Kako do mišićne mase?

Svi oni koji imaju zacrtan cilj povećanja mišićne mase, osim drastičnog povećanja unosa kalorija i konzumiranja hrane bogate kako proteinima, tako i ugljikohidratima i mastima, trebali bi promijeniti pristup i samim treninzima, ako se već od ranije ne vježba na takav način.

U prvom redu se misli na baziranje na složene vježbe, koje aktiviraju veći broj mišićnih grupa i tako efikasnije potiču rast. Izlažući ih većim opterećenjima, izaziva se i značajnija hipertrofija, a baš to je preduslov rasta i napretka.

Zbog toga, tokom procesa povećanja mišićne mase, ove četiri vježbe nikako ne bi trebale biti izbačene iz trening plana.

Mrtvo dizanje

Ova mnogima zastrašujuća vježba se nalazi na prvom mjestu, i to s razlogom. U njenom izvođenju učestvuju skoro svi mišići tijela, što je čini vjerovatno i najefikasnijom. Što se više mišića aktivira, veće je i lučenje testosterona i hormona rasta, pa postaje još jasnije zbog čega ovu vježbu ne treba izbjegavati.

Čučanj

Nakon mrtvog dizanja, vježba koja aktivira najviše mišićnih grupa je čučanj. Osim kvadricepsa koji su ionako jedna od najvećih mišićnih partija, u radu učestvuju i druge velike mišićne grupe poput gluteusa, a zbog stabilnosti aktivni su i mišići jezgre.

Veslanje

Mišići leđa površinski zauzimaju najveći dio ljudskog tijela, pa o važnosti njihovog kvalitetnog vježbanja ne treba previše pričati. Veslanje je uz podizanje na vratilu daleko najefikasnija vježba za leđa, a u izvođenju svakog ponavljanja veliku ulogu imaju i ruke.

Barpi

Barpi vježba predstavlja jednu od najboljih aerobnih vježbi koje je općenito moguće izvoditi. Sastoji se od kombinacije čučnjeva, skokova i sklekova, što znači da praktično cijelo tijelo učestvuje u radu i veoma, veoma brzo topi kalorije. Naučno je dokazano da dodavanje takve vrste aerobnih vježbi treningu sa težinama, još više aktivira napredak i povećanje mišićne mase.

Kako izgraditi mišićnu masu: Top 5 savjeta

Izgradnja mišićne mase je jedan od dva najčešća fitness cilja čije dostizanje pravi probleme većini vježbača u teretanama. U praksi se radi o istom nizu grešaka koje svi prave, a čije shvatanje vrlo brzo može pokrenuti proces u pravom smjeru.

Zbog toga, pet savjeta o tome kako izgraditi mišićnu masu ima posebno veliku važnost. Navest ćemo ih redom.

1. Razviti dobre prehrambene navike

Mnogi ljudi misle da je sam polazak u teretanu i redovno žestoko vježbanje s tegovima sve potrebno što na kraju vodi do izgleda Arnolda Schwarzeneggera iz najboljih dana. Zapravo je pored jakih treninga osnovni uslov razvijanje dobrih navika ishrane. Naučiti se kako jesti funkcionalno i da se hrana prvenstveno treba gledati prema sastavu, a tek onda prema ukusu, prvi su veliki koraci na putu ka impresivnoj tjelesnoj građi.

2. Prestati ovisiti o suplementima

Suplement šopove laici smatraju prodavnica čiji proizvodi prave mišićave zvijeri od svakoga ko uđe u njih i kupi neku od velikih kanti s prahovima. Kada se sa željom da i sami napreduju usude da uđu u neku od tih prodavnica i kupe svoje prve suplemente, tek tada počinju shvatati da se ni s njima ne raste na način kako su to mislili. Suplementi su dodaci ishrani i nikada neće biti ono što je čvrsta hrana, samo što ih je neuporedivo lakše konzumirati od “prave” hrane. Tek kada vježbač shvati da se ne treba oslanjati na same suplemente, te da ih koristi samo onda kada nema ni vremena ni mogućnosti da unosi čvrstu hranu, tada će i krenuti pravi prirast mišićne mase.

3. Shvatiti šta predstavlja kalorijski suficit

Bez kalorijskog suficita nema povećanja mase, a upravo računanje unosa kalorija pruža mogućnost matematički relativno tačnog proračuna promjene tjelesne mase. Kalorijski suficit je jednostavno unos većeg broja kalorija od onoga kojeg organizam troši tokom dana na vitalne funkcije, kretanje i vježbanje. Kada se održava kroz određeni vremenski period, kalorijski suficit vodi izravno do povećanja tjelesene, pa tako i same mišićne mase.

4. Fokusirati se na stalni napredak tokom vježbanja

Treninzima u teretani treba pristupiti kao sportu i nadmetanju sa samim sobom, tako da iz treninga u trening postoji težnja ka pomicanju sopstvenih rekorda. Veće radne kilaže, veći broj ponavljanja i serija, uvijek su znak povećanja snage, a veća snaga vodi direktno ka povećanju mišićne mase.

5. Strpiti se i opustiti

Ako je ishrana dobro posložena i ako su treninzi kvalitetni, tada ne ostaje prostor za brigu i nerviranje – rezultati će jednostavno morati doći. Vrlo je važno pomoći sebi strpljenjem, jer proces izgradnje mišićne mase svakako je put zasnovan na konstantnosti i čvrstoj disciplini.

Voda kao faktor kod povećanja mišićne mase

Na spomen hipertrofije mišića logično se javlja asocijacija na trening pod opterećenjem, čija je uloga stimulacijska (potiče mišić na prilagodbu na način da se on povećava) i na prehranu čija je uloga gradivna i energetska. U sjeni ta dva faktora vrlo često se zaboravlja na vodu kao bitan faktor uspjeha u postizanju mišićne hipertrofije.

Koja je uloga vode? Jednom riječju, ništa od procesa koji se odvijaju u tijelu (a tako i u mišićnoj stanici) ne bi bilo moguće bez posredstva vode. Ona je jednostavno glavno transportno sredstvo kojim se hranidbene tvari dopremaju do stanice, glavni mediji u kojem se odvijaju biohemijske reakcije koje kao rezultat imaju hipertrofiju mišića, i na kraju voda ima ulogu u otpremaju produkata metabolizma i otpadne tvari koje će biti izbačene iz tijela. Loše hidrirani ili dehidrirani mišić ne raste – to bi bilo najjednostavnije objašnjenje važnosti uloge vode u mišićnoj hipertrofiji, prenosi fitness.com.hr.

Bilo kakvo objašnjavanje uloge vode u hipertrofiji mišića je nemoguće bez znanja o osnovnoj građi mišića. Mišić je građen od dvije osnovne komponente: miofibrila i sarkoplazme. Miofibrile su funkcionalna komponenta koja se može kontrahirati, a građeni su od proteina. Tekućina koja ih okružuje je sarkoplazma. Funkcija sarkoplazme je opskrba miofibrila vodom, kreatin-fosfatom, glikogenom i ATP-om. Sve zajedno je obuhvaćeno ovojnicom – sarkolemom. Na površini mišića je ovojnica koja obuhvaća puno ovakvih osnovnih jedinica – fascija.

S obzirom na građu mišića, razlikujemo miofibrilarnu i sarkoplazmatsku hipertrofiju. Miofibrilarna podrazumijeva povećanje (podebljavanje) miofibrila, dakle aktivne komponente mišića. Kada opteretimo mišić, on na taj podražaj reagira sintezom proteina što rezultira povećanjem miofilamenata (atin i miozin) unutar miofibrila. Takvo povećanje ima za posljedicu povećanje snage pa se takva hipertrofija naziva i funkcionalnom hipertrofijom.

Nasuprot miofibrilarnoj hipertrofiji, sarkoplazmatska hipertrofija znači povećanje volumena tekućine unutar sarkoplazme. Uz to, povećava se i mreža kapilara koja je također sastavni dio sarkoplazme. Kako se takvom hipertrofijom ne povećava mišićna snaga (jer sarkoplazma nema kontraktilnih elemenata), ovakvo povećanje mišićne mase naziva se nefunkcionalnom hipertrofijom.

Vjeruje se da rad sa velikim opterećenjem i niskim volumenom (mali broj ponavljanja) pogoduje miofibrilarnoj hipertrofiji jer potiče sintezu proteina, tj. rast. Suprotno tome, uvriježeno je mišljenje da će rad sa većim volumenom, a nešto manjim opterećenjem (više provedenog vremena pod opterećenjem) pogodovati sarkoplazmatskoj hipertrofiji.

Mogli bi postaviti pitanje što će jednom bodybuilderu voda u mišiću koja nema sposobnost kontrakcije, a samim time niti utjecaja na strijacije, separacije i sve ono što je jednom bodybuilderu bitno za formu mišića?

