SVE O DISANJU: Kako da dišem kada trčim? (FOTO)

Da li je suvišno govoriti o tome koliko je za ljudski opstanak važno disanje? Očigledno je i neosporno. Prosječan čovjek ne može da preživi bez vazduha duže od tri minuta. Ipak, poneki put se čini da potcenjujemo tu čudesnu materiju zvanu vazduh.

Disanje je samo po sebi automaska radnja i u velikoj većini slučajeva odigrava se bez naše volje. Ali zar nije fascinantna već sama činjenica da mi svjesno možemo uticati na to kako dišemo? Zar vam se ne pojavljuju brojna pitanja i mogućnosti, pogotovo kada se radi o treningu? Šta mislite, koliku razliku pravi to kako dišemo?

Proces disanja

Kada trčimo ili vježbamo možemo primjetiti kako su naš kardiovaskularni, respiratorni i mišićno-skeletni sistem savršeno povezani i sinhronizovani. Nedostatak u bilo kom od njih neminovno će se odraziti i na druge sisteme. Bilo kakve promjene u jednom, uticat će i na druge.

Ukoliko razumjemo šta se događa u našem organizmu od momenta kada udahnemo do momenta kada izdahnemo, razumjet ćemo i zašto je tako važno kako dišemo.

Kada udahnemo i ispunimo naša pluća vazduhom započeli smo osnovni proces razmjene gasova. Određena količina kiseonika se zatim, putem najvažnijih formacija građe pluća – alveola, prenosi u krv. Taj prijenos omogućava gusta kapilarna mreža sa kojom su alveole povezane putem plućne membrane. Kiseonik se zatim vezuje za hemoglobin u eritrocitima i tako se, uz pomoć cirkulacije krvi, dalje transportuje do tkiva kojima je potreban. U slučaju bilo kakve fizičke aktivnosti i napora, to su prije svega srce i mišići.

U srcu i mišićima kiseonik se koristi za hemijske procese bez kojih ovakve mišićne kontrakcije ne bi bile moguće. U ćelijama, u procesu oksidacije hranljivih materija, kiseonik se troši, a dobija se energija, voda i ugljen dioksid. Nakon toga, ugljen dioksid napušta ćelije i zatim opet putem krvi vraća do pluća i biva izdahnut završavajući time jedan ciklus disanja (udah – izdah).

Faktori koji utiču na kvalitet disanja

Ovdje treba obratiti pažnju na nekoliko važnih faktora koji utiču na kvalitet disanja:

  • Kapacitet pluća;
  • Plućna ventilacija (frekvencija tj. učestalost disanja * dubina disanja);
  • Alveolarna ventilacija – dio udahnutog vazduha koji učestvuje u razmjeni gasova, odnosno kiseonik koji uspije da od pluća prođe dalje do krvotoka;
  • Broj eritrocita – sposobnost transporta molekula kiseonika do potrebnih tkiva.

Tipovi disanja

Idealno disanje je disanje u kome učestvuje cjelo tijelo, cjeli organizam. Ovo disanje je energetsko, jer ono aktivno uključuje pokretanje energetskih tokova u cjelom tijelu i omogućava usvajanje velike količine životne energije.

disanje dijafragma

Većina ljudi ne diše cjelim tijelom, nego samo pojedinačnim djelovima. Tako postoje slijedeći tipovi disanja:

  • «Gornje» disanje u kom učestvuje samo gornji dio grudnog koša, podižu se samo ključna kost i ramena, ispupčavaju se gornja rebra, dijafragma se pokreće teško i ograničeno. Ovo je najneefikasniji način disanja;
  • «Srednje» disanje u kom rade sva rebra, razilaze se i grudi se šire, ali ostali djelovi tijela ostaju nepokretni;
  • «Donje» disanje, disanje «stomakom» odnosno dijafragmom. Korišćenje dijafragme prilikom disanja znači da kada udahnemo, ovaj mišić se kontrahuje, povlači na dole i time omogućava plućima da se dodatno prošire. Dijafragmi pomažu i međurebarni mišići koji dodatno šire grudni koš i pluća u potpunosti mogu da se ispune vazduhom. Kada ovu mehaniku povežete sa procesom koji je prethodno opisan, jasno vam je da ovakvo disanje može napraviti veliku razliku, kako u svakodnevnom životu, tako i prilikom vježbanja.

