Njih tri su izbjegle samo ova 3 sastojka hrane i isklesale svoje tijelo

Ima smisla ne konzumirati hranu koja ostaje dugo vremena u stomaku – pa tako konzumiranje sladoleda prije spavanja može izazvati neke stomačne nevolje u toku noći ili sljedećeg jutra. Nekim osobama uzimanje šecera pre spavanja može izazvati noćne more.

Alkohol i slana i masna hrana, kao što je pica, može izazvati pospanost ali također može uticati i da san bude loš. Teško opijanje može vas činiti da se sljedećega dana osjećate kao neispavani zombi – i to ne samo zbog toga što ste bili napolju do 2 ujutro.

Ispijanje alkohola prije spavanja je uobičajeno – tačnije, to je vjerovatno najčešći uspavljivač – ali prema istraživanju to nije pametna ideja.

Japanska studija objavljena Novembra 2011 u Problemi Alkoholizma: Klinicko i Eksperimentalno Istraživanje obratila je pažnju na to kako alkoholo utiče na san. Autori su zaključili da alkohol inhibira parasimpatički nervni sistem i kao takav „ometa obnavljajuću funkciju sna.“

HRANA ZA SNAGU I MASU

Ako vam je cilj da povećate snagu i mišićnu masu, uzmite u obzir uzimanje razgranatih lanaca amino kiselina (BCAA) pre spavanja. Studija objavljena u Journal of Medicine and Science in Sports and Exercise iz 2012 testirala je efekte treniranja snage kasno uvečer koje je bilo praćeno velikim porcijama proteina na izgradnju mišica i kvalitet sna.

Subjekti su trenirali u 8 i u 11:30 uvece i uzimali su ili placebo ili napitak proteina koji je sadržao 40 gr proteina.

Niko od učesnika nije imao problem da se uspava i da lijepo spava, i svi su rekli da su se pošteno naspavali.

Dalje, autori su pronašli da protein prije spavanja koji se uzima nakon treninga snage izaziva dramatično povećanje u sintezi mišića. Pa tako, za bilo koga ko ima muke da dobije masu a ne želi da uzima proteinski šejk prije spavanja, suplementacija BCAA-om uvečer je odlična opcija.

Kako bi poboljšali kvalitet sna, fokusirajte se na unos dobrih ugljenih hidrata krajem dana. I kako bi ubrzali progres treniranja snage i mišica uzimajte amino kiseline (BCAA) prije nego što uvečer ugasite svetlo.

Vladica Jovanović
Vlasnik i trener u “Funcional training Vladica”

Ovo meso je induktor dobrog sna: Jedite ga što više i pojačat ćete mišiće

Najbolje je da konzumirate ugljene hidrate uveče kako bi se uspavali. Ugljeni hidrati, ali samo oni kvalitetni, se povezuju sa otpuštanjem neurotransmitera serotonina. Serotonin je povezan sa početkom sna i sa regulacijom krvnog pritiska i kontrolom raspoloženja.

Mnogi rekreativci treniraju naporno u teretani, bave se fitnesom, ali nakon toga imaju problem šta treba jesti. Naročito su u problemu šta jesti uveče prije spavanja, a da se ta hrana ne pretvori u mast oko struka, već da ishrani mišiće.

Mnogi u nedostatku znanja pohrle da uzmu nezdravu hranu punu kalorija poput grickalica, ali to nije dobro ni za zdravlje, a ni za telesnu muskulaturu.

U ovom tesktu objasnićemo vam šta bi bilo idealno da jedete prije spavanja, kako za dobar san, lijep izgled, tako i za izgradnju većih mišića kod muškaraca.

Naučnici nam govore već godinama da ćuretina sadrži L-triptofan. Ako nas ugljeni hidrati čine pospanim i L-triptofan nas čini pospanim, onda bi odlično bilo da pred spavanje pojedemo ćuretinu ili piletinu.

Prvo: iako ima L-triptofana u curetini – 200 kalorija po porciji ćuretine sadrži oko 507 mg L-triptofana – znajte da ista kolicina piletine sadrži skoro 491 mg. Nikada niste čuli da se neko žalio na nesanicu posle unosa pilećih krilaca, zar ne?

Tačnije, dosta druge hrane ima mnogo više triptofana.