Odgovor se krije u međusobnoj interakciji između dva tipa hipertrofije. Naime, energetske rezerve u obliku glikogena su spremljene u sarkoplazmi mišića, a da bi mišić mogao koristiti te energetske resurse za kontrakciju, potrebna mu je voda, koja je također sastavni dio sarkoplazme (cca 75% mase mišića je voda). Krajnji efekt, na kraju kaskade od mnogo biohemijskih procesa je sinteza proteina unutar mišića, koji grade mišić (funkcionalna hipertrofija).

Pogledajmo malo kakva je veza između vode u sarkoplazmi i glikogena. Molekula glikogena je hidrofilna, što znači da “voli” (privlači) vodu. 1 gram glikogena na sebe veže cca 3 grama vode (Chan, 1982.). Dakle, bodybuilder koji ima sposobnost spremanja veće količine glikogena, imat će puniji izgled mišića i bit će veći od drugog bodybuildera iako obojica imaju istu veličinu mišića iz miofibrilarnog aspekta. Eto, iz tog razloga veličina mišića nije proporcionalna njegovoj snazi.

Postoji teorija prema kojoj povećanje vode unutar mišićne stanice (“pump”), stanica doživljava kao prijetnju njezinom integritetu. Zato, kao odgovor na to, stanica inicira niz kaskadnih procesa koji na kraju dovode do njezinog rasta kako bi se zaštitila. 2000. godine Vierck i suradnici su studijom dali naslutiti da bi povećani pritisak i hipoksija unutar stanice mogli biti povezani sa treningom većeg volumena, a koji pogoduje rastu preko povećanog lučenja faktora rasta, a moguće i poticanjem fuzije satelitskih stanica.

Zaključak iz gore navedenog je: što više glikogena stanica može pohraniti u sarkoplazmi, to će i njezina hipertrofija biti veća. Dakle, treniramo li na odgovarajući način, s vremenom će se povećati sposobnost stanice da uskladišti više glikogena nego je to mogla ranije. U tu svrhu treba nam trening kakav je gore spomenut za sarkoplazmatsku hipertrofiju.

Da ponovimo, cilj je izložiti stanicu napetosti koja traje duže nego što će trajati energetske rezerve. Najprije će stanica upotrijebiti energiju iz ATP-a (to će trajati cca 7-10 sekundi), a zatim će posegnuti za glikogenom. Znači, trebamo više od 10 sekundi držati mišić pod opterećenjem kako bismo naveli stanicu da s vremenom, kao rezultat prilagodbe na povećanu potražnju, poveća svoje kapacitete za skladištenje glikogena. Dakle ovdje se primjenjuje TUT (time-under-tension) princip treninga.

Još ćemo spomenuti jedan suplement koji ima direktan utjecaj na sadržaj vode u sarkoplazmi, a to je kreatin. O kreatinu je već detaljnije bilo govora u ovom članku. Slično glikogenu, kreatin također ima svojstvo da na sebe veže vodu. To znači da, osim što opskrbljuje mišićnu stanicu supstratom iz kojeg će nastati ATP, kreatin privlači u sarkoplazmu vodu koja će imati bitnu ulogu u sintezi proteina kod miofibrilarne hipertrofije.

Dapače, voda i kreatin se nadopunjuju u djelovanju, jer bez adekvatne hidracije, ni djelovanje kreatina neće biti odgovarajuće (najvjerojatniji razlog zbog kojih kod nekih kreatin „ne radi“).

Što se unosa vode za vrijeme treninga tiče, optimalno bi bilo popiti 200-400 ml svakih 15 minuta jer je to količina koju tijelo može apsorbirati iz gastrointestinalnog trakta u tom periodu.

Idealan plan: Kako postići definiciju, a pritom ne izgubiti mišićnu masu?

Definicija je faza smanjenja potkožnih masti u kojoj želimo utjecati na bolju reljefnost i vidljivost mišića. Obično odredimo jedan ciklus, nakon faze hipertrofije, maksimalne jakosti ili snage.

Sami trening mišićne definicije se poprilično razlikuje od treninga povećanja mišićne mase ili poboljšanja sposobnosti poput snage, u intenzitetu i volumenu.

Kako bismo što bolje shvatili što trebamo činiti kako bismo što bolje postigli definiciju potrebno je objasniti sljedećih nekoliko stvari.

Bazalni metabolizam (BMR)

Ovaj metabolizam određuje minimalnu količinu energije koju naše tijelo troši za vitalne funkcije poput disanja i rada srca u fazi mirovanja dok smo budni. Pomaže nam u izračunu kako bismo mogli što bolje znati koliko nam je kalorija dnevno potrebno da bismo postojeće stanje održali.

Na BMR utječe nekoliko faktora kao što su starosna dob (kod mlađihosoba je viši, kod starijih niži), visina (kod viših ljudi je viši) i sastav tijela (odnos mišićne mase i masnog tkiva). Kako masno tkivo ne troši energiju, a mišići je troše, vrijednosti BMR-a bit će niže kod osoba s više tjelesne masti.

Bazalni metabolizam se računa prema našim antropometrijskim mjerama, visine i težine, starosti i spola pomoću uvrštavanja u jednadžbe.

Postoje razne jednadžbe, navest ćemo neke koje se najčešće koriste:

BMR = tjelesna težina (kg) x 20 kcal

Pouzdanija metoda mjerenja BMR-a je Harris-Benedictova jednadžba, koja se vrlo često koristi.

Za odraslog muškarca:
BMR (RMR) = 66,5 + 13,7 x tjelesna masa (kg) + 5,0 x tjelesna visina (cm) – 6,8 x dob (godine)
Za odraslu ženu:
BMR(RMR) = 665 + 9,6 x tjelesna masa (kg) + 1,8 x tjelesna visina (cm) – 4,7 x dob (godine)
Često se za mjerenje BMR-a koriste i jednadžbe prema sastavu tijela
Precizna Cunnighamova jednadžba:

BMR= 500+(22*BTM) (BTM-bezmasna tjelesna masa)

Kada smo to izračunali potrebno je izračunati koliko će naš trening potrošiti energije, odnosno ukupnu razinu dnevne tjelesne aktivnosti i što se zove aktivni metabolizam.

Aktivni metabolizam
Ovaj metabolizam određuje sve vrste treninga ili sve energetske aktivnosti koje troše energiju kroz mišićni rad i funkcioniranje lokomotornog sustava. Ukupna razina dnevne tjelesne aktivnosti u koje spada i naš trening koristi se za izračunati (TDEE).

Jednadžba za izračun ukupne dnevne potrošnje energije (TDEE):

TDEE = BMR x razina aktivnosti
Razina tjelesne aktivnosti ima sljedeću vrijednost koju pomnožimo s bazalnim metabolizmom (BMR):

Sjedilačka: mala ili nikakva dnevna fizička aktivnost = 1,2
Lagana: lagana fizička aktivnost od 1 do 3 dana u tjednu = 1,375
Umjerena: umjerena fizička aktivnost od 3 do 5 dana u tjednu = 1,55
Zahtjevna: zahtjevna fizička aktivnost od 6 do 7 dana u tjednu = 1,725
Ekstremna: ekstremna fizička aktivnost 7 dana u tjednu = 1,9
Određivanjem dužine i intenziteta treninga moći ćemo preciznije izračunati svoj ukupni dnevni utrošak energije s obzirom na to da svaki trening utječe na određenu potrošnju energije.

Tijekom vježbanja trošimo kalorije za mišićni rad koje nam služe kao gorivo. Intenzitetom i vrstom treninga direktno utječemo na vrstu oslobađanja energije, odnosno na pretvorbu makronutrijenata (proteini, ugljikohidrati i masti) u energiju, na razinu srčane frekvencije i količinu maksimalne potrošnje kisika (VO2max).

Uz pomoću tih bitnih faktora u kardio treningu vrlo lako možemo izračunati koliko naš trening kalorija troši putem jednadžbi koju su razvili Keytel i dr.

Ako ne znate svoj VO2 max:
Žene: ((-20.4022+(0.4472xHR)-(0.1263xT)+(0.074xG))/4.184)x60xV

Muškarci: ((-55.0969+(0.6309xHR)+(0.1988xT)+(0.2017xG))/4.184)x60xV

Ako znate svoj VO2 max:
Žene: ((-59.3954+(0.45xHR)+(0.380xVO2max)+(0.103xT)+(0.274xG))/4.184)x60xV

Muškarci: ((-95.7735+(0.634xHR)+(0.404xVO2max)+(0.394xT)+(0.271xG))/4.184)x60xV

HR = Heart Rate (otkucaji srca u minuti)
T = težina u kilogramima
G = godine
V = vrijeme (trajanje vježbe)

Trening s utezima

Zbog činjenice da ne postoji točna formula za potrošnju kalorija tijekom treninga s utezima, uslijed raznih morfološki obilježja tijela i različitih varijacija izvođenja vježbi s opterećenjem, postoji uvriježeno pravilo da je za kompleksne vježbe koje angažiraju veći dio tijela, poput čučnja ili mrtvog dizanja, potrebna veća količina energije od onih manjih, izolacijskih, poput triceps ekstenzije.

