Da li je zdravo jesti svaki dan tri jajeta?

Poznata kao najkompletnije namirnice zbog svojih nutritivnih vrijednosti, jaja su uvijek bila sastavni element zdrave ishrane, a posebno ishrane sportista. Predstavljaju hranu za idealan doručak, izvor energije, izvor proteina, a uz sve to, imaju odličan okus i sposobnost da se pripreme na mnogo različitih, i općenito brzih načina.

Zbog svega navedenog, ljudi su nekada u iskušenju da barem jedan obrok svakoga dana baziraju na jajima, tvrdi body.ba. Postavlja se pitanje da li bi to uopšte bilo pametno, i kako bi organizam reagovao kada bi npr. svakoga jutra za doručak dobijao tri jajeta?

Pitanje žumanca i holesterola

Prvo i osnovno pitanje vezano za jaja je pitanje o žumancu i holesterolu kojeg sadrži. Godinama se vjerovalo da može biti veoma problematičan, pa i dan danas dosta ljudi koji paze na zdravlje i formu jedu jedno žumance, dok iz ostalih jaja u organizam prosljeđuju samo bjelance.

Novija naučna istraživanja su pokazala da su stvari dosta kompleksnije, te da u stvari i holesterol sakriven unutar žumanca spada u HDL vrstu, odnosno u “dobre” holesterole. Svako ko poznaje podjelu holesterola na “dobre” HDL i “loše” LDL. Dok LDL svojim dolaskom u organizam smanjuje sposobnost jetre da sama proizvodi svoj holesterol, istovremeno stoji u direktnoj vezi sa činjenjem arterija manje fleksibilnim, što vodi do rizika od srčanih oboljenja i srčanih udara. HDL holesterol s druge strane čak pomaže uklanjanju LDL holesterola iz arterija, gura ga prema jetri i tamo ga razlaže nakon čega on biva izbačen.

Dakle, jaja pripremljena bez zasićenih ulja mogu samo poboljšati stanje organizma i vezano za samo pitanje upitnosti žumanaca.

Efekti svakodnevnog konzumiranja

Kako jaja od mikronutrijenata sadrže cijelu listu njih: Vitamin A, Vitamin B2 vitamin B5, vitamin B12, folnu kiselinu, fosfor, selen i željezo, svakodnevni unos dovoljnih količina ovih elemenata koje omogućuje konzumiranje jaja, vodi do sljedećih efekata na ljudski organizam:

  • Zaštita vida (lutein prevenira makularnu degeneraciju, zeksanitin čuva oči od ultraljubičastih zraka),
  • Zaštita kostiju (vitamin D ključan za apsorpciju kalcija),
  • Pomaže u borbi sa nedostatkom željeza u krvi (1 gram po jajetu),
  • Pomaže održavanju zdrave kilaže (dugotrajni osjećaj sitosti),
  • Zdrav razvoj mozga (kolin, elemenat važan za zdravo funkcionisanje moga i za razvoj novih ćelija).

Osnovni dodaci svakodnevnoj prehrani

Sigurno ste često u dilemi, trebate li uz svakodnevnu ishranu uzimati dodatke poput vitamina i minerala u vidu tableta i drugih preparata. Istraživanja su pokazala da dodatni vitamini i minerali neće spriječiti neke hronične bolesti, ali su svakako poželjni. Sve što je na prirodnoj bazi, nije višak.

Često, pripremanjem hrane gubite neke hranjive tvari koje su potrebne za zdrav organizam. Stoga, recite “DA” svakom prirodnom dodatku vašoj svakodnevnoj ishrani.

Naravno, niti jedan dodatak neće biti učinkovit ukoliko se ne hranite zdravo. Dobro uravnotežena ishrana trebala bi vam pružiti sve što je vašem organizmu potrebno. Međutim, postoje osobe koje jednostavno ne vole voće i povrće, ili pak mliječne proizvode. Tim osobama zasigurno nedostaje vitamina C, odnosno kalcija. Tada se preporučuje dodatak ovih suplemenata u vidu tableta.

Multivitaminske tablete, šumeće ili one koje trebate progutati, jednostavan su i  jeftin način da nadomjestite vitamine i minerale koji su vam potrebni. Evo nekoliko dodataka koji mogu biti korisni za vaš organizam:

Kalcij
Mnogi ljudi ne jedu dovoljno hrane koja je bogata kalcijem. Nedostatak kalcija može rezultirati osteoporozom, odnosno slabljenjem kostiju. Preporučena dnevna doza kalcija za svaku odraslu osobu je oko 1200 mg. Ako ga ne unosite dovoljno putem ishrane, onda svakako uzmite dodatak.