Vježba za učenje “donjeg” disanja

Kroz samo par koraka možete naučiti i savladati «donje» disanje:

  1. Lezite na leđa i opustite se;
  2. Potrudite se da grudi i ramena održavate mirnim;
  3. Udahnite sporo i duboko u stomak. Zamislite da u stomaku imate balon koji treba napuniti vazduhom;
  4. Izdahnite. Vodite računa da izdahnete sav vazduh, ne stežući pri tome mišiće stomaka;
  5. Trudite se da sve vrijeme održavate ritam disanja.

Sada kada smo razumjeli mehaniku disanja, hajde da vidimo kako mi to možemo da utičemo na taj proces, njegov kvalitet i kako se on odražava na izvođenje sportskih aktivnosti.

Disanje tokom trčanja

U kontinuiranim aktivnostima kao što je trčanje, od posebne važnosti je ritmično disanje.

Ritmično disanje može igrati ključnu ulogu u prevenciji povreda, a evo i kako.

Kada se stopalom dočekate na podlogu, sila udarca jednaka je 2 – 3 težine vašeg tijela, a stres izazvan udarcem najveći je u momentu kada stopalo dodirne zemlju na početku faze izdaha. Prilikom izdaha dijafragma i mišići koji je okružuju se opuštaju, doprinoseći tako smanjivanju stabilnosti središnjeg djela tijela (core). Smanjena stabilnost u momentu najjačeg udarca stvara najpogodnije uslove za povrede. Dočekujući se uvijek na istu nogu na početku izdaha stvara sljedeći problem: jedna strana tijela konstantno apsorbuje najveći udar prilikom trčanja. To je vremenom «troši» i čini podložnom povredama.

Ritmično disanje, s druge strane, usklađuje korake sa udahom i izdahom praveći podjednak, neparan raspored tako da se naizmjenično dočekujemo na lijevu i desnu nogu prilikom početka izdaha. Na ovaj način, najveći stres raspodjeljen je na obje strane tijela.

Ova situacija može da se uporedi sa, recimo, nošenjem pretovarenog ranca na samo jednom ramenu. Sa svim ovim teretom na jednoj strani tijela, vi ćete fizički morati da kompenzujete ovaj stres tako što ćete više opteretiti leđa i kuk jedne strane tijela nego druge. Međutim, ukoliko ranac stavite na oba ramena, rasporedit ćete teret i tako znatno umanjiti opterećenje. Postavit ćete se tako da na najbolji način podnesete stres i zaštitite svoje tijelo. Isto važi i za trčanje.

Logično je da će, ukoliko jedna strana neumorno trpi veći stres, ona postati i «istrošena» i postojaće mnogo veći rizik od povrede.

Ritmično disanje istovremeno omogućava i kratke periode odmora, odnosno pauze, za obje strane nakon apsorbovanja udarca, sprečavajući tako pojavu preranog zamora.

Uhvatite ritam

Mnogi trkači koriste šemu 2:2 prilikom trčanja, što znači da udišu dva koraka i izdišu dva koraka. Neki to rade na 3 koraka (3:3). U oba slučaja rezultat je isti – izdah je uvijek na istoj strani. Nešto duži udah omogućit će vam da fazu izdaha započnete uvijek na drugoj nozi.

Zašto faza udaha, a ne faza izdaha treba duže da traje? Zato što se, kada udahnemo, dijafragma i okolni mišići kontrahuju, što doprinosi stabilnosti središnjeg djela tijela, o čemu smo već ranije govorili. Isti ovi mišići se prilikom izdaha opuštaju, što umanjuje stabilnost.

U cilju sprečavanja povreda, bolje je da tijelo ima svoju stabilnost prilikom duže faze – u ovom slučaju faze udaha.