Međutim, postoje neke općenite smjernice prema popisu vježbi iz Harvard Medical School: opći trening utezima od 30 minuta prosječno sagori:

90 kalorija (180 kalorija po satu) za osobe od 57 kg,
112 kalorija (224 kalorija po satu) za osobe od 70 kg, i
133 kalorija (266 kalorija po satu) za osobe od 84 kg.

Energetski faktor

Ovaj segment je bitan kako bismo lakše odabrali koji je sistem treninga najučinkovitiji u razvijanju mišićne definicije, odnosno u gubitku potkožnih masti.

Trening s utezima itekako utječe na prirast mišićne mase (hipertrofije). Ipak, kod takve vrste treninga masti nisu primarni izvor energije uslijed visokih intenziteta i kratkotrajnih aktivnosti, do 2 minute. Studije su pokazale da je optimalan trening za mišićnu definiciju kombinacija treninga s opterećenjem u statičnom i staničnom (anaerobnom) obliku rada te neke vrste kardio (aerobnog treninga) niskog intenziteta i dužeg trajanja u kojem se odvija oslobađanje energije oksidacijom hranjivih tvari (primarno masti) uz prisustvo kisika.

U aerobnoj zoni 1 pri niskim intenzitetima, oko 60–70% od anaerobnog praga spora oksidativna vlakna postaju jača i sposobnija za oksidativno oslobađanje energije putem razgradnje masti, dok se štedi razgradnja glikogena i glukoze.

U aerobnoj zoni 2 pri srednjim intenzitetima, oko 80–90% od anaerobnog praga dolazi do uključivanja većeg broja brzih, posebno oksidativnih glikolitičkih vlakana što utječe na brojne pozitivne fiziološke, morfološke promjene u organizmu i smanjenje udjela tjelesnog masnog tkiva.

U anaerobnoj zoni 1 pri visokim intenzitetima, 95–100% VO2max, odnosno maksimalnim primitkom kisika u kojoj dominira anaerobna glikoliza dolazi do djelomične razgradnje glikogena, odnosno glukoze u jetri što rezultira smanjenjem rezervi energije u organizmu.

Zašto kombinacija aerobno-anaerobno, a ne samo utezi?

Ovakvim programiranjem treninga utječemo na više stvari zbog različitih značaja energetskih sustava koji su bitni kod postizanja mišićne definicije. Aerobnim treningom ćemo povećati potrošnju masti, povećati broj kapilara koje okružuju mišićno vlakno i poboljšati razmjenu hranjivih tvari, povećati broj mitohondrija u kojima se proizvodi ATP – glavni izvor energije za mišićni rad i povećati mišićnu izdržljivost.

Anaerobnim treningom povećat ćemo razgradnju energiju i šećera u krvi te tako smanjiti rezerve u organizmu, potaknuti tzv. metabolički efekt ubrzanja metabolizma i omogućiti pojavu “duga” kisika što će rezultirati povećanom potrošnjom kalorija, odnosno povećanjem bazalnog metabolizma u fazi oporavka.

Statičnim treningom s opterećenjem utjecat ćemo na povećanje broja mišićnih vlakana pretežito brzih, tip II, koja imaju veći potencijal za prirast mišićne mase (hipertrofija), povećati prirast mišićne mase i volumen mišića što će rezultirati boljom reljefnosti. Naglasak na trening i ponavljanja do mišićnog otkaza.

Utjecat ćemo na povećano oslobađanje ATP-a, povećanu potrošnju glikogena i povećano lučenje anaboličkih hormona (testosteron i hormon rasta). Povećat ćemo aktivaciju motoričkih jedinica što će rezultirati boljom mišićnom kontrakcijom i efikasnijim mišićnim radom.

Sistem treninga

Počet ćemo s pripremnim dijelom u kojem ćemo napraviti dinamičku fleksibilnost putem specifičnih pokreta koje ćemo koristiti u glavnom dijelu kako bismo podignuli temperaturu tijela. Potom ćemo napraviti potrebnu mobilnost da pripremimo zglobove da se mogu kvalitetno kretati te proći kroz aktivaciju mišića koji će nam trebati kasnije putem specifičnih kretnji, ali bez ili s malim opterećenjem uz povećanu motoričku kontrolu.

Glavni dio se treba sastojati od prvenstveno kompleksnih vježbi koje angažiraju cijelo tijelo s 15 na više ponavljanja, pri intenzitetu od 50–60% od 1RM, malim pauzama do 60 sekundi i ponavljanjima do mišićnog otkaza i potom izolacijama u sličnim i istim uvjetima rada.

Nakon glavnog dijela, kada smo spustili rezerve energije u organizmu i odmora 3 – 5 minuta, treba odraditi neki kratki set vježbi koje nismo prošli u glavnom dijelu u visokom intenzitetu rada ili neku laganu aerobnu aktivnost poput trčanja, vožnje bicikla, rolanja, veslanja ili plivanja u trajanju 15–20 minuta.

Na kraju slijedi faza hlađenja kroz vježbe pasivnog, aktivnog ili PNF istezanja kako bismo ubrzali oporavak i smanjili rizik od ozljeda.

Mišićna definicija zahtjeva i veću frekvenciju treninga tjedno stoga ovakav tip treninga možete provoditi 3 puta tjedno, a između dodati 2 treninga anaerobne aktivnosti visokog intenziteta poput kružnog treninga za cijelo tijelo, staničnog oblika rada u kojem se izmjenjuju intervali rada i odmora.

Kako bismo poboljšali fazu oporavka, smanjili rizik od ozljeda i utjecali na poboljšanje napretka, preporučljivo je odrediti i trening aktivnog odmora jedanput tjedno kroz vježbe fleksibilnosti i mobilnosti.

Primjer treninga

1. Pripremni dio

  • dinamička fleksibilnost mišića trupa, gornjih i donjih ekstremiteta
    mobilnost kukova i ramena
  • aktivacija, 3 runde x 60 sekundi (prednji upor, beba puzanje, nožni upor na zidu)
    3 runde x 15 ponavljanja (čučanj bez opterećenja na BOSU lopti, ekstenzija kukova na pilates lopti,
  • vanjska rotacija ramena sa suspenzijskim trakicama) 3 runde x 60 sekundi (bicikl ili veslanje, ili trčanje)
    bez odmora

2. Glavni dio, giga-setovi:

  • čučanj, 5 x 15> (50 – 60% od 1RM)
  • mrtvo dizanje, 5 x 15> (50 – 60% od 1RM)
  • bugarski čučanj, 5 x 15 + 15 (40 – 50% od 1RM)
  • ležeća fleksija nogu s bučicom, 5 x do mišićnog otkaza (40 – 50% od 1RM)
    60 sekundi odmora
  • “Finisher”, 4 – 5 rundi:
  • izbačaj s ruskim zvonom x 15 (30 – 40% od 1RM)
  • viseće podizanje nogu x 15
  • skokovi na kutiju x 12
  • sprint 50 m bez odmora

 

3. Hlađenje:

  • vježbe pasivnog, aktivnog ili PNF istezanja

Omjer makronutrijenata

Prehrana za postizanje mišićne definicije treba biti redukcijska. Jako ovisi o intenzitetu treninga (podražaju) i vlastitom osjećaju koliko smo „puni“. Sve je vrlo jednostavna matematika, izračunamo bazalni metabolizam i na to dodamo dnevni utrošak energije.

Kalorijskim deficitom utjecat ćemo na gubljenje masti, ali pritom želimo maksimalno izbjeći gubljenje mišića. Za početak od zbroja BMR-a i TDEE-a oduzmemo 200–300kcal kako bismo bili sigurni i pratimo. Svakih 10–14 dana smanjnjujemo kalorisjki unos i nastavljamo do željenog cilja.

Omjer makronutrijenata bi trebao biti 40% proteina, 30% ugljikohidrata (max 10% monosaharida) i 30% masti. Kombinirajte i proteine niske biološke vrijednosti poput biljnih jer se oni brže i lakše sintetiziraju. Pripazite da unesete sve esencijalne aminokiselina koje su nužne da organizam može uspješno sintetizirati proteine jer većina biljaka ih nema.

Pripazite na količinu unosa mliječnih proizvoda jer su oni izrazito anaboličke namirnice i mogu omesti fazu postizanja definicije.

Kako biste smanjili pikove inzulina, unos ugljikohidrata neka se temelji na složenima, s većim brojem vlakana koja su nerazgradiva. Tijekom dana prednost dajte onima iz zelenog povrća i mahunarki, a s pojačanom aktivnošću pređite na složene iz integralnih izvora. Voće uzimate samo u prvom dijelu dana, prednost bobičastom.