Vitamin D
Vitamin D je važan za apsorpciju kalcija.  Stoga, uz kalcij, obavezno uzmite i dodatak ovog vitamina.

Riblje ulje
Omega-3 masne kiseline pomažu u sprječavanju kardiovaskularnih bolesti. Najbolji izvor omege-3 je riba, laneno sjeme također. Studije pokazuju da je organizmu dnevno potrebno 0,5 do 1,8 grama ribljeg ulja.

Folna kiselina 
Folna kiselina se nalazi u zelenom lisnatom povrću, agrumima i mahunarkama. Folna kiselina se preporučuje svakoj ženi koja planira ostati u drugom stanju, a pomaže i u smanjenju nivoa homocisteina, što bi moglo pomoći u smanjenju rizika od bolesti srca. Preporučena količina za odrasle osobe je 400 mcg (mikrograma) dnevno.

Antioksidansi i cink 
Istraživanja su pokazala da kombinacija antioksidanata i cinka smanjuje rizik od makularne degeneracije u poodmakloj dobi.

Probiotici
Namirnice poput jogurta i fermentiranih namirnica prirodno sadrže probiotike bakterija. Ove bakterije su slične prijateljskim bakterijama koje se prirodno nalaze u vašem probavnom sistemu. Probiotici su dobri kao dijetetski dodatak, a mogu biti korisni i za osobe koje imaju nervozu želuca i probleme sa probavom.

U principu, prehrambeni dodaci nisu štetni, no svakako ne zaboravite jesti zdravu hranu. Multivitamini i drugi dodaci su uzaludni, ukoliko se ne hranite zdravo. Uzimajte dovoljno voća i povrća, mliječnih proizvoda sa malim udjelom masti, cjelovitih žitarica, nemasnog mesa, ribe, peradi, oraha, sjemenki i mahunarki.

Ukoliko uzimatke dodatke ishrani, pazite da se ne predozirate. Neki vitamini poput vitamina D, vitamina A i vitamina B6 mogu biti loši za vaše zdravlje, kada ih duži period uzimate u iznimo velikim količinama.

Ukoliko uzimate neke lijekove ili redovnu terapiju, u kombinaciji sa nekim od dodataka možete izazvati neželjene reakcije u organizmu. Stoga se posavjetujte s liječnikom prije nego počnete koristiti dodatke ishrani.

Znate li zašto je dobro jesti zobene pahuljice?

Zobene pahuljice važe za jednu od najcjenjenijih fitnes namirnica, čiji sastav obiluje dobrim ugljikohidratima i vlaknima, idealnim kako za one koji naporno vježbaju iz dana u dan, tako i za one koji se žele dovesti u liniju, ili tek nešto više brinu o svom zdravlju.

Postoji cijeli niz razloga zašto je sastav namirnica poput zobenih pahuljica perfektan za svakodnevnu ishranu, a u nastavku možete provjeriti o čemu tačno se radi.

Energija

Tokom umjerenih fizičkih aktivnosti, ljudsko tijelo za gorivo koristi 57% kalorija koje potiču iz masti, a 43% iz ugljikohidrata. S druge strane, tokom izvođenja vježbi visokog intenziteta, troši se čak 87% kalorija poteklih iz ugljikohidrata. U toj situaciji kao jedan od najboljih izvora “dobrih” UH, obrok sačinjen od zobenih pahuljica se sam nameće kao perfektno jelo 2 do 3 sata pred trening, ili jednostavno ujutro pije svih aktivnosti.

Kaloričnost

Jako kalorična hrana je sam srž problema pretilosti, budući da ne može biti normalno to da se s jednim fast food obrokom unese i do 1000 kalorija, ako se zna da prosječnoj ženskoj osobi u jednom danu treba ukupno 1800 kalorija za normalno funkcionisanje. Jedna porcija zobenih pahuljica sadrži tek oko 140 kalorija, a korisnost ovakvog obroka je veoma velika.