 

Disanje i trening snage

Sa dizanjem tegova, tj. treningom snage priča je malo drugačija. Ona uglavnom podrazumjeva drugačiji režim rada (u smislu smenjivanja perioda napora i odmora), veće opterećenje, a samim tim se i način disanja razlikuje.

U ovom slučaju susrećemo se sa par različitih pristupa:

  • Klasičan udah – izdah i
  • Valsalva manevar.

Klasičan pristup – Jako je važno da naučite da prilikom treninga snage raspoznajete faze pokreta vježbi koje radite. Ovdje govorimo o fazama napora i odmora, odnosno koncentričnom i ekscentričnom režimu rada mišića. Pravilo glasi da nakon napora, odnosno kontrakcije mišića, izdišete vazduh, a prilikom odmora, ekscentrične faze – udišete. I ovoga bi trebalo da se pridržavaju svi početnici, srednje iskusni vježbači i oni koji ne rade sa prevelikim težinama (maksimalna snaga, 1 – 3 ponavljanja).

 

Valsalva

Valsalva manevar se koristi samo u vježbama sa kratkotrajnim opterećenjem (karakteristično za, na primjer, discipline powerliftinga), od strane profesionalnih sportista i iskusnih vježbača, koji su sigurni u svoje zdravstveno stanje (pre svega KVSa) i mogu da ocjene svoje mogućnosti. U suprotnom: «Djeco, ne pokušavajte ovo kod kuće!»

Tema o disanju je mnogo šira od ovoga i možemo pričati o detaljima i specifičnostima za gotovo svaki sport. Za sada smo zagrebali po površini i razjasnili neke glavne pojmove, faktore i mehanizme funkcionisanja. Bitno je da ne podcenjujete ulogu i značaj samog procesa, jer, kako smo vidjeli, u nekim situacijama pravi svu razliku.  (trčanje.rs)

6 jutarnjih navika koje ubrzavaju mršavljenje

Stvari koje uradite ujutru mogu da utiču na tok vašeg dana, a mi vam predstavljamo navike koje će se pozitivno odraziti na vaše zdravlje, ubrzati metabolizam i mršavljenje.

Pojedine jutarnje navike mogu da utiču na vašu liniju i mršavljenje tokom dana, time što će ubrzati metabolizam. Svaki ritual nakon buđenja je važan ako želite zgodno tijelo bez masnih naslaga, pa vam preporučujemo da u svoje jutarnje navike ubacite i sljedeće:

UŽIVAJTE U SUNCU (KOLIKO JE TO SAD MOGUĆE)

Istraživanja su dokazala da uživanje u sunčevim zracima može pomoći pri gubitku kilograma. Pitate se kako? Naučnici nam daju odgovor. Jutarnja svjetlost pomaže u regulaciji unutrašnjeg sata koji poboljšava san (koji je neophodan za mršavljenje).

Jutarnje sunce sadrži veće količine plave svjetlosti, koja ima najjači uticaj na čovjekov dnevni ritam. Potrebno je samo 20-30 minuta izlaganja jutarnjem suncu između 8 sati ujutro do 12 sati kako bi se iskoristili zdravstvene pogodnosti jutarnjeg sunca. I naravno, jako je bitno da se dobro naspavate i budete odmorni, tako će vaš organizam biti odmoran i samim tim organizam neće tražiti puno hrane.

POPRAVITE SVOJE RASPOLOŽENJE

Pozitivno razmišljanje je ključna strategija kada je u pitanju mršavljenje. Pokušajte promijeniti način na koji reagujete na svakodnevne probleme.

U užurbanom načinu života učimo da vjerujemo u negativne stvari, a pozitivne jednostavno propuštamo. Na to imaju uticaj i kultura i način odrastanja. Pozitivno razmišljanje djeluje blagotvorno na um i tijelo.

Umjesto što pokušavate popraviti svoje raspoloženje hranom, i to najčešće nezdravom, započnite jutro sa pozitivnim mislima. Iskoristite nekoliko minuta na početku svakog dana, mirno sjednite i usredstredite se na ritam daha i očistite um od negativnih misli.

