Jeste li se ikada pitali kako na vas utiče ta pizza ili hamburger koji ste u žurbi smazali kako biste uštedili na vremenu? Znate li da nezdrava hrana može biti uzrok depresije i fiziološki, ne samo psihološlki razlog zbog kojeg se osjećate loše u vlastitoj koži?
Svi mi volimo šarenu hranu koja donosi radost čulima ukusa i vida, ali vrlo rijetko razmišljamo o posljedicama koje ovakvi obroci ostavljaju na naše tijelo.
Ovdje ne govorimo samo o onim pojavnim rezultatima kakav je višak kilograma, već i unutrašnjim, pa i duhovnim.
U današnje vrijeme brzog življenja, brza hrana itekako je popularna i široko dostupna. Pretilost, letargija, opadanje imuniteta… sve su to posljedice nezdrave ishrane koje u mnogim aspektima utiču na naš život i čine ljude depresivnim.
Magazin ‘Public Health Mutrition’ javlja kako ljudi koji jedu brzu prženu hranu kao što su pizze, hamburgeri, hot dog, krofne ili kroasani imaju veće izglede da budu depresivni od onih koji se hrane zdravo.
“Junk food je pun soli i nezdravih masti koje su izuzetno štetne za tijelo. Ovakva ishrana ne utiče samo na dobijanje suvišnih kilograma, već potiče depresiju i nagle promjene raspoloženja”, kaže nutricionist Pallavi Srivastava. “Zbog toga, zdrava ishrana itekako je važna u borbi protiv depresije.”
“Da bi mozak mogao normalno raditi, tijelu je potrebna izbalansirana ishrana i kada unosimo previše šećera, soli i konzervansa, to ne utiče samo na tijelo, već i na vaš um. Kad se jave psihološki problemi, ponekad su uzroci čisto fizički. Zato prije nego što okrivite stresan posao ili ljude u svojoj okolini za vaše loše raspoloženje, pokušajte promijeniti vlastite navike i hranite se zdravo.”, dodaje Srivastava.
Donosimo sedam savjeta u prehrani koji će vam pomoći da pobijedite depresiju:
1. Unosite dovoljno antioksidansa
Štetne molekule koje nazivamo slobodnim radikalima proizvode se u tijelu i oni doprinose starenju i disfunkcijama organizma. Antioksidansi kao što je beta-karoten i vitamini C i E pomažu u uklanjanju efekata slobodnih radikala. Studije su pokazale da je mozak posebno ugrožen od strane slobodnih radikala. Iako nema načina da se njihov efekat u potpunosti eliminiše, možemo ga umanjiti jedući hranu koja je bogata antioksidansima.
Izvori beta-karotena: kruška, brokule, mrkva, kajsija, tikva, špinat…
Izvori vitamina C: brokule, grejpfrut, kivi, narandža, jagode, paradajz…
Izvori vitamina E: margarin, orašasto voće, biljno ulje…
2. Jedite “pametne” ugljikohidrate za smirujući efekat
Kada govorimo o ugljikohidratima i raspoloženju najčešće mislimo o serotoninu – hemikaliji koja podiže raspoloženje. Ugljikohidrati se dovode u vezu sa proizdvodnjom serotonina, iako naučnici nisu dokazali ovu povezanost.
Ali, nemojte jesti jednostavne ugljikohidrate od kojih ćete se udebljati – napravite pametan izbor. Smanjite unos slatkiša, a izaberite žitarice i složene ugljikohidrate sa niskim GI, voće ili povrće koje sadrži zdrave ugljikohidrate kao i vlakna.
3. Jedite hranu bogatu proteinima da povećate budnost
Hrana bogata proteinima kao tuna, piletina ili puretina bogata je i aminokiselinama koje se zovu tyrosin. Tyrosin podiže nivo hemikalija u mozgu dopamina i norepinefrina. Ovo su hemikalije koje će vam pomoći da se razbudite i lakše koncentrišete. Uvijek uključite dobre izvore proteina u svoju ishranu kada želite da očistite svoj um i podignete nivo energije.
Izvori zdravih proteina: teletina, nemasni sir, riba, mlijeko, perad, soja, grahi …
4. Jedite mediteransku hranu
Mediteranska dijeta je dobro izbalansirana prehrana sa dosta voća, oraha, povrća, žitarica i ribe. U ovoj hrani ima dosta folne kiseline čiji se nedostatak povezuje a stanjima depresije.
Niz istraživanja utvrdio je da su ljudi koji ne unose dovoljno folne kiselni depresivni, mada još uvijek nije dokazano da li je depresija uzrokovana lošom ishranom ili je ona uzrokovala lošu ishranu.
5. Vitamin D je veoma značajan
Studija iz 2010. godine pokazala je da se kod osoba koje nemaju dovoljno vitamina D češće javlja depresija. Također, dokazano je da se depresivna stanja popravljaju nakon što se u tijelu podigne nivo ovog vitamina. Receptori za vitamin D nalaze se u mozgu, ali je čitavo područje nedovoljno istraženo, pa naučnici još uvijek nisu sigurni koji nivo vitamina D u tijelu je idealan.
6. Birajte hranu bogatu seleniumom
Selenium je mineral koji je veoma važan za zdravlje, a studije su pokazale vezu između ovog minerala i loših raspoloženja.
Pazite, moguće je u tijelo unijeti previše seleniuma tako da on postane šteta. Međutim, ukoliko ga uzimate putem hrane, a ne suplemenata šanse da ćete uzeti previše (preporučeno je 55 mikrograma dnevno) su jako male.
Izvori seleniuma: grah i mahune, meso, nemasni mliječni proizvodi, orašasto voće i sjemenke, morska hrana kao školjke, riba, rakovi, žitarice
7. U prehranu uključite Omega-3 kiseline
Znamo da su Omega-3 kiseline veoma zdrave. Nedavno, naučnici su otkrili da nedostatak Omega-3 kiselina u organizmu može voditi depresiji.
Izvori Omega-3 masnih kiselina: masna riba kao inćuni, štuke, losos, sardine, orasi…