Dugotrajnost osjećaja sitosti

Kada je riječ o zadržavanju osjećaja sitosti na duže vrijeme, zobene pahuljice su tu pravi šampion. Kako su bogate vlaknima, kroz sistem probave prolaze dosta sporo. Zbog toga se njihova konzumacija preporučuje 2 do 3 sata pred trening, što je vrijeme nakon kojeg će se moći perfektno iskoristiti kao gorivo. Kada se u većim obrocima zobene pahuljice pomiješaju sa drugim namirnicama, tek 3 do 4 sata kasnije se može iskoristiti energija nastala njihovim razlaganjem.

Osnovne informacije o proteinima

Proteini spadaju u esencijalne nutrijente, a njihovu strukturu tvori 20 različitih aminokiselina.

Proteini su najvažniji čimenik u rastu i razvoju svih tjelesnih tkiva, tvrdi vjezbaj.com. Glavni su izvor tvari za izgradnju mičića, krvi, kože, kose, noktiju i unutarnjih organa, uključujući srce i mozak.

Aminokiseline u bjelančevinama mogu biti dvovrsne:

  • esencijalne aminokiseline, koje se ne mogu samostalno obnavljati u organizmu pa ih moramo uzimati u ishrani,
  • neesecijalne aminokiseline, koje organizam može stvoriti samostalno.

Funkcija bjelančevina

Bjelančevine izvode čitav niz različitih aktivnosti unutar organizma. Prva i osnova zadaća je proces rasta i razvoja. Ovisno o dobi i spolu, potrebe za bjelančevinama se razlikuju. Druga velika zadaća je nadomještanje oštećenih i odumrlih stanica. Stanice koje trebaju nadomjestak jesu, stanice krvi, bubrega, jetre, mišića, te stanice kose, noktiju, zubi i kostiju.

Također, one su potrebne tijelu kako bi mogao stvoriti čitav niz enzima, hormona i protutijela. Proteini grade i veliki dio molekule hemoglobina – tvari koja prenosi kisik našim tijelom i omogućava odvijanje procesa disanja u svim stanicama.

Bjelančevine u prehrani

Proteini ili bjelančevine nalaze se u različitim vrstama prehrambenih namirnica. Može ih se gotovo naći u svim namjernicama, osim u rafiniranim šećerima i mastima. Hrana životinjskog podrijekla, poput mesa, ribe, jaja, mlijeka, sira, dobar je izvor bjelančevina u kvalitativnom i kvantitatvnom smislu.

Osim što sadrže bjelančevine, sve navedene namjernice su izvor svih esencijalnih aminokiselina. Biljne bjelančevine nalaze se u mahunarkama,  žitaricama, a veću količinu bjelančevina ima soja.

Za većinu osoba potrebno je oko 1.5 do 2g proteina po kilogramu tjelesne težine, te kod sportaša i više.  Vaš dnevni unos proteina treba rasporediti kroz 4 do 6 manjih obroka tijekom dana za bolju apsorpciju i iskorištavanje.

Whey protein

Whey protein je dodatak prehrani koji nastaje pri proizvodnji sira. On je protein mliječne sirutke. On je tzv. kompletni protein jer opskrbljuje tijelo sa svim neophodnim tipovima aminokiselina. Iznimno je popularan kod aktivnih osoba zbog svoje brze apsorpcije i bogatog profila aminokiselina koje potpomažu rast i oporavak mišića nakon treninga.

Proteini mlijeka

Mliječni proteini sadrže različite proteinske komponente koje utječu na tijelo na brojne načine. Dvije glavne skupine mliječnih proteina čine kazein i protein sirutke.

Kazein

Prva osobina kazeina je njegovo dugo zadržavanje u probavnom traktu, gdje stvara čvrsti gel i odgađa proces probave. Na taj način kazein omogućava tijelu konstantnu opskrbu aminokiselinama u trajanju od čak sedam sati.

Sirutka

Sirutka je brzo probavljiv protein (oko 1 h) s aminokiselinama koje omogućuju unčinkovit i brz oporavak mišićnog tkiva, osobito nakon treninga. Po pitanju brzine apsopcije biljni sojini proteini nalaze se negdje između kazeina i sirutke.

Jaja

Proteini iz bjelanjaka jajeta sadrže veću količinu aminokiselina L-metionina i L-cisteina koje imaju važnu ulogu u metabolizmu bjelančevina.