PROMIJENITE NAČIN PUTOVANJA NA POSAO

Vožnja automobilom na posao je možda najpraktičnija, ali ta opcija ipak nije najbolja za vašu liniju. Istraživanja pokazuju da ljudi koji hodaju, voze bicikl ili putuju javnim prevozom na posao imaju niže vrijednosti indeksa tjelesne mase od onih koji na posao dolaze automobilima. Zanimljivo je da je istraživanje pokazalo da čak hodanje do najbliže autobuske ili željezničke stanice može biti vrlo korisno.

DORUČAK BOGAT PROTEINIMA

Već je dobro poznato kako je doručak najvažniji obrok dana i vrlo važan pri mršavljenju, ali je manje poznato da treba uključivati zdravu dozu proteina kako bi bili uspješni u gubljenju kilograma. Oni koji redovno koriste proteine manje su gladni tokom dana i manje jedu.

Hrana bogata proteinima se duže vari i podstiče tijelo na lučenje peptidnog hormon YY, koji pomaže u povećanju osjećaja sitosti.

JUTARNJI TRENING

Vježbe su uvijek korisne, u bilo koje doba dana, ali vježbanje ujutru je vrlo korisno, jer podstiče vaš metabolizam da radi cio dan, što su potvrdila istraživanja. Naime, rezultati istraživanja su pokazali da osobe koje vježbaju ujutru, tokom dana imaju slabiji apetit.

UJUTRU PRIPREMITE HRANU KOJU ĆETE PONIJETI NA POSAO

Ukoliko ponesete hranu od kuće najlakše ćete izbjeći konzumiranje slatkiša, grickalica i nezdrave hrane kada vas uhvati glad na poslu. Zato je bolje da pripremite kod kuće zdravi obrok koji će vam biti dovoljan za cio dan.

Tako, ne samo da ćete uštedjeti novac nego ćete i sačuvati zdravlje i liniju. Istraživanja pokazuju kako osobe koje nose ručak od kuće imaju nižu tjelesnu masu u poređenju sa osobama koje jedu gotovu hranu.

Želite da smršate trčanjem? Ovo morate znati!

Svako kretanje je bolje od neaktivnosti, ali trčanje je palo na skoro svim testovima u gubljenju težine, piše Njuser. Ovdje se misli na trčanje srednjim tempom.

Trčanje srednjim tempom nije efikasno za postizanje snage, što je najbolji način za ubrzavanje metabolizma i sagorijevanje masti. Daleko je od “najbolje kardio vježbe“, a oko 79 odsto ljudi se povrijedi tokom trčanja.

Studije su pokazale da su, ukoliko želite da skinete masne naslage sa stomaka, trening sa tegovima i sprint, brzo trčanje, efikasniji od običnog trčanja.

Za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, trčanje se nije pokazalo kao efikasno rješenje. Istraživači su otkrili da su kraće serije anaerobnog treninga (sprint ili slično) jednako efikasne, sve dok rade na poboljšanju zdravlja srca i poboljšavaju vaše aerobne sposobnosti, izdržljivost i držanje mišića.

Trčanje UNAZAD: Novi način vježbanja koji smanjuje opterećenje koljena!

Ovaj način rekreacije postaje sve popularniji, a stručnjaci naglašavaju kako smanjuje opterećenje koljena za čak 24 posto u poređenju sa klasičnim trčanjem.

Koljena su manje opterećena jer trkači trče sporije i nježnije, te naglasak stavljaju na prednju stranu stopala, prenosi Men's Fitness.

Rekreativni trkač Brian Godsey “okrenuo” se ovakvom trčanju 2004. godine kako bi izliječio koljeno, a čak i kad je bol potpuno presto, nastavio je trčati na ovaj način i 2008. pobijedio na takmičenju u trčanju unazad u Njemačkoj, te tako pretrčao 5 kilometra za 19.31 minute!

Važna napomena: ovo nemoj pokušavati na traci za trčanje!