Masti imaju najviše kalorija, svejedno ih je potrebno unositi. Unosimo ih u omjeru 20:10, zasićene/nezasićene. Nezasićene su zdrave, ali sporo sagorijevaju i mogu omesti fazu definicije.

Pripaziti da maksimalno odvojimo unos ugljikohidrata i masti jer takva kombinacija može omesti fazu definicije. Preporučljivo je masti unositi u drugom dijelu dana, 2 sata nakon aktivnosti do spavanja.

Povećati unos vode ili nezaslađene tekućine i magnezija. Po potrebi uzimati dodatke prehrani koje će pomoći u trošenju potkožnih masti poput “fat burnera”, zelene kave ili zelenog čaja.

Implementiranje navedenih segmenata u svoj program treninga neizbježno će rezultirati pozitivnim učincima na postizanje mišićne definicije. Sretno!

Kako izgraditi mišićnu masu: Top 5 savjeta

Izgradnja mišićne mase je jedan od dva najčešća fitness cilja čije dostizanje pravi probleme većini vježbača u teretanama.

U praksi se radi o istom nizu grešaka koje svi prave, a čije shvatanje vrlo brzo može pokrenuti proces u pravom smjeru.  Zbog toga,  pet savjeta o tome kako izgraditi mišićnu masu ima posebno veliku važnost. Navest ćemo ih redom.

1. Razviti dobre prehrambene navike

Mnogi ljudi misle da je sam polazak u teretanu i redovno žestoko vježbanje s tegovima sve potrebno što na kraju vodi do izgleda Arnolda Schwarzeneggera iz najboljih dana. Zapravo je pored jakih treninga osnovni uslov razvijanje dobrih navika ishrane. Naučiti se kako jesti funkcionalno i da se hrana prvenstveno treba gledati prema sastavu, a tek onda prema ukusu, prvi su veliki koraci na putu ka impresivnoj tjelesnoj građi.

2. Prestati ovisiti o suplementima

Suplement šopove laici smatraju prodavnica čiji proizvodi prave mišićave zvijeri od svakoga ko uđe u njih i kupi neku od velikih kanti s prahovima. Kada se sa željom da i sami napreduju usude da uđu u neku od tih prodavnica i kupe svoje prve suplemente, tek tada počinju shvatati da se ni s njima ne raste na način kako su to mislili. Suplementi su dodaci ishrani i nikada neće biti ono što je čvrsta hrana, samo što ih je neuporedivo lakše konzumirati od “prave” hrane. Tek kada vježbač shvati da se ne treba oslanjati na same suplemente, te da ih koristi samo onda kada nema ni vremena ni mogućnosti da unosi čvrstu hranu, tada će i krenuti pravi prirast mišićne mase.

3. Shvatiti šta predstavlja kalorijski suficit

Bez kalorijskog suficita nema povećanja mase, a upravo računanje unosa kalorija pruža mogućnost matematički relativno tačnog proračuna promjene tjelesne mase. Kalorijski suficit je jednostavno unos većeg broja kalorija od onoga kojeg organizam troši tokom dana na vitalne funkcije, kretanje i vježbanje. Kada se održava kroz određeni vremenski period, kalorijski suficit vodi izravno do povećanja tjelesene, pa tako i same mišićne mase.

4. Fokusirati se na stalni napredak tokom vježbanja

Treninzima u teretani treba pristupiti kao sportu i nadmetanju sa samim sobom, tako da iz treninga u trening postoji težnja ka pomicanju sopstvenih rekorda. Veće radne kilaže, veći broj ponavljanja i serija, uvijek su znak povećanja snage, a veća snaga vodi direktno ka povećanju mišićne mase.

5. Strpiti se i opustiti

Ako je ishrana dobro posložena i ako su treninzi kvalitetni, tada ne ostaje prostor za brigu i nerviranje – rezultati će jednostavno morati doći. Vrlo je važno pomoći sebi strpljenjem, jer proces izgradnje mišićne mase svakako je put zasnovan na konstantnosti i čvrstoj disciplini.

Kako se udebljati (zdravo) i dobiti mišićnu masu?

Čim spomenemo riječ dijeta većini ljudi prvo što će pasti na pamet bit će gubitak kilograma.

Međutim pod pojmom “dijeta” krije se mnogo šire značenje. Dijeta je izraz kojim se opisuje praksa uzimanja točno određenih količina i vrsta hrane kako bi se postigao određeni cilj. Najčešći njezin cilj i jest smanjivanje tjelesne mase, no postoje i mnogi drugi razlozi zašto se ljudi odlučuju na dijetu. Jedni ju provode iz zdravstvenih razloga, drugi iz estetskih, a treći jednostavno da bi se bolje osjećali i smanjili umor.

U ovom članku pozabaviti ćemo se onima koji imaju specifičan problem, a to je premala tjelesna težina odnosno ne znaju kako se udebljati po zdravom principu.

Statistike pokazuju da 10% muškaraca pati od premale tjelesne težine. Isto kao što i prekomjerna težina predstavlja opasnost za zdravlje, tako i premala tjelesna težina može predstavljati izuzetan problem. Uzrok tog problema može biti jednostavan-premali unos energije u odnosu na potrošnju ili pak loša inzulinska osjetljivost i brz metabolizam.

Važnost hormona

U cijeloj toj strci i zbrci o kalorijama i hrani često zaboravljamo da hormoni imaju velik utjecaj na promjenu tjelesne težine. Poznato je da nedostatak hormona štitnjače (hipotireoza) usporava metabolizam te time može dovesti do povećanja tjelesne težine, dok s druge strane višak tog hormona (hipertireoza) može dovesti do mršavljenja. Kao drugi važan hormon, kojeg je svakako je potrebno spomenuti, je inzulin.

Kada jedemo hranu bogatu ugljikohidratima ona se brzo razgrađuje i apsorbira u krvotok. Razina šećera u krvi naglo raste, iz gušterače se izlučuje inzulin koji uklanja šećer iz krvi na način da jedan mali dio skladišti u mišićima i jetri da budu gorivo tijelu sljedećih nekoliko sati, a ostatak se pretvara u masnoće i pohranjuje u masnim stanicama kao rezervna energija. Kako inzulin brzo djeluje, šećer u krvi je nekoliko sati iza jela još niži nego što je bio prije i tijelo “misli” da mu nestaje energije a inzulin u krvi je još visok što ne dozvoljava korištenje masnoća za energiju. Rezultat je glad i potreba za hranom bogatom ugljikohidratima koja brzo daje energiju.

Nakon što se ponovno najedemo ugljikohidrata tijelo ih sprema kao masne naslage istovremeno dok je inzulin u krvi visok. Suprotno, odsustvo inzulina omogućava masnim stanicama da polako otpuštaju svoj sadržaj masnoće u krvotok gdje se masnoća uz pomoć jetre ponovno pretvara u energiju koja je tijelu potrebna za normalan rad.

Kako se zdravo udebljati?

Kad je riječ o debljanju, najlakše bi taj problem bilo riješiti kantama čipsa, litrama coca-cole i drugim nezdravim namirnicama. Međutim nitko se ne želi udebljati na način da “nabije” jastučiće masnih naslaga zato i kod debljanja moramo biti oprezni i pažljivo birati namirnice koje imaju veću kalorijsku vrijednost ali su istovremeno i zdrave i kvalitetne. U pravilno uravnoteženoj prehrani trebaju biti zastupljene bjelančevine, ugljikohidrati i masti. Za prosječnu osobu koja nema povećane tjelesne aktivnosti taj omjer mora biti 15-20% proteini, 55-60% ugljikohidrati i 25-30% masti. Kod osoba koje žele dobiti na mišićnoj masi taj se omjer mijenja u korist proteina, a smanjuje se postotak masti.

Evo nekoliko korisnih savjeta:

1. Povećajte kalorijski unos i broj obroka

Prvo i osnovno pravilo koje moramo poštovati želimo li se udebljati je jesti češće i jesti više. To podrazumijeva 3 glavna obroka dnevno te 3 međuobroka. Vremenska razlika između obroka morala bi biti 2.5-3h. Za početak izračunajte koliko vam je kalorija potrebno dnevno da bi održali težinu koju imate a zatim dodajte toj brojci još 500. Toliko vam je kalorija potrebno da se udebljate 0,5kg tjedno što je prihvatljivo jer isto kao i kod mršavljenja nije nam cilj nabiti 10kg u 2 tjedna.

Pečena piletina s krompirom

Dnevni unos kalorija za održavanje trenutne težine izračunat ćete tako da pomnožite svoj BMI sa 1.2 ako ste slabo aktivni, sa 1.375 za laganu aktivnost, sa 1.5 za umjerenu aktivnost , sa 1.7 za jaču tjelesnu aktivnost i trening do 6 puta tjedno te sa 2 ako ste profesionalni sportaš. Također jako je važno ne preskakati obroke, a “trpanje” hranom mora krenuti od jutra.