Meso

Bjelančevine iz mesa kao i jaja, također su na vrhu popisa kvalitetnih izbora proteina. Meso ima visoku biološku vrijednost i cijeli spektar esencijalnih aminokiselina. Ovisno o vrsti mesa i količini masti u mesu ovisi i njihova brzina probavljivosti. Najbolji izbor mesa je piletina, puretina, govedina. Sve navedeno se odnosi i na riblje meso.

Kako smršati pomoću riže

Istraživanje je pokazalo da je moguće smanjiti unos kalorija ukoliko dodate riži kašiku kokosovog ulja. Ukoliko želite smanjiti unos kalorija koje unosite ugljikohidratima, evo i kako. Istraživači su dokazali da je moguće smanjiti unos kalorija u riži na pola.

Obićna porcija riže sadrži oko 240 kalorija, ali može se prepoloviti ukoliko se doda jedna kašika kokosovog ulja dok se riža kuha, a potom ohladi12 sati.

Istraživači su izučavali 38 vrsta riže u Sri Lanki. Otkrili su da: kada su dodali kokosovo ulje vodi, kuhali 40 minuta i potome ohladili 12 sati bilo je deset puta više otpornog škroba u riži.

Većina škrobnih ugljikohidrata se pretvaraju u glukozu (šećer) koja se upija u krvotok. Ta glukoza se može pretvoriti u energiju, ali također postoji mogućnost da poslije to pređe u masne naslage.

Otporni škrob ne prolazi kroz isti proces.

Dodavanjem ulja u vodu mijenja strukturu granula škroba koje se nalaze u riži, čineći ga otpornim našim digestivnim enzimima.

Znači ukoliko učinimo rižu otpornijom, tijelo će upiti manje kalorija.

Kada tijelo pretvori ugljikohidrate u glukozu, ostaci koji su pretvoreni u glukozu se čuvaju u jetri i u mišićima kao energija koja je odmah upotrebljiva. Definitivno je potrebno imati određen nivo glukoze u krvi, ukoliko nemate glukoze u krvi dolazi do hipoglikemije, što vas može i ubiti. Problem nastaje ukoliko imate višak glukoze koju ne koristite i koja se pretvara u masnoću, što dovodi do gojaznosti.

Izvori vitamina D

Vitamin D možemo pronaći u suncu, ali česti su kišoviti dani, pa tako je i česta pojava manjka D vitamina. Ovaj vitamin je neophodan za dobre kosti, ali i za još mnoštvo toga.

Vitamin D je neophodan za apsorpciju kalcijuma i fosfora koji nisu jedino potrebni za kosti i zube, imaju također bitnu ulogu u dobroj funkciji imunološkog sistema. Također, sunčev vitamin može da pomogne pri gubljenju kilograma i smanjenju depresije. Zbog toga je vrlo bitno da održavate potrebne količine vitamina D za pravilnu funkciju tijela.

Ovo su 6 dobrih izvora vitamina D.

Jaja

Redovan unos jaja reguliše HDL ili pozitivni holesterol, što smanjuje rizik od moždanog udara i drugih srčanih bolesti. Također jaja su jako bogata proteinima i drugim osnovnim amino kiselinama, što ih čini bitnim za građu mišića i njihov oporavk.

Jedno kuhano jaje sadrži 80 kalorija, 6 grama proteina, 8 grama masnoće i manje od 2 grama ugljikohidrata. Pored toga što su jako dobar izvor vitamina D, jaja također sadrže dosta vitamina B6 kao i selena, željeza, kalcijuma i kalija.

Preporučen je unos jednog jajeta dnevno.

Mlijeko

Redovan unos mlijeka pomaže kardiovaskularnom razvoju i građi kostiju kao i zubnom zdravlju. Također je bogat izvor proteina.

Jedna čaša mlijeka sadrži 150 kalorija, 12 grama ugljikohidrada, 8 grama masnoće i 8 grama proteina. Mlijeko je dobar izvor vitamina A i B6, kao i osnovnih minerala.

Preporučena količina su 2 čaše na dan.

Losos

Losos je jedna od onih vrsta hrane koja bi vam mogla dati cijeli dnevni zahtjev za vitamin D. Unosom lososa jačamo kardiovaskularni sistem i smanjuje rizik moždanog udara i raznih srčanih bolesti. Također je izvor antioksidansa, ova riba može pomoći u spriječavanju oštećenja ćelija.

Jedan obrok sadrži 125 kalorija, 32 grama proteina i 6 grama masnoće. Losos sadrži i vitamine A, B6 i B 12, kao i magnezijum, selen, željezo i kalcijum.