ĆUREĆE MESO KAO INDUKATOR SNA

Zbog čega ćureće meso ima reputaciju kao indukator sna? Sva hrana bogata ugljenim hidratima koju nagomilamo u tanjiru (pire krompir, punjeno, rolnice i pite,) je pouzdan recept za nesanicu – i pomislite samo na energiju koja je potrebna da se sve to svari.

Da, ugljeni hidrati su karta za pospanost, i većinu bi trebalo da konzumirate za večeru.

Takodje, ako vam gubitak kilograma nije glavna stvar, ugljeni hidrati se mogu dodati u vaš šejk nakon treninga. Ali moraju biti pravi tip ugljenih hidrata. Svi prerađeni ugljeni hidrati su loši – to parče torte može vas slomiti, i na duže staze ti loši ugljeni hidrati učinice vas gojaznim i upaljenim.

Najbolje je da konzumirate ugljene hidrate uveče kako bi se uspavali. Ugljeni hidrati se povezuju sa otpuštanjem neurotransmitera serotonina. Serotonin je povezan sa početkom sna i sa regulacijom krvnog pritiska i kontrolom raspoloženja. Generalno, tip ugljenih hidrata koje možete unositi jesu „Paleo“ ugljeni hidrati (ugljeni hidrati sa nizim glikemijskim indeksom).

Kako bi naučili koji ugljeni hidrati su prihvatljivi, možete koristiti knjigu kao što je “The Paleo Diet Loren Corbin”, ali za početak se samo zapitajte, „Da li je pećinski čovek imao pristup ovim ugljenim hidratima?“ Pomorandže i slatki krompir? Da. Kellog Pahuljice? Ne!

Najveće greške s doručkom koje izazivaju debljanje

Doručak je najvažniji obrok u danu i nikako ga ne bi trebalo izbjegavati. Međutim, pogrešan odabir namirnica za prvi obrok može rezultirati neželjenom promjenom na vagi.

Zbog toga, donosimo vam listu najvećih grešaka s doručkom, koje izgledaju ovako:

– Pretjerivanje sa džusom

Poznato je da sok od cijeđene narandže predstavlja možda i najbolji mogući izbor kada je u pitanju doručak. Ipak, treba imati na umu da je optimalna količina soka upravo onolika koliku je moguće iscijediti iz jedne narandže. Ono što predstavlja glavni problem je to što ovakvi sokovi u kupovinama obično sadrže ogromne količine šećera što je jako loše. Bolja ideja bi bila popiti čašu vode i pojesti jednu narandžu.

– Odabir nezdravih namirnica

Vafli i palačinci za doručak nisu preporučljivi, posebno ako su ispunjeni sa filom koji obiluje šećerom. Umjesto toga, trebalo bi se okrenuti žitaricama ili tostu, te pokušati unijeti neki protein kroz namirnice kakve su nemasni jogurt, nemasno meso ili bjelanjci. Na ovaj način osjećaj sitosti trajat će mnogo duže.

– Pad pod iskušenje

Kolači za doručak su ukusni, ali kada je velika prilika da će upravo oni biti prvo jelo u danu, bolje ih je izbjeći. Peciva, slatke žitarice i kolači izazivaju povećanje šećera u krvi nakon čega slijedi pad energije i žestoki osjećaj gladi još do sredine jutra.

– Odricanje od kafe

Nema potrebe za odricanjem od šoljice jutarnje kafe, pa čak i ako je u opticaju rigorozna dijeta. Kafa može biti efikasan način za popravak raspoloženja i poboljšanje funkcija mozga.

– Pretjerivanje sa dodacima kafi

Ogroman broj ljudi voli piti mnogo pošećerenu kafu, kafu sa šlagom i slično. Ono na šta treba obratiti pažnju je to da svaki takav dodatak sa sobom nosi dodatne kalorije, koje udružene sa ostalima stvaraju kalorijski višak i u konačnici dovode do debljanja.

– Nespremnost na napade gladi

Posebno misleći na osobe koje žure za obavezama i preskaču doručak, planiranje obroka je ključ zdrave ishrane. Na taj način nivo šećera u krvi ne doživljava velika variranja, pa ni pojava žestoke gladi neće stvarati probleme.

