem, pojavom upale i boli. Naziva se i skakačko koljeno jer je često prisutna u sportovima koji obiluju skokovima. Trkačko koljeno (patelofemoralni sindrom, hondromalacija patele) je jedna je od najčešćih ozljeda kod fizički aktivnijih osoba i profesionalnih sportaša. Nastaje uslijed trenja unutarnje strane ivera i prednje strane bedrene kosti, uslijed čega se javlja jaka bol. Bol pogoršava dugotrajno sjedenje i silazak niz stepenice.

Prepatelarni burzitis predstavlja bol u porednjem djelu koljena, upalu i edem burze, zaštitne sluzne vrećice ispunjene tekućinom koja se nalazi između kože i kosti patele. Bolest se javlja zbog ponavljanog pritiska i iritacije burze, čučanja i klečanja, stoga je česta kod sportova kod kojih su prisutni česti padovi (rukomet, odbojka, košarka, borilački sportovi) te je kvalificirano i kao profesionalno oboljenje, keramičara, parketara i drugih zanimanja kod kojih je klečanje sastavni dio posla. Osteoartritis predstavlja najčešću reumatsku bolest koja zahvaća i koljeni zglob, a manifestira se u degeneraciji zglobnih površina zbog smanjenja lučenja sinovijalne tekućine koja podmazuje zglobne površine. Siptomatološki dolazi do boli, oslabljene muskulature, nestabilnosti zgloba, nemogućnosti izvođenja krajnjih kretnji zgloba, upale zgloba i zglobnog izljeva kao reakcije na oštećenje tkiva, deformacije i smanjene funkcije zgloba što značajno utječe na aktivnosti svakodnevnog života, pa tako i hodanja. Dijagnoze se po potrebi potvrđuju metodama kao što su RTG, CT, ultrazvučna dijagnostika i artroskopija. Ovisno o dijagnozi, liječenje je bazirano na općim mjerama kao što su smanjivanje tjelesne težine, prestanak sa opterećujućim pokretima ili pozicijama, korištenje zaštitnih pozicija, ortoza (steznika) i ortopedskih pomagala (štake).

Važnu ulogu u liječenju imaju ortopedski ulošci koji pomažu u održavanju pravilne posturalne pozicije i dobroj raspodjeli pritiska težine na cijelo koljeno sprečavajući X ili O poziciju koljena te štite koljeno smanjujući fizički stres pri hodu i sportskoj aktivnosti. Liječenje se usmjerava i na druge strukture koje su zahvaćene primarnom dijagnozom (stopala, potkoljenice, kukovi, kralješnica). Ukoliko postoji upalni proces u zglobu, liječenje je usmjereno na njegovo smirivanje nesteroidnim protuupalnim lijekovima i aplikacijom kortikosteroida direktno u zglobnu pukotinu, te aplikacijom lijekova kroz kožu putem galvanizacije ili ultrazvuka. Medicinska gimnastika kao dio programa fizikalne terapije je usmjerena ka održavanju fiziološke funkcije zglobova.

U ovisnosti od akutnosti stanja primjenjuju se rasteretne vježbe, hidroterapija, vježbe cirkulacije, gibljivosti, jačanja, istezanja, balansa i koordinacije, vožnja bicikla s povišenim sjedištem. Kod sportaša su vježbe propriocepcije bitne za povratak u sportska natjecanja. Od elektroterapijskih procedura u ovisnosti od dijagnoze, koriste se galvanizacija, dijadinamske struje, interferentna terapija, ultrazvučna terapija, laser, magnetoterapija, solux, parafinski oblozi, terapija ledom.

Manuelne tehnike su vrlo korisne u cilju opuštanja napetosti tkiva oko zgloba, poboljšanje pokretljivosti i rasterećenja zgloba. U slučajevima većeg oticanja zgloba, limfnom drenažom i terapijom mediinskim trakama (kinesiotaping) smanjujemo otok, a time pritisak i bol. U cilju sprečavanja nastanka bola u koljenima kao i održavanje postojećeg stanja važno je pridržavati se općih zdravstvenih mjera kao i redovito prakticiranje medicinske gimnastike i masaže. (Vecernji.ba)

Svaki zub je povezan sa nekim organom: Evo zašto vas boli zub pojedino!

Jeste li znali da i najmanji problem sa zubom može biti znak unutarnjeg problema? Iako zvuči nevjerojatno, postoji jaka veza između stanja vaših zuba i unutarnjih organa. 

Na primjer, gornji i donji sjekutići su povezani s bubrezima, mjehurom, i ušima, dok su očnjaci povezani sa stanjem jetre i žučnog mjehura. Kao što je objašnjeno od strane stručnjaka, prednji kutnjaci odražavaju stanje pluća, a kutnjaci puno govore o stanju u želucu, slezeni i gušterači, i na kraju, umnjaci su povezani sa srcem i tankim crijevom.

Međutim, to ne znači da su sva oštećenja organa povezana sa stanjem zuba.

U mnogim slučajevima, pacijent osjeća nelagodu i laganu bol u područjima oko zdravog zuba dok se ponekad bol može osjetiti u područjima gdje je zub već odavno uklonjen.

Bol se u takvim slučajevima zove fantomska bol i to je rezultat poruka koje zahvaćeni organ šalje na odgovarajući zub.

PROVJERITE LISTU ISPOD ZA KORELACIJU ZUBA I ORGANA:

– Bol u gornjim i donjim sjekutićima je obično znak upale mokraćnog mjehura, upale uha, cistitisa ili pijelonefritisa

– Bolovi u prvom sjekutiću signaliziraju anginu ili prostatitis

– Ako imate kronične bolove u očnjaku, to bi mogla biti upala žučnog mjehura ili hepatitis

– U slučaju bolova u pretkutnjaku, uzrok može biti kolitis, alergijske reakcije, upala pluća, ili neravnoteža korisnih bakterija.

– Ako imate bolove u četvrtom zubu (gornjem i donjem), vjerojatno imate probleme kao što su bol u koljenu, laktovima, ramenu, bolesti debelog crijeva ili upalnih bolesti poput artritisa.

– Što se tiče bolova u kutnjacima, razlozi mogu biti u želucu, kroničnom pankreatitisu, dvanaesniku, anemiji, kroničnom gastritisu.

– Bolovi u šest donjih zuba obično su povezani s problemom s venama, ateroskleroze i problemi s arterijama.

– Bolovi u šest gornjih zuba su često povezani s upalom jajnika, slezenom i štitnjačom, sinusima i bolestima ždrijela.

– Ako vas je bol udarila u donjim kutnjacima, vrlo je vjerojatno da patite od proširenih vena, polipa kolona ili problema s plućima kao što su bronhijalna astma, upala pluća i bronhitis

– Bol umnjaka je prilično problematična jer su ti zubi povezani sa srčanim oboljenjima, urođenim manama i koronarnim bolestima srca.