Preporučeno je unošenje 2 komada sedmično.

Narandža

Narandža podstiče imuni sistem i dobar je izvor antioksidansa. Prisustvo folne kiseline i drugih vitamina u ovoj hrani povećava cirkulaciju krvi i pomaže u održavanju ukupnog kardiovaskularnog zdravlja. Pored toga, narandže smanjuju rizik od raka.

Jedna srednja narandža sadrži 40 kalorija, 9 grama ugljikohidrata i zanemarljive količine masti i proteina. Narandža sadrži i dosta vitamina A i C, kao i željeza, magnezijuma i kalija.

Preporučena je jedna čaša soka od narandže na dan.

Gljive

Gljive su pune antioksidansa i pomažu održavanju nivoa šećera i krvnog pritiska. Neka istraživanja su pokazala da gljive mogu smanjiti holesterol i smanjiti rizik od dijabetesa.

Osim što su dobar izvor vitamina D, gljive su također dobar izvor vitamina B1, B2, B3 I B5, kao i bakra, željeza, fosfora i selena. 100 grama gljiva sadrži 120 kalorija, 5 grama ugljikohidrata i 2 grama proteina.

Žitarice za doručak

Žitarice za doručak doprinosi zdravom razvoju kostiju i zubi, nervnog sistema i imunološkom sistemu. Pored toga, pomažu u održavanju pravilnog kardiovaskularnog zdravlja.

Žitarice su dobar izvor vitamina D, ali i vitamina B3, B5, B6 i B9. Osnovni minerali koje sadrže žitarice su željezo i kalcijum. Jedna porcija žitarica sadrži 100 kalorija, 25 grama ugljikohidrata i 1 gram proteina i masnoće.

LeBronova dijeta s kojom mršaju poznati

Legendarni košarkaš LeBron James, koji već godinama vodi glavnu riječ u NBA ligi, postavio je novi trend među poznatima, a ovoga puta se radi o jako efikasnoj dijeti koja je stekla takvu popularnost da je prozvana “LeBronovom dijetom”.

Ipak, ne može se reći da je King James sa svojim savjetnicima osmislio nešto novo, budući da je od ranije poznat ovakav pristup, a i 2012. godine doktorica Cate Shanahan je bila angažovana da pomogne igračima LA Lakersa da dostignu top formu, te je ona primijenila sličan sistem.

Radi se o temeljnoj rekonstrukciji plana ishrane na način da se drastično smanji unos ugljikohidrata, a neki tvrde da LeBron na kraće periode potpuno izbacuje ugljikohidrate što ipak nije tačno.

Suština je dakle u smanjenju unosa ugljikohidrata, te nadomještanju kalorijske razlike dobrim nezasićenim masnoćama, dok se konstantno unose jako velike količine proteina. Omjer ovih nutrijenata u nekoj idealnoj dijeti ovog tipa bi bio takav da 50% kalorija potiče od masti, 30% od proteina, a tek 20% od ugljikohidrata, što jako brzo rezultira topljenjem masti koje se tada počinju koristiti kao gorivo, dok mišićna masa ostaje netaknuta.

Ovakve vrste dijeta se obično nazivaju sportskim dijetama, a konkretno sam trend tzv. LeBronove dijete pokrenut je nakon što je ovaj košarkaš smanjenjem unosa UH za dva mjeseca izgubio gotovo 7 kilograma. Kasnije su isto na sebi primijenile dive poput Megan Fox, Jessice Biel i drugih, a učinak ponovo nije izostao što najbolje pokazuje izgled same Megan Fox nedugo nakon porođaja.

Donosimo vam 8 deserta koji ne sadrže gluten

Gluten je vrsta proteina koja se obično nalazi u zrnu ječama, pšenice, žitarica i raži. Za većinu ljudi unos glutena ne nosi sa sobom ozbiljne posljedice, ali ipak postoji mali skup ljudi sa određenim zdravstvenim problemima koji se mogu suočiti sa komplikacijama kada unose gluten pa im nije preporučeno da ga uopšte unose.

Izbjegavati gluten ponekad može postati vrlo teška situacija. Danas je ipak većina deserata bogata glutenom. Postoje rješenja na ovaj problem tako što će ljudi koji imaju problem s glutenom spremati posebne deserte bez glutena bez ugrožavanja ukusa samog jela.