– Veći broj porcija

Jednostavno, kombinovanje hrane je dobro, ali treba povesti računa o njenom izobru. Na tanjur bi bilo idealno staviti malo što je moguće manje masnog mesa, još više povrća i jednu cijelu voćku. Nezaobilazni četvrti elemenat bi bio hljeb sa cijelim sjemenkama. Ono čega se treba držati je to da se ne ide po drugu porciju, tako se inače gubi osjećaj za količinu unesene hrane u organizam, te se i konačnici postiže jako loš efekat.

– Izgubljenost pred švedskim stolom

Zdrav obrok se uvijek može iskombinovati, pa čak i u posebnim i vanrednim prilikama. Ono na šta treba obratiti pažnju je da se izbjegnu kolači, velike količine sokova i kokteli. S druge strane, trebalo bi birati jaja, nemasno meso poput ribe ili piletine, te svježe voće i povrće.

– Zaboravljanje na vodu

Dodati čašu vode svakom obroku je možda i najbolji savjet. Ono na šta treba voditi računa je to da se voda popije prije početka jela. Na ovaj način dokazano će se prije pojaviti osjećaj sitosti, a i hidratacija će biti zadovoljavajuća.

Suština svega je zapamtiti izreku starih ljudi: Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeraj kao siromah. Sve što treba je držati se ovoga i prava tjelesna forma će s vremenom doći. (body.ba)

Ključne stvari koje morate znati o proteinima

Proteini su hranjive tvari građene od osnovnih jedinica aminokiselina. Od ukupno 20 aminokiselina, esencijalno je njih 8, jer ih naše tijelo ne može samo proizvesti niti pregraditi iz drugih izvora.

Kompletni proteini sadrže sve esencijalne aminokiseline u dovoljnim količinama, a nekompletnim proteinima nedostaje jedna ili više.

Ključne razlike proteina iz životinjskih i biljnih proizvoda
Sadržaj proteina u nekoj namirnici možemo razlikovati po količini i sastavu. U kvantitativnom smislu, po količini, možemo razlikovati ova dva izvora, općenito gledano životinjski izvori sadrže više proteina. Također, vrlo malo biljnih izvora sadrži biološki punovrijedne (kompletne) proteine (orasi, mahunarke), ali nikada u jednakim količinama kao životinjski izvori. Biljni izvori su zbog sadržaja vlakana (celuloza, topiva vlakna) teže probavljivi, pa je vezano s tim i iskoristivost proteina iz njih manja.

Kome su proteini u prahu namijenjeni
Proteinske prahove mogu uzimati sve zdrave osobe. Pitanje nije stvar potrebe već osobnog izbora. Zbog brže i jednostavnije pripreme proteinskog tekućeg obroka, obično se takvim izvorom koriste sportaši, osobe na redukcijskoj dijeti. Poseban slučaj i posebni pripravci su za one koji zbog bolesti ne mogu gutati i žvakati uobičajene izvore proteina.

Visokoproteinske dijete
Visokoproteinske dijete ne bi smjele biti stvar modnog izbora već racionalnog zdravstvenog i medicinski opravdanog izbora. Premda se često u popularnim body building člancima navodi kako visok unos proteina nije rizičan, to baš i nije cijela istina. Valja imati na umu da povećanje unosa proteina nije čarobni štapić kojim će netko smršaviti do željene granice, niti izgraditi mišićnu masu koju bi volio imati. Ukratko, unos proteina nije jedini ključ za gubitak i dobitak tjelesne mase, jednako je važno uravnotežiti ostale hranjive sastojke i osigurati njihov pravovremeni unos.

Mitovi i istine o proteinima
Najčešći mit je onaj nužnosti kombiniranja nekompletnih proteina koji se inače ne bi mogli iskoristiti. Danas znamo da ovaj mit iz 70 ne vrijedi, sve dok se u jednom danu unose dovoljne količine za kompletiranje unosa svih esencijalnih aminokiselina, makar iz više različitih obroka.

Kako starimo, trebamo sve manje proteina. Zapravo, nakon puberteta kada su potrebe nešto povišene zbog intenzivnog rasta i razvoja, potrebe proteina tijekom odraslog života ostaju iste, jer su vezane uz istu tjelesnu građu. Razlika je u tome što sa starenjem treba posvetiti više pozornosti na laganu probavljivost proteinske namirnice.