Evo šta će se dogoditi ako trčite 30 minuta

Naučnici su dokazali da trčanje smanjuje nivo lošeg holesterola, masti, triglicerida i šećera u krvi. Smanjuje se rizik od nastanka raznih bolesti, kao što su bolesti srca i krvnih sudova i dijabetes tipa 2.

Osim na tijelo, trčanje povoljno djeluje i na um. Trčanjem se smanjuje rizik od nastanka depresije, a i ublažavaju se simptomi depresije. Smanjuje se nivo stresa, anksioznost i potiče se dobro raspoloženje. Trčanjem, kao i drugim fizičkim aktivnostima, potičete oslobađanje hormona sreće.

Trčanje je besplatno, pristupačno i sve što vam treba su dobre patike i snažna volja. Zapamtite da je svaki početak težak. Vašem tijelu će trebati nekoliko nedjelja da se navikne na trčanje, naročito ako niste u dobroj kondiciji. Svakim danom će vam biti sve lakše. Postoji velika vjerovatnoća da postanete zavisnik od trčanja. Naime, naučnici su jednim istraživanjem ustanovili da trčanje podstiče toliko pozitivnih aktivnosti u mozgu da ljudi nakon nekog vremena od toga postanu zavisni.

Otkrijte što se sve događa vašem tijelu u samo 30 minuta trčanja, učinite svome tijelu uslugu i počnite trčati!

Prvih nekoliko sekundi

Vaši mišići počinju koristiti adenozin trifosfat koji je glavni izvor energije unutar ćelije. Ćelija može normalno funkcionisati tek onda kada ima na raspolaganju dovoljnu količinu adenozin trifostata.

Prvih 90 sekundi

Kako bi otpustile što više adenozin trifosfata, ćelije započinju razgradnju glikogena, oblika glukoze koji izgrađuje mišiće. Ćelije će iskoristiti glukozu koja se nalazi u vašem krvotoku, zbog čega je tjelovježba dobra za snižavanje nivoa šećera u krvi.

Vaše tijelo počinje koristiti sve više glukoze. Mišići počinju oslobađati mliječnu kiselinu koja šalje signale mozgu da ste pod fizičkim stresom.

Idućih nekoliko minuta

Vaše srce počinje brže pumpati krv i usmjerava ju prema mišićima. Znatno manje krvi usmjerava dijelovima tijela kojima trenutno nije potrebna, kao što je sistem za varenje.

Kako bi što bolje iskoristili glukozu, mišićima je potrebna povećan nivo kiseonika zbog čega dolazi do brzog i otežanog disanja.

Trčanjem se aktivira najveći mišić tijela – gluteus maksimus (vaša zadnjica). Takođe se aktiviraju mišići nogu i trbuha koji vam pomažu u uspravnom držanju i kontroliranju pokreta. Počinjete trošiti kalorije i zalihe masti.

Trošenje glikogena i povećan unos kiseonika će podići nivo tjelesne temperature. Kako bi se ohladilo, tijelo počinje krv usmjeravati prema vašoj koži, zbog čega se javlja crvenilo. Dolazi do znojenja koje efikasno hladi tijelo.

Idućih 10 minuta

Ako ste u pristojnoj formi, vaši mišići i njihova snabdijevanje adenozin trifosfatom su dovoljni da bi nastavili trčati. Vaše tijelo može efikasno prenositi kiseonik i trošiti masti i šećer.

Ako ste slabije tjelesne kondicije, snabdijevanje adenozinom trifosfatom nije dovoljna da bi mišićima osigurali pravilan rad. Mišići ne mogu kiseonik dobiti dovoljno brzo, a mliječna kisjelina se počinje sve više oslobađati. Svaki minut će vam biti sve teži.

Nakon 30 minuta

Konačno je gotovo. S trčanja prelazite na hodanje, energija počinje padati, a disanje postupno postaje normalno.

Vjerojatno se osjećate odlično i imate veliki nivo energije. Vaš mozak oslobađa hormon dopamin. Velika je vjerovatnoća da ćete htjeti pojesti nešto slatko. Nemojte se brinuti jer je glikogen potrošio molekule glukoze, stoga se unesene kalorije neće pretvoriti u mast, već u izvor energije.