U ovom članku možete pronaći 8 deserta koji ne sadrže gluten.

1. Puding od riže sa jogurtom

Stavite rižu, mlijeko, šećer i potrebnu količinu soli u sud i ostavite da kuha sve dok riža ne upije većinu tečnosti. Zatim ga uklonite sa vrućine i mješajte dok dodajete kokosovo ulje. Pustite da se ohladi ili ga poslužite dok je još vruće sa kašikom preko običnog ili aromatizovanog jogurta.

Jedna porcija ovog deserta pruža sadrži 200 kalorija.

2. Keks od maslaca od kikirikija

Dodati kikiriki puter, jaja i šećer u posudu i mješajte dok ga ne formirate u glatku smjesu. Možete dodati i komadiće čokolade i jezgre po potrebi. Premazati puter preko smjese za keks i stavite u prethodno zagrijanu rernu 10 minuta.

Jedan keksić od kikiriki putera može da sadrži 500 kalorija.

3. Jagode i kokosaova krema

Ovo je jednostavan recept koji svi mogu da naprave za nekoliko minuta. U jednu šolju kokosove kreme dodajde jagode i izmiksajte nekoliko minuta. Servirajte ovaj miks uz nekoliko jagoda.

Jedna šoljica ovog deserta sadrži oko 420 kalorija.

4. Kolač od tikve bez glutena

Dodajte jaja, šećer, cimet, karanfil, sol i đumbir u posudu i mješajte dok se svi sastojci ne izmješaju jednako. U smjesu dodajte mlijeko i tikvu i miješajte dok se ne formira glatka smjesa. Premjestite smjesu u posudu za pečenje i stavite u prethodno zagrijanu rernu. Kada se ispeče ostavite da se ohladi. Ovaj kolač možete servirati uz šlag kremu.

Jedan komadić ovog kolača sadrži 160 kalorija.

5. Čokoladna torta bez glutena

Napravite agdu tako što ćete u vodu dodati šećer i malo soli. Otopite čokoladu i dodajte jaja i maslac i promješajte dok smjesa ne postane ravna. Tijesto prelijte sa agdom, zatim postavite sve u posudu. Pecite 45 minuta u prethodno zagrijanoj rerni. Kada ohladi servirajte uz maline.

Jedna porcija ovog kolača sadrži 350 kalorija.

6. Brownies od bademovog brašna

Pomiješati bademovo brašno sa jajima, kakao prahom i vanilija ekstraktom u posudu. Smjesu pecite u prethodno zagrijanoj rerni 30 minuta. Ostavite 10 minuta da se ohladi i možete servirati u tanjir.

Jedan komadić ovog jela sadrži oko 200 kalorija.

7. Čokoladni puding

Rastopite čokoladu i puter i posudi na pari. Ostavite da se sve ohladi, a zatim dodajte jaja u smjesu. Dodajte i brašno bez glutena, šećer i kakao prah te u prethodno zagrijanoj rerni pecite.

Jedna šoljica ovog pudinga može sadržati oko 150 kalorija.

8. Kuhane kruške

Pripremite sok od grožđa ili bilo kog drugog voća koji ima suprotan ukus od kruške. Ogulite kruške, izrežite ih na pola i izvadite sredinu kruške. Lagano dodajte kruše soku koji ključa i ostavite na istoj temperaturi 30 minuta. Osigurajte da je teperatura negdje na sredini svo vrijeme pripreme. Izvadite kruške u tanjir i servirajte uz veliku količinu šlag kreme.

Jedan servirani tanjir sastoji 300 kalorija.

Junk hrana: Koliko kalorija imaju ćevapi, kebab…

Ako ste se ikad zapitali koliko kalorija ima neka junk hrana, isto pitanje je zanimalo i je i nas pa smo se potrudili istražiti malo.

Ispod je lista i broj kalorija. Tačan broj makronutrijenata (proteine, masti, ugljikohidrati) teško je odrediti. Naravno ovo sve varira uz dodatke hrani kao npr. salate, peciva, sokovi, pomfrit, sos, kajmak…

Što više dodataka, to je veća kalorijska bomba.