Koliko proteina treba konzumirati odrasla osoba?
Prosječno građenoj odrasloj osobi dovoljan je unos oko 50 do 70 grama proteina, važno je osigurati da je to pretežno iz kompletnih izvora. U prosjeku, to je oko 20 grama po obroku. Količinski primjer kako osigurati unos proteina u jednom obroku mogu biti 2 kuhana jaja osiguravaju polovicu prosječnog dnevno potrebnog unosa proteina, 1 obrok ribe ili mesa (veličina dlana bez prstiju), pola šalice mladog sira. Dobar primjer kombinacije nekompletnih izvora su riža i grašak, kukuruz i mahune. (zdravlje.ba)

Namirnice za zdravo srce

Svi oni koji imaju problema sa srcem, od onih najjednostavnijih do onih ozbiljnijih, trebaju da vode računa o tome šta unose u organizam. Zdrava hrana je svakako jako korisna kada je u pitanju vaše srce. Zdrava hrana za zdravo srce.

Donosimo vam nekoliko savjeta kako i šta da unosite u organizam.

1. Mrkva – jer je bogata beta karotenom;

2. Crni i zeleni čaj – umanjuju oksidaciju holesterola;

3. Bijeli luk – umanjuje krvni pritiak i holesterol;

4. Losos – bogat je sa omega 3 masnim kiselinama i umanjuje trigliceride i holesterol;

5. Brokula – bogata je antioksidansima, može se jesti svježa i kuhana;

6. Orasi – bogati su sa vitaminim E;

7. Hrana koja sadrži soju – bogata je sa proteinima.

Kako i šta da se jede:

Svakodnevno da se unosi hrana koja sadrži proteine oko 30% i masti najviše 20%. Bilo bi dobro da se unosi veća količina voća, povrća, riže, graha, proteina životnjskog porijekla koje ima riba, da se jedu orasi i da se konzumira maslinovo ulje. Bitno je da se unosi 1,5 do 2 litra vode dnevno i što je najvažnije da se jede i žvaće polako.

Veliki prijatelj vašeg srca je i vino. Vjerovali ili ne, vino je jedno od najvećih kardio zaštitnika. Prisustvo antioksidansa omogućava zaštitu srca i kontrolu holesterola u krvi. Naučnici tvrde da vino na srce djeluje slično kao i aspirin koji uzimaju pacijenti zbog preventivnih mjera za zaštitu srca. (body.ba)

Pojačajte motivaciju i riješite se stresa jedući ove namirnice

Hrana ima veliki uticaj na emocije, pa je treba pažljivo birati. Neke namirnice mogu čak i pogoršati stanje, napominju nutricionisti. Kelj, zeleni čaj, žitarice i grožđe će pozitivno utjecati na raspoloženje

Pomoć kod stresa

Ako ste pod stresom, najbolje namirnice su one koje obiluju magnezijem, omega-3 masnim kiselinama i vitaminom C. Najviše ćete ih naći u integralnoj tjestenini, lososu i kelju.

Studije su potvrdile da ti sastojci smanjuju osjećaj anksioznosti i ublažavaju simptome stresa. 

Riješite se ljutnje

Ljutnja je snažna emocija koju nije lako odagnati, no u tome može pomoći zeleni čaj. On sadrži epigalokatehin galat (EGCG), antioksidans koji djeluje opuštajuće.

Istraživanja su potvrdila da su ispitanici koji su dobivali dnevnu dozu EGCG-a smireniji od onih koji su bili na placebu, a snimke moždanih valova pokazale su opušteno, ali pozorno stanje.

Pozitivna energija uz doručak

Doručak je najvažniji obrok dana i podiže raspoloženje, potvrdile su brojne studije. Najbolji izbor su žitarice koje potiču probavu, daju osjećaj sitosti i energiju organizmu čime tjeraju negativne emocije i osjećaj tuge.

Negativne osjećaje ne treba hraniti slatkišima i grickalicama koje trenutno podižu raspoloženje zato što dugoročno vode većoj depresiji.

Željezo za motivaciju i koncentraciju

Nedostatak motivacije i manjak koncentracije mogu biti posljedica niske razine željeza, pa u prehranu treba uključiti tunu, špinat, grožđe i grah.