Mnogima se to možda čini nemogućom misijom, ali dobar doručak je jako važan da bi i dalje kroz dan mogli nastaviti sa pravilnim unosom kalorija. Nutricionisti preporučuju kruh, med, maslac, marmeladu, punomasne mliječne proizvode, jaja, voće…Napravite jednostavan omlet sa jajima ili palačinke s nutellom i dobit ćete super kaloričan doručak. Također poželjno je kroz dan popiti i litru mlijeka (običnog ili čokoladnog) zato krenite s istim od jutra.

Orasi

Za međuobroke dobro je pojesti suho ili svježe voće (lješnjaci, bademi, orasi, banane), punomasne mliječne proizvode (jogurt, puding, sir), voćni kompot, voćni kolač, sladoled. Preporučuje se jesti sve vrste sireva, a najzdraviji je bijeli, kravlji sir.

Za ručak i večeru kombinirajte sve vrste namirnica: ugljikohidrate, proteine i masti. I ovdje vrijedi pravilo da masti moraju osigurati do 30% cjelokupnog dnevnog energetskog unosa, a prednost imaju nezasićene masne kiseline kakve nalazimo u maslinama i maslinovom ulju, orašastom voću, sjemenkama, avokadu.

Međutim, potrebno je biti oprezan s mastima kako ne bismo previše opteretili jetru i probavni sustav te kako ne bi došlo do povećanja razine kolesterola u krvi.

Meso se preporučuje jesti dva do tri puta dnevno, jer bez uzimanja mesa ne može se očekivati bilo kakav pozitivan pomak u dobivanju tjelesne mase. Uz svaki obrok treba jesti punozrnati kruh, tako da se kroz dan pojede više od šest kriški. Povrće treba jesti i svježe i kuhano, više puta dnevno, ako je moguće s različitim preljevima.

U dva obroka treba biti zastupljen škrob: krumpir ili riža s umakom, preljevom ili maslacom. Kod kuhanja, odnosno pripreme hrane mogu se koristiti sve vrste masnoća, ali najbolji izbor je maslinovo ulje.

2. Povećajte unos proteina

Dok je prosječno ljudima dnevno potrebno maksimalno 1g bjelančevina po kilogramu tjelesne mase, dokazano je da se kod sportaša ta brojka dvostruko povećava. Kod početnika u fitnessu ova brojka može biti još veća, čak 2,5g, što bi značilo da osoba teška 75kg koja se počinje baviti fitnessom treba dnevno unijeti u organizam otprilike 150g bjelančevina. U suprotnom, treninzi će rezultirati samo umjerenim razvitkom, odnosno, stečena muskulatura se može i razgraditi. Ono što je važno je da ta količina proteina bude podijeljena po manjim obrocima.

Glavni izvori proteina iz prehrane su prvenstveno meso, riba, bjelanjak, mlijeko i mliječni proizvodi.

3. Pametno s ugljikohidratima

Iako bjelančevine imaju vodeću ulogu kod dobivanja mišićne mase, unos ugljikohidrata je također jako bitan.

Tjestenina

Budući da su ugljikohidrati osnovni energetski izvor u prehrani čovjeka, važno je da njihov unos bude redovit i pravilan. Tako je prije treninga najbolje pojesti obrok koji će se većim dijelom sastojati od složenih ugljikohidrata kako bi osigurano kontinuiranu energetsku opskrbu mišićima. Najbolji izvori ugljikohidrata su oni složeni s niskim glikemijskim indexom poput integralnog kruha, tijesta, zobenih pahuljica, zobene kaše, raznog voća i povrća.

4. Pijte puno vode

Potrebno je piti i najmanje 2,5 litara tekućine na dan budući da se kod povećanog unosa proteina povećava i količina njihovih otpadnih produkata koji su toksični. Na taj se način provocira mokrenje, te se u adekvatnom omjeru povećava i izbacivanje nusprodukata metabolizma u tijelu. U ovom slučaju vodu možete zamijeniti čajem sa šećerom i medom ili prirodnim sokovima. Jedina zamka kod konzumacije veće količine vode je ta da da se istovremeno s mokrenjem odnosno izbacivanjem tekućine iz tijela izbacuju i minerali. Stoga se svakako preporuča da ih pokušate nadoknaditi bilo prehranom ili suplementima.

5. Vježbajte redovito

Ako još ne vježbate, vrijeme je da počnete. Vježbanje i pravilna prehrana ključna su formula za debljanje i dobivanje mišićne mase. Također povećanje mišićne mase povećat će i apetit pa ćete češće imati potrebu zaviriti u hladnjak. U procesu nabijanja mase pokušajte što više raditi vježbe s utezima, a aerobni trening provodite jednom tjedno. Pokušajte trenirati što češće. Naravno koliko ćete trenirati, toliko ćete i kalorija više trošiti,te samim time imati i veću potrebu za hranom. Nakon treninga preporuča se pojesti obrok bogat proteinima.

Primjer programa treninga možete vidjeti ovdje.

Trening

6. Ubacite dodatke prehrani

Različiti dodaci prehrani su doista korisni onima koji se teško debljaju i imaju problema s hranom! Whey protein ovdje ima glavnu ulogu kako kod sportaša općenito tako i kod osoba koje je bave bodybuildingom. Budući da se vrlo brzo apsorbira u krv idealan je za uzimanje odmah poslije treninga, kada je mišićima najpotrebniji. Najbolji pripravak prije vježbanja je koncentrat bjelančevina mliječne sirutke i mješavina kompleksnog ugljikohidrata koji će osigurati kontinuiranu opskrbu energijom tijekom treninga.

Evo primjera kako jednostavno posložiti svoj meni:

1. Obrok:

150 g zobenih pahuljica
2 kriške integralnog tosta
1 banana
4 bjelanjka
1 žumanjak
+multivitamin

2. Obrok:

1 naranča
proteinski shake

3. Obrok:

150 g pilećih prsa bez kože
200 g pečenih krumpira ili 100g riže (ako može integralne)
100 g miješanog povrća
+500 mg C vitamina

4. Obrok:

Whey protein shake

5. Obrok:

200g nemasne govedine
300g pečenih krumpira
100g miješanog povrća

6. Obrok

150 g zobenih pahuljica
4 bjelanjka
1 žumanjak

Kako povećati mišićnu masu?

Svi oni koji imaju zacrtan cilj povećanja mišićne mase, osim drastičnog povećanja unosa kalorija i konzumiranja hrane bogate kako proteinima, tako i ugljikohidratima i mastima, trebali bi promijeniti pristup i samim treninzima, ako se već od ranije ne vježba na takav način.

U prvom redu se misli na baziranje na složene vježbe, koje aktiviraju veći broj mišićnih grupa i tako efikasnije potiču rast. Izlažući ih većim opterećenjima, izaziva se i značajnija hipertrofija, a baš to je preduslov rasta i napretka.

Zbog toga, tokom procesa povećanja mišićne mase, ove četiri vježbe nikako ne bi trebale biti izbačene iz trening plana.

Mrtvo dizanje

Ova mnogima zastrašujuća vježba se nalazi na prvom mjestu, i to s razlogom. U njenom izvođenju učestvuju skoro svi mišići tijela, što je čini vjerovatno i najefikasnijom. Što se više mišića aktivira, veće je i lučenje testosterona i hormona rasta, pa postaje još jasnije zbog čega ovu vježbu ne treba izbjegavati.

Čučanj

Nakon mrtvog dizanja, vježba koja aktivira najviše mišićnih grupa je čučanj. Osim kvadricepsa koji su ionako jedna od najvećih mišićnih partija, u radu učestvuju i druge velike mišićne grupe poput gluteusa, a zbog stabilnosti aktivni su i mišići jezgre.

Veslanje

Mišići leđa površinski zauzimaju najveći dio ljudskog tijela, pa o važnosti njihovog kvalitetnog vježbanja ne treba previše pričati. Veslanje je uz podizanje na vratilu daleko najefikasnija vježba za leđa, a u izvođenju svakog ponavljanja veliku ulogu imaju i ruke.

Barpi

Barpi vježba predstavlja jednu od najboljih aerobnih vježbi koje je općenito moguće izvoditi. Sastoji se od kombinacije čučnjeva, skokova i sklekova, što znači da praktično cijelo tijelo učestvuje u radu i veoma, veoma brzo topi kalorije. Naučno je dokazano da dodavanje takve vrste aerobnih vježbi treningu sa težinama, još više aktivira napredak i povećanje mišićne mase.

Šta jesti za izgradnju čiste mišićne mase?