Pizza (neka obična, srednja ili velika, ovisno o restoranu): 1200 – 1500 kcal

Pizza jumbo: 2000+ kcal

Ćevapi

– desetka: 900-1000 kcal

– petnaestka: 1000-1300 kcal

– dvadeset: 1500-2000 kcal

Kebab: 500-800 kcal

Pite: Pola kg 800+ kcal (ovisno koja je pita, naravno burek ima više kalorija nego zeljanica)

Burger: 1000+ kcal

Ove kalorije su 85% tačne, tačan broj ove hrane je teško odrediti. Ako brojite kalorije, ova lista vam može pomoći kada odlučite pojesti neki cheat meal.

Ako vas zanima još nešto, napišite u komentaru, pa ćemo istražiti.

Paleo ishrana: kako funkcioniše, šta jesti, rizici

Gojaznost, srčane bolesti i dijabetes: to su samo neke bolesti za koje zagovornici paleolitske ishrane ili “ishrane pećinskog čovjeka” krive naš moderni način života sa previše sjedenja i ishranom, opterećenom šećerom, mastima i procesiranom hranom.

Rješenje koje predlažu? Izbaciti savremenu ishranu iz naše dijete i vratiti se načinu ishrane naših predaka.

Za početak, da budete i ostanete zradvi na paleo ishrani potrebno je redovno vježbanje dok slijedite strogu ishranu koja se sastoji od hrane koja se može loviti i sakupljati.

U svojoj najčistoj formi, paleo ishrana vam omogućava da jedete samo onu hranu koju su ljudi jeli prije milionima godina kada su ljudi tek počeli da borave na Zemlji.

Dijetom možete poboljšati svoje zdravlje eliminacijom masnih i prerađenih namirnica koje imaju malo hranjive vrijednosti ali sadrže previše kalorija. Ovaj plan naglašava da teba unositi što više voća i povrća koji su bogati vitaminima i mineralima. Brže ćete osjećati zasićenost, tako da ćete manje jesti a i tako izgubiti višak kilograma.

Ograničenjem cijele grupue hrane, vaš unos kalorija će biti manji i s tim će i vaša težina kreniti da spada. Kada sagorijevamo više kalorija od onih što unosimo, počinjemo da gubimo na težini.

Kreatori ove dijete tvrde da dijeta nije stvorena za mršavljenje.

I ako su orašasti plodovi i sjemenke dozvoljene namirnice, mogu sadržavati puno kalorija, oni koji hoće da skinu višak kilograma morati će da smanje njihov unos.

ŠTA IZBJEGAVATI I ŠTA JESTI NA PALEO DJETI?

U paleo dijeti možete pronaći malu količinu procesirane hrane, ali ćete morati izbaciti zrna, leguminoze i većinu mljećnih proizvoda.

ŠTA JESTI?

Iako nije dokazano da paleo ishrana funkcioniše, ako želite da isprobate ovaj plan ishrane moraćete da unosite što više prirodnih namirnica i prirodnih masti te sljedeće namirnice:

  • Pljeskavice od goveđeg mesa, svinjetine, peradi. Poželjno je da je organsko ili meso slobodnog dometa.
  • Ulovljene životinje kao prepelice, bizon ili srna.
  • Jaja, ali ne više od 6 jaja sedmično, po mogućnosti slobodnog dometa.
  • Sve vrste ribe.
  • Voće.
  • Svježe povrće.
  • Orašasti plodovi i sjemenke.
  • Maslinovo ulje, ulje od lanenog sjemena i ulje od oraha

ŠTA IZBJEGAVATI?

Procesirana hrana u koju su dodali puter, margarin i šećer ne bi trebali da budu dio paleolitske ishrane. Također i mliječni proizvodi i leguminoze su bili sastojci koji naši preci u paleolitu nisu konzumirali, za iste se tvrdi da nisu lahko svarljivi.

Postoje lakše verzije paleo dijete u kojima je dozvoljen unos malo mlječnih proizvoda i odeđenih mahunarki, kao što je kikiriki.

Prema paleolit dijeti sljedeće namirnice bi se trebale da izbjegavaju:

  • Svi mljećni proizvodi uključujući sir, mlijeko, jogurt i puter.
  • Žitarice.
  • Mahunarke, kao što su grah, leča, kikiriki…
  • Škrobno povrće, kao što je orah.
  • Slatko, uključujući bombone, med i šećer.
  • Rafinirani šećer.
  • Gazirani sokovi i sokovi koji su puni šećera.
  • Procesirano i sušeno meso.
  • Procesirana hrana.
« First‹ 14151617181920 ›Last »

Copyright © 2024 - Developed by Unomedia