Unaprijedite svoje TRČANJE pomoću 5 trikova, i poboljšajte kondiciju!

Istraživanja su pokazala kako je mozak programiran tako da te uspori kako bi se sačuvala energija, ali postoji nekoliko jednostavnih trikova kojima možeš natjerati sebe da iskoristiš nešto od te neiskorišćene energije i tako trčiš duže i brže nego prije!

Raspodijeli kilometražu

Trčanje u intervalima čini se lakše, pa probaj velike relacije raspodijeliti na nekoliko manjih. Probaj sa zagrijavanjem, brzim ponavljanjima, sporiji intervali u kojima oporavljaš i hlađenjem.

Probaj ovo: Zagrij se džogiranjem od 10 do 20 minuta, trči 6 puta po 800 metara, a između svakog sprinta džogiraj 400 metara.

Povećaj snagu

Sprintanje je teško, ali ako želiš sve podići na novi nivo – ubaci pokoji trening snage između setova. Dovoljno je koristiti vlastitu težinu i napraviti par vježbi, a tvoj mozak svako će novo trčanje registrovati kao novi trening, a ne nastavak prijašnjeg sprintanja.

Probaj ovo: Uputi se u park ili na stazu za trčanje. Napravi 4 sprinta od 50, 100 ili 200 metara. Umjesto hodanja, između svakog sprinta napravi vježbu snage: 15 trbušnjaka, 20 sklekova, jednominutni plank ili 30 čučnjeva. To je jedan set. Kad završiš, odmori i ponovi što više setova.

Ubrzaj vježbanje

Probaj se fokusirati na intenzitet trčanja, a ne na kilometražu. Povećavanjem brzine ubrzaćeš puls te tako postići puno bolje rezultate.

Probaj ovo: Zagrij se, a zatim kreni s trčanjem. Sredinom treninga počni trčati brže 30 sekundi, a zatim 30 sekundi trči sporije. Ponovi 4 puta.

Kada je hodanje zdravije od trčanja

Trčanje i hodanje imaju skoro jednake prednosti za zdravlje – osim što je dokazano da produžuju život, ove aktivnosti smanjuju rizik od moždanog udara, dijabetesa, gojaznosti, čak i raka. No, iako je činjenica da je trčanje intenzivnija aerobna vježba od hodanja, i samim tim efikasnija za mršavljenje, lagana šetnja je u nekim situacijama zdravija od trčanja.

Prije svega, tokom trčanja vrši se veliki pritisak na zglobove, koljena i kukove, a dugogodišnji trkači mogu i nepopopravljivo oštetiti hrsakvicu. Sve to može dovesti do osteoartritisa, što nije nimalo naivna boljka.

Takođe, trčanje, za razliku od hodanja, stavlja imunološki sistem pod stres, između ostalog i zato što pored masnog tkiva sagorijeva i mišiće, pa tako trkači na duge staze imaju veći rizik od nastanka infekcija.

Naučnici su, uz to, dokazali i da trčanje povećava nivo troponina, glavne komponente srčanog mišića, koja je bitna za regulaciju mišićne kontrakcije. Posljedica toga je su da su trkači u većoj opsanosti od nastanka oštećenja srca ili kardiovaskularnog sistema, nego šetači. (bodycontrol.ba)

Vježbe koje troše više kalorija od trčanja

Velika većina osoba smatra da je trčanje majka svih kardio vježbi, najefikasnija i najkorisnija u pogledu sagorijevanja kalorija, kao garancije mršanja i dostizanja željene forme. Međutim, prava istina je takva da postoji čak nekoliko efikasnijih vježbi, čijim izvođenjem se za kraće vrijeme može sagorjeti i više kalorija.

Za sve one koji nisu opsjednuti minutama provedenim na traci i koji žele konkretne rezultate, stručnjaci preporučuju četiri fantastične kardio vježbe koje jako brzo sagorijevaju kalorije.