Nakon što se jakim treninzima izazovu oštećenja na mišićnim vlaknima, ubrzo kreće proces njihovog obnavljanja, te istovremeno i samog rasta, s tim da sve to postaje moguće tek nakon što proteini uneseni kroz prehranu krenu u akciju.

Znajući za ovu osnovnu činjenicu koja ukratko objašnjava proces izgradnje i povećanja mišića, svi postavljaju pitanje – koja jela su onda najbolja za izgradnju čiste mišićne mase? Odgovor koji uvijek dolazi prvi je jednostavan, bijelo meso piletine koje je šampion po količini proteina koje se može dobiti za određenu cijenu.

Ipak, nije moguće stalno jesti piletinu, a kada ona dosadi, presjek se može napraviti sa nekom od sljedećih proteinima bogatih namirnica.

Govedina

Crveno goveđe meso bez ikakve sumnje predstavlja jednu od najboljih mogućih namirnica za izgradnju mišića, ali istovremeno i namirnica koju prati nešto lošiji glas zbog toga što nosi i mnogo više masnoće nego piletina. Ipak, jedući govedinu moguće je unijeti i kvalitetne zalihe željeza, cinka i B vitamina u organizam. Stoga, svakako bi barem jednom sedmično i ovo mesto trebalo naći svoje mjesto na jelovniku.

Losos

Ribe općenito su uz meso peradi prava šampionska hrana bodybuildera i fitnes modela, a losos je riba koja predvodi cijelu kolonu. Osim velikih količina proteina koje losos ima u svom sastavu, istovremeno obiluje nezasićenim masnim kiselinama, koje se čak prodaju i u obliku suplementa, čuvenog pod nazivom Omega 3. Jedući losos ne samo da se zadovoljavaju potrebe mišića za proteinima, već se čuva i zdravlje srca, pokretnost zglobova i ljepota kože.

Jaja

Nezamjenjiva namirnica koja u tako kompaktnom obliku objedinjuje najhranjivije elemente, sjajan je izvor proteina koji se može koristiti u više oblika. Tu se misli na bjelance koje je skoro pa čisti protein, dok je sa žumancem već nešto drugačija priča. Ovaj dio je složen uglavnom od masnoća, pa ukoliko se planira jesti neki veći broj jaja, tada se obično preporučuje ostavljanje samo par žumanaca, iako novija istraživanja sve više ukazuju na to da je i ovaj holesterol veoma važan za dobro funkcionisanje ljudskog organizma. (body.ba)

Body Control donosi osnovne savjete za ekspresno brzi rast mišićne mase

Slijedite li ove savjete, uspjet ćete izgraditi mišićnu masu koju ste oduvijek željeli i to na brz i efikasan način. Znamo, pravila i savjeta ima puno, ali nikad nismo ni rekli da postoji lagan put do ostvarenja ciljeva.

– Neka u treningu uvijek prednost imaju faze akumulacije većeg volumena (8 do 12 ponavljanja) s umjerenim opterećenjem (65 do 85% od 1 RM) i s više serija (4 do 8).

– Trenirajte do otkaza kako biste izazvali što više oštećenja na mišiću, a da bi tijelo reagiralo reakcijom veće sinteze proteina.

– Uključite periodizaciju u treninge. Serije, ponavljanje, opterećenje i vježbe trebalo bi mijenjati svaka 2 do 3 tjedna, odnosno minimalno svakih 6 tjedana. Naizmjenično izvođenje faza akumulacije i faza intenzifikacije svaka 3 tjedna smanjiti će zamor središnjeg živčanog sustava.

– Uključite selektivne faze intenzifikacije na kojima ćete dati prednost velikim težinama (preko 85%) i manjem broju ponavljanja (6 ili manje).

– U oko 70% ukupno odrađenih treninga prednost se treba dati volumenu i umjerenom opterećenju, a u 30% trebalo bi trenirati većeg intenziteta s većim težinama.

– Treninzi trebaju biti bazirani prema tipu mišićnih vlakana. Za brzokontrahirajuća vlakna, ako izuzmemo rad na brzini i odskoku, trenirajte s velikim težinama i malim brojem ponavljanja. Za sporokontrahirajuća vlakna koristite viši broj ponavljanja i veći volumen.

– Trenirajte tako da prouzročite veći metabolički učinak, tako što ćete koristiti veći volumen, umjereni intenzitet i kraće intervale odmora (10 sekundi do 2 minute, ovisno od protokola).

– Nemojte potpuno zanemariti sporokontrahirajuća vlakna. Ona su sastavni dio većine mišića te će se jedino i uz njihov rast veličina mišića dovesti do maksimuma.

– Sportaši koji rade na snazi i jačini, a pokušavaju  povećati veličinu tako da  zadrže samu izvedbu u svojem sportu, trebaju trenirati za brzokontrahirajuća vlakna.

– Izvodite treninge s pojačanim ekscentričnim dijelom. Krenite s dužim tempom u ekscentričnom dijelu pokreta (4 sekunde), a u koncentričnom 1 do 2 sekunde.

– Napredujte do ekscentričnog opterećenja sa supermaksimalnim težinama u ekscentričnim fazama pokreta.

– Frekvencija treninga je često predviđena varijabla hipertrofije. Dajte prednost višezglobnim vježbama i treninzima s razdjeljivanjem mišićnih skupina (split trening), kako biste omogućili maksimalnu regeneraciju i veću frekvenciju treninga.

– Srednjeiskusni i napredni vježbači trebali bi uključiti u svoje treninge odabrane jednozglobne vježbe, jer sporo i brzokontrahirajuće motorne jedinice su doslovno „razbacane“ po svakom pojedinom mišiću.

– Fokusirajte se na regeneraciju. Osim genetike, pravi indikator mišićnog razvoja je sposobnost brze regeneracije, tako da možete opet ponovno odraditi kvalitetan trening u što kraćem periodu.

– Izbjegavajte niskointenzivne kardio trenige dugog trajanja, ako želite maksimizirati mišićni rast, te ako niste na ketogeničnim ili jako niskokaloričnim dijetama. Radije se držite sprinteva, modificiranih strongman treninga i kondicioniranja s opterećenjem.

– Odredite prioritete i trenirajte prema njima. Bez obzira što je moguće postići i mišićni rast i smanjiti tjelesne masti u isto vrijeme, do velikih mišića možemo doći gotovo jedino „hipertrofijskim“ životnim stilom (težak treninga, hrana, odmor, regeneracija i izbjegavanje dodatnih tjelesnih aktivnosti)

– Poboljšajte svoje tehnike treniranja. Izbjegavajte redovite „cheatinge“ ili uvijek korištenje momentuma sile za podizanje težina. Uvijek slijedite propisani tempo izvođenja i izbjegavajte spuštanje utega tako da ga prema dolje povuče samo gravitacija.

– Postavite si ciljeve. To se odnosi na određenu kilažu koju trebate dići u svakom dizanju, kao i na brojke vezane uz volumen treninga i to na svakom treningu, svaki tjedan, svaki trenažni ciklus.

– Izgradite svoj „hipertrofijski“ životni stil. Trening, obrok, spavanje, regeneracija, čak i razmišljajte hipertrofijski.

– Bilježite podatke o svojem hipertrofijskom stilu života. Sve bilježite: treninge, spavanje, prehranu. Procijenite svoju izvedbu svaki put kada izmijenite svoj program treniranja.

– Trenirajte za bolju mišićnu upumpanost. Do mišićne upumpanosti dolazi kada trenirate većim volumenom, koji utječe na glikilitički energetski sustav.To dovodi mišićne stanice do bubrenja od tekućine, koju mišićne stanice percipiraju kao prijetnju stanici, što ih dovodi do rasta.

– Koristite forsiranja ponavljanja, kako biste uključili u rad motorne jedinice visokih graničnih vrijednosti, koje pogađaju satelitske stanice, a koje dovode do maksimalnog rasta. Uzmite kilažu koju možete maksimalno podići 12 puta. Povećajte težinu i napravite 4 serije po 12 ponavljanja. Neka vam trening partner pomogne, kad god je potrebno.

– Uključite u program treninga i polovična ponavljanja. To su ona koje izvodite nakon što dosegnete otkaz, kod ponavljanja u punom opsegu pokreta. Kod potiska s ravne klupe, jednom kada ne možete više izvoditi ponavljanja u punom opsegu pokreta napravite polovična ponavljanja od 15 do 25 cm u gornjem rasponu pokreta sve do otkaza. Za ovo koristite asistenciju.

– Radite opadajuće serije. Napravite visokointenzivnu seriju iza koje odmah slijedi ista vježba pri nižem intenzitetu od 50% 1 RM-a. Zadnju seriju napravite do otkaza.

– Ubacite u trening proširene serije u rotacijama s naizmjeničnim serijama za mišiće agoniste i antagoniste ili s gigantskim serijama za mišiće agoniste, koje izvodite bez odmora između vježbi u seriji, kako biste postignuli određeni cilj, a taj je nakupljanje laktata, metabolični stres i trenutačno lučenje hormona rasta.

– Uključite periodično u treninge i gumene trake i lance, kako biste pojačali intenzitet, produžili vrijeme pod kojim je mišić pod tenzijom i otežali si najbitniji ekscentrični dio pokreta, ali kako biste i „probili“ veće težine. (reverse banding)

– Ne ignorirajte važnost snage za mišićni rast. Koristeći velika naprezanja tijekom ciklusa intenzifikacije, pomoći će vam da dosegnete veliki rast mišićne mase, na duge staze.

VAŽNOST PREHRANE

– Unosite dovoljno proteina. Ovo se osobito odnosi na vegetarijance i žene.

– U svakom obroku unosite visokokvalitetne proteine i masti. Preferirajte hranu koja će vas opskrbiti s bar 10 g esencijalnih aminokiselina po svakom obroku.

– Jedite meso! Postoje dokazi da ima nešto u „samom mesu“ što pridonosi maksimalnom mišićnom rastu.

– Unosite od 1,6 g/kg proteina po danu pa na više. Analiza svih studija o suplementaciji proteinima pokazuje da minimalna doza od 2,38 g/kg na dan proteina, je količina koja pouzdano dovodi do većeg razvoja mišića.

– Unos većeg broja kvalitetnih kalorija je esencijalna, kada se radi o izgradnji mišića. Optimalna frekvencija, za unos velikih obroka u kojima se uzimaju, odnosno koji sadrže proteine, je svaka 2 do 3 sata.

– Uzimajte whey protein poslije treninga jer je superiorniji u odnosu na sve druge izvore proteina, za podizanje razine proteinske sinteze. Ako ste alergični, onda uzimajte esencijalne aminokiseline s dodatnim leucinom.

– Ovisno od postotka tjelesne masti, uzimajte uz svaki obrok svaka 3 sata dodatno 20 g wheya na dane treninga, kako biste regenerirali tkivo za mišićni rast.

– Ciklirajte unos ugljikohidrata da poboljšate osjetljivost na inzulin, za bolji mišićni rast. Smanjite unos ugljikohidrata u dane odmora, ali zato idite s većim unosom u dane treninga.

– Unos ugljikohidrata tijekom treninga nije neophodan za sintezu proteina, ali može smanjiti razinu kortizola tijekom treninga. U tu svrhu potreban je odnos ugljikohidrata naspram proteina u odnosu između 2:1 i 1:1.

– Uvijek imajte dan s većim unosom ugljikohidrata i kalorija svakih 5 do 7 dana, tijekom kojih ćete povećati kalorije do oko 50%.

– Imajte izbalansiran unos omega-3 i omega-6 esencijalnih masnih kiselina. Jedite ribu, proizvode od životinjskog mesa životinja koje su se hranile na ispaši, uzimajte riblje ulje i izbjegavajte rafinirana biljna ulja.

– Jedite djelotvorne masti, a pod svaku cijenu izbjegavajte prehranu s jako malim unosom masti. Masti nas opskrbljuju kolesterolom, koji potpomaže balans hormona i regeneraciju od intenzivnog treniranja.

omega3

– Preferirajte zasićene životinjske masti (maslac, vrhnje, meso), omega-3 masne kiseline i monozasićene masti (masline, avokado, australski orasi).

– Brinite se o svojem PH-u tijela. Pijte vodu s limunom ili limetom i jedite velike količine zelenog povrća te voće bogato nutrijentima, kako biste postali više alkalni.

– Omogućite dovoljnu hidrataciju tijela. Dehidracija će značajno povećati kortizol te je većina ljudi kronično dehidrirana. Nastojte piti 37 ml/kg tjelesne težine. Za osobu od 75 kg to iznosi 2,8 litre.

– Osigurajte zdravlje probavnog sustava. Uzimajte probiotike na prazan želudac. Uvijek uzimajte proteine u paru s hranom bogatom vlaknima (povrće i voće) kako biste poboljšali probavu proteina, tako da samo ne prođu kroz probavni trakt.

– Uzimajte ekstra B vitamine, osobito B5, budući se njegove zalihe znaju isprazniti kod ljudi koji su pod puno stresa, i fizičkog i mentalnog.

– Pokušajte izbalansirati svoj kortizol. Uzmite uvijek od 2 do 10 g C vitamina nakon treninga svaki put kada ste pod stresom. Budite pametni s uzimanjem kofeina i nemojte ga nikada uzimati kada ste anksiozni (tjeskobni) ili nakon treninga.

– Optimizirajte osnovnu razinu hormona, osobito testosterona, jer je on značajni indikator sportaševih mogućnosti izvedbe. Viša razina slobodnog testosterona znači da ćete dobiti više od svojih treninga, kako biste prouzročili veći mišićni rast.

– Uvažite važnost sna. San se naziva još „sportašev steroid“, budući da može značajno povećati sportaševu izvedbu za do čak 10%. Spavajte barem 10 sati po noći, ako pokušavate izgraditi mišićnu masu.

– Trenirajte poslije podne između 2 i 5, jer je to dio dana kada su mišići na vrhuncu snage, a vrhunac proteinske sinteze u danu je oko 17:00.

– Spavajte prema vlastitoj prirodnoj tendenciji (naziva se kronotip), jer to optimizira balans hormona. Muškarci koji spavaju prema svojem kronotipu imaju viši testosteron.

– Brinite se o razini svojeg D vitamina. Držite godišnju razinu na barem 40 ng/ml. Ljudi koji se ne izlažu suncu imaju potrebu za 2000 do 5000 IU dnevno, kako bi dosegli osnovnu razinu.

– Osigurajte razinu magnezija, tako da testirate crvena krvna zrnca. Znanstvenici savjetuju sportaše da uzimaju dnevno 500 mg visoko-kvalitetnog magnezija. Uzimajte ga nakon treninga ili prije spavanja.

– Koristite BCAA s leucinom u omjeru 4:1 u odnosu na valin i isoleucin. Istraživanja su pokazala da 40 grama BCAA tijekom treninga može povećati sintezu proteina i smanjiti razgradnju mišića.

– Uzimajte 5 g po danu kreatina kako biste dosegli dvostruko veći rast mišića. Istraživanja su dokazala dodatno povećanje od 0,9 do 1,8 kg mišićne mase uz uzimanje kreatina.

– Uzimajte beta alanin jer pomaže tijelu odstraniti štetne tvari, koje nastaju tijekom intenzivnih mišićnih kontrakcija. Probajte uzimati visoke doze u rasponu od 4 do 6 g po danu 4 tjedna, nako čega smanjite na 1,5 do 3 g po danu 4 tjedna.

– Uzmite kofein prije treninga, svaki put kada niste motivirani, neispavani ste ili ste loše volje. Kofein je najučinkovitiji raspoloživi legalni stimulans, koji će dovesti do poboljšanja izvedbe u treningu.

– Uzimajte do 4 grama ribljeg ulja nakon treninga, kako biste poboljšali sintezu proteina i smanjili upalu.

– Opskrbite se konjugiranom linoleičnom kiselinom (CLA) tako da jedete organske mliječne proizvode i meso životinja koje su se hranile na ispaši (osobito meso divljači).

– Uzimajte citrulin da poboljšate protok krvi i razinu energije. Također podiže i arginin do većih razina lučenja hormona rasta.

– Pokušajte uzimati glutamin u dozama raspoređenim tijekom dana. Uzimajte ga svaki puta kada se osjećate da vam je imunološki sustav supresiran ili ste blizu stanja pretreniranosti, kako biste poboljšali regeneraciju.

– Trenirajte uvijek što intenzivnije i PAMETNIJE! (building-body.com)

10 sasvim jednostavnih razloga zašto vaši mišići ne rastu

Pitanje svih pitanja je zašto mišići ne rastu kada vježbamo? Odgovor na kompleksno pitanje možete pronaći u jednom ili više razloga koji se odnose na trening, prehranu i životni stil. 10 razloga sasvim je dovoljno da dobijete širu sliku i napravite potrebne korekcije za optimalan mišićni rast i napredak.

U ljudskom tijelu postoji više 600 mišića. Oni nam pomažu da se krećemo i radimo. Na broj mišića u tijelu ne možemo utjecati, što ne znači da ne možemo utjecati na količinu mišićne mase. Ona će uvelike ovisiti o genetskim predispozicijama, dobi i spolu.

trening

Genetski nadarene osobe izgledat će mišićavije, lakše dobivati i održavati mišićnu masu. Takve osobe vežu se uz atletsku građu (mezomorfi), dok  endomorfi i ektomorfi, osobe sklonije nakupljanju masne mase i izrazito visoke osobe dugačkih kostiju, spadaju u skupine koje će teže povećavati mišićnu masu i za to će uložiti puno više truda.