Kettlebell swing

Ova eksplozivna vježba cilja velike grupe mišića, među kojima su aktivni i kvadricepsi i gluteusi, što sve zajedno rezultira ubrzanim pumpanjem srca. Kako se izvode inače neuobičajni pokreti, ova kardio vježba iscrpljuje tijelo jako brzo, a pored toga što važi za jednu od najboljih kardio vježbi koje postoje, istovremeno se smatra i vježbom za izgradnju mišića.

Veslanje

Veslanje općenito predstavlja vježbu u kojoj učestvuju skoro svi mišići tijela. Zahtijeva rad ruku, leđa i nogu, a uz sve to, postoji i varijacija ove vježbe sa manjim opterećenjima ali gdje je važna brzina i dugotrajnost izvođenja ponavljanja. Tačnije, sa pola sata veslanja, moguće je sagorjeti 377 kalorija, odnosno 12,5 po jednoj minuti.

Barpi

Barpisi predstavljaju veoma zahtjevnu i efikasnu vježbu sa sopstvenom kilažom, koja se sastoji od kombinacije skleka, čučnja i skoka, tj. same elite među vježbama bez tegova i rekvizita. Tako osoba prosječne težine od 80 kilograma za svaki izvedeni barpi sagorijeva oko 1,4 kalorije, što drugim riječima znači da je sa samo 7 barpija po minuti moguće sagorjeti dvocifren broj kalorija.

Preskakanje konopca

Bokserska omiljena vježba samo za jedan minut sagorijeva 13 kalorija, što je čini daleko boljom od trčanja. Kada svemu tome još dodamo poboljšanje balansa i koordinacije tijela, postaje jasno da je preskakanje konopca prava zlatna kardio vježba.

 

Trčite da sačuvate zglobove

Fizičkom aktivnošću smanjite rizik od osteoartritisa. Kros poboljšava protok kiseonika, izbacivanje toksina iz tijela i jača ligamente.

Trčanje ne uništava zglobove, mada mnogi misle suprotno. Stručnjaci kažu da oštećenje zglobne hrskavice, osteoartritis, uglavnom nastaje zbog godina, ali i zbog prekomjerne tjelesne težine.

Osobe koje trče smanjuju rizik od osteoartritisa. Takođe, trčanje poboljšava protok kiseonika i izbacivanje toksina iz tijela i jača ligamente.

Trčanje se preporučuje jer:
* povećava jačinu nogu i rad kardiovaskularnog i respiratornog sistema,
* sagorijeva kalorije,
* smanjuje stres,
* pomaže u izgradnji i ojačavanju koštane i zglobne strukture,
* podiže brzinu bazalnog metabolizma.

Ukoliko počinjete s trčanjem, najbolje je da se pridržavate pravila “jedan-jedan“. Poslije jednog minuta trčanja, nastavite jedan minut da brzo hodate. Radite to naizmjenično nekoliko puta. Na taj način ćete bez mnogo muke steći kondiciju, a vrijeme trajanja treninga možete postepeno da povećavate.

PREPORUKE

1. Prsti – peta
Ukoliko želite pravilno da trčite, morate prvo da se dočekate na prste i da polako spustite stopalo na petu, a ne obrnuto. Čim odignete stopalo s tla, prste usmjerite prema podlozi, i zemlju dotaknite jastučićem stopala.

2. Kratki koraci
Stopala bi trebalo da budu ispod kukova kada dotičete tlo. Ako pravite duži korak, povećavate pritisak u nogama. Prepustite se da jaki mišići zadnjice usmjeravaju noge ispod kukova i trčanje će biti uživanje.

3. Ramena
Važno je da ramena budu usmjerena unazad, a rukama zamahujte iz ramena, da biste sačuvali snagu. Laktove držite pod uglom od 90 stepeni, blizu tijela, i uskladite kretanje ruku s koracima.

4. Trbušni mišići
Dok trčite, stisnite trbušne mišiće i dišite kroz nos. Ako osjetite da vam ponestaje vazduha već posle nekoliko metara, to je pouzdani znak da disanje nije pravilno. Neka vas to ne zabrinjava, jer je normalno za početnike.