Drugi faktor koji je značajan za količinu mišićne mase u tijelu je starosna dob. Mlađe osobe posjeduju veću razinu hormonske aktivnosti od osoba starije dobi. Mladići između 16 i 20 godina lakše će povećati mišićnu masu od osoba starije dobi. Prirodna razina testosterona najviša je u tom periodu rasta i razvoja, nakon kojeg možemo očekivati pad i smanjenu sposobnost tijela da izgrađuje i održava ukupnu mišićnu masu.

Zadnji predodređeni faktor koji utječe na količinu mišića u tijelu odnosi se na spol. Tu je muška populacija u prednosti pred ženama. Udio mišićne mase kod prosječnog muškarca kreće se od 35 – 40%, dok se udio mišićne mase kod prosječne žene kreće između 25 – 30%.

Unatoč ograničavajućim faktorima ciljanim treningom snage možemo povećati mišićnu masu i ostvariti brojne koristi u domeni zdravlja i izgleda. Dokazano je da se treningom snage smanjuje rizik nastanaka metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti te povišenog krvnog tlaka. Povećanjem udjela mišićne mase u tijelu povećava se bazalni metabolizam i lakše se održava željena tjelesna težina te utječemo na očuvanje koštane mase.

Neovisno o spolu, tijelo koji sadrži veći postotak mišićne mase u odnosu na masnu masu izgleda ljepše i zdravije.

trening

Prvi preduvjet i razlog zašto vaši mišići ne rastu nalazi se u planiranju i programiranju treninga.

1. Nemate plan i program koji je prilagođen samo za vas

Ne postoji jedinstveni plan i program za izgradnju mišićne mase. Pogrešno je razmišljati da će jedan program imati jednake efekte na vježbače početnike kao i na napredne. Isto tako, pogrešno je u isti koš stavljati učenike, zaposlene osobe, roditelje… Dobar program namijenjen je samo za vas, vaše potrebe i vaše navike. Dugoročno je usmjeren s jasnim ciljem i vremenskim rokom u kojem se može ostvariti. Takav program sadrži manje cikluse u kojima se opterećenja progresivno povećavaju, a sadržaji su određeni prema vašim sposobnostima i znanjima.

Kvalitetan plan i program najkraći je put do rezultata i temelj za napredak.

2. U treningu koristite premala ili prevelika opterećenja

PREVELIKO OPTEREĆENJE – veće od 85 % od maksimuma i manje od 8 ponavljanja –

Usmjerena na razvoj snage i jakosti, nije prikladno za mišićnu hipertrofiju

PREMALO OPTEREĆENJE – manja od 65 % od maksimuma i više od 12 ponavljanja –

Usmjerena na razvoj repetitivne snage i izdržljivosti, nije prikladno za mišićnu hipertrofiju

U oba slučaja niste ostvarili cilj vježbanja i nećete postići očekivane rezultate.

Trening snage usmjeren na izgradnju mišićne mase jasno je definiran. Trenirajte s utezima i koristiti opterećenja između 65 – 85 % od maksimalne težine. Vježbe ponavljajte između 8 – 12 puta. Ako niste sigurni, oslonite se na zlatno pravilo i svaku vježbu ponovite 10 puta.

3. Koristite velike pauze

Najveći izazov u treningu je ostati fokusiran. Puno je distraktora koji mogu produžiti vrijeme odmora između serija. Ukratko, vaša misija je jasna. Zaboravite na druženje, razgovore i mobitele. Odmor između serija je 60 – 90 sekundi!

trening

4. Izolacijske vježbe i trenažeri nisu dobar izbor

Kod izbora vježbi najbolje je osloniti se na osnovne kompleksne pokrete kod kojih radi veliki broj mišićnih skupina. S čučnjem, mrtvim dizanjem, potiskom s ravne klupe, vojničkim potiskom, zgibovima, ne možete pogriješiti. Izolacijske vježbe i vježbe na trenažerima su odlične, ali kada želimo povećati mišićnu masu one ne smiju dominirati u programu.

Ako ste do sada noge trenirali isključivo na spravi za nožnu ekstenziju i nožni potisak, a zanemarili čučnjeve, mislim da vam je jasno gdje ste griješili. Na spravama je lakše trenirati, ali vježbe sa slobodnim utezima daju bolje rezultate.

5. Vježbe ne izvodite pravilno

Nepravilnom izvedbom varate samo sebe. Varanje se odnosi na lošu tehniku, djelomično izvođenje vježbe, mahanje utezima, izbacivanje i bacanje utega. Naučite pravilno izvoditi svaku vježbu i koji mišić sudjeluje u izvedbi. Vježbe izvodite sporijim tempom i kontrolirajte pokret u punoj amplitudi od početka do kraja. Profesionalni bodybuilderi često ističu kako je potrebno osvijestiti mišiće koji sudjeluju u pokretu, maksimalno ih angažirati i ostvariti vezu između uma i mišića.  Svako ponavljanje se broji, svaka serija je bitna.

6. Kardio trening vam odmaže

Kardio trening jača srce i omogućuje da se kisik iz pluća bolje koristi. Velika mišićna masa za ovaj tip treninga predstavlja samo veliki problem. Veći udio mišićne mase u tijelu opterećuje srce, koje mora više raditi i jače pumpati krv da bi se zadovoljila potreba za kisikom. Pretjerani kardio treninzi dovode do katabolizma, propadanja mišićne mase radi efikasnijeg rada energetskog sustava.

Povremeni izlet u lagani kardio trening vam neće škoditi, međutim ako je vaš cilj izgraditi mišićnu masu bolje je koristiti visoko intenzivne intervalne treninge. Umjesto dugotrajnog trčanja na traci niskim intenzitetom, radije izaberite intervalno trčanje brzim i sporim tempom.

Ako nam još uvijek ne vjerujete da je to istina i velika greška, pogledajte kako izgleda jedan prosječni maratonac i usporedite ga sa sprinterom.

trening

7. Ne hranite se adekvatno

Za vrijeme izgradnje mišićne mase prirodno se javlja veći apetit. Vaše tijelo će tražiti više hrane s obzirom na veću potrošnju, što ne znači da možete jesti sve što vam padne pod ruke.

Vaš trud na treningu i plan kojeg ste napravili neće biti od koristiti ako na isti način ne pristupite prehrani. Povećani unos hrane nije garancija da ste zadovoljili potrebe za unosom proteina, ugljikohidrata i masti.

Planirajte svoje obroke i okvirno odredite koje su vaše potrebe za unosom makronutrijenata. Individualne potrebe ovise o građi, sastavu tijela, dobi, spolu i životnom stilu. Neozbiljno je  davati generalne savijete stoga je najbolje da se informirate kod stručne osobe ili kod nekoga tko ima dovoljno iskustva da vam pomogne.

Dodatci prehrane se koriste tek kada samo sigurni da prehranom ne možemo zadovoljiti potrebe organizma.

8. Ne spavate dovoljno

Prosječnoj odrasloj osobi potrebno je u prosjeku 7 sati sna da obnovi energetske zalihe. Kada se radi na izgradnji mišićne mase, prestajete biti prosječna osoba. Trenirate intenzivno, pravilno se hranite i koristite suplemente, ali zaboravljate koliko je san važan za obnovu tkiva, proizvodnju i sintezu proteina.

Stručnjaci koji se bave proučavanjem navika visokoproduktivnih ljudi preporučuju minimalno 8.5 sati sna. Osim kvantitete, kako to uvijek biva, bitna je i kvaliteta sna. Prije spavanja izbjegavajte gledanje TV programa i u krevet odite što ranije.

muskarac stres

9. Pod velikim ste stresom

Katabolizam je riječ koju niti jedan bodybuilder ne želi čuti. Veliki fizički i mentalni stres stvara nepovoljne uvijete za izgradnju mišićne mase oslobađanjem hormona kortizola. Njegova zadaća je da osigura dovoljno energije u stresnim situacijama razgradnjom mišića.

Na stresore ne možemo utjecati ali možemo naučiti kontrolirati stres. Koristite tehnike opuštanja, provodite više vremena u prirodi, čitajte knjige, slušajte glazbu.

10. Nemate kontinuitet

Izgradnja mišića dugotrajan je proces. Rezultate očekujte tek nakon nekoliko sustavno provedenih ciklusa (8-12 tjedana). Mjesec dana nije dovoljno za značajni rast ako znamo da prosječna muška osoba može u mjesec dana dobiti 0.5 – 1 kg ukupne mišićne mase, dok kod žena možemo očekivati povećanje od 0.25 – 0.5 kg.

Kontinuitet mora postojati u svim aspektima, treningu, prehrani i odmoru. Ne očekujte brze rezultate, ne tražite instant rješenja. Slijedite program i budite uporni.

(fitness.com.hr)