Alkohol je najbolje izbjegavati zato što smanjuje kontrolu i vodi prejedanju, a samim time i manjku energije. Osim dobre hrane, u motiviranju pomaže i vježbanje koje razbuđuje i daje organizmu energije za nove pobjede.

Vlakna i proteini za produktivnost

Niska razina šećera u krvi može biti kriva za usporenost i slabiju produktivnost, no to ne znači da odmah treba posegnuti za čokoladom. Slatkiši u takvoj situaciji nisu najbolje rješenje jer su prazne kalorije.

To znači da će vam na brzinu podići razinu šećera i energiju, ali je i naglo spustiti. To pak može izazvati umor te pad raspoloženja. Bolji izbor je hrana bogata vlaknima i proteinima koja postupno diže razinu šećera i pruža dulji osjećaj sitosti. (24sata.hr)

Zašto ne treba izbjegavati hljeb?

Kada je riječ o gubljenju kilograma i zdravoj ishrani, hljeb se smatra najvećim neprijateljem našeg tijela. Kampanja zvana “The slice of life” objašnjava da je takvo mišljenje sasvim pogrešno. Veliki broj ljudi hljeb povezuje isključivo sa ugljikohidratima, od kojih se debljate. Ali hljeb je jako ukusan i zdrav proizvod, bez kojeg je teško zamisliti obrok.

Bitno je da znate da nije baš svaki hljeb zdrav. Ovo se najviše odnosi na bijeli hljeb, kao i onaj pun aditiva, kojih je najviše u prodaji.

Kada je riječ o zdravom i ukusnom hljebu, napravljen od raženog brašna, tada znamo da je riječ o hljebu koji je bogat raznim sjemenkama i dobrim mastima, kao što je maslinovo ulje. Takav su hljeb pravile naše bake.

Dobre strane hljeba:

1. Osim proteina, hljeb sadrži i veliku količinu minerala, među kojima je kalcijum koji je jako koristan sa jačanje kostiju.

2. Hljeb sadrži i željezo, koje daje energiju i poboljšava krvnu sliku.

3. Integralni hljeb je pun vitamina, vitamina E i brojnih vitamina iz B grupe.

4. Hljeb je bogat i sa biljnim vlaknima, koje su jako bitne za normalno funkcionisanje digestivnog sistema. (body.ba)

Uloga ugljikohidrata u mršanju

Ukoliko ste nakad pokušali da umanjite tjelesnu težinu ili ste bili ljubitelj fitnesa i bodybuildinga, velika je vjerovatnoća da ste čuli za ugljikohidrate. O tome koliko su dobri ili loši svako ima svoje mišlejnje, međutim istina je da postoje i loši ugljikohidrati. Kako biste shvatili njihovu ulogu u ishrani, u produžetku vam donosimo nekoliko korisnih informacija.

Ugljikohidrati, poznatiji i kao glicidi ili šećeri su organska jedinjena čija je molekula izgrađena od tri biogena elemena – kisik, vodonik i ugljenik. Oni su univerzalna i jako bitna jedinjena svih živih organizama. U ćelijama, ugljikohidrati se javljaju kao glavni izvor energije, a predstavljaju i bitan izgrađujući materijal za ćelijsku strukturu i lako se može skladirati kao rezervni materijal. Postoje dva vida ugljikohidrata: prosti i složeni.

Prosti ugljikohidrati ili šećeri su oni koje trebate izbjegavati. Najčešće se nalaze u slatkišima, gaziranim pićima, kao i tjesteninama koje su pripremljene bijelim brašnom. Ovi ugljikohidrati uzrokuju brzi rast energije zbog povišenog nivoa šećera u krvi. Na taj način pankreas luči insulin koji čisti skladišta šećera (najčešće u masnim naslagama), zatim osjećate veliku potrebu za slatkim ili za velikom količiniom ugljikohidrata koju sve više želite jesti.

Složeni ugljikohidrati se najčešće nalaze u voću, povrću, žitaricama i integralnim tjesteninama. Ovi ugljikohidrati su ti koji trebaju vašem tijelu, jer vas drže sitim duže vremena. Bitno je shvatite da se ovi ugljikohidrati razgrađuju sporo i na taj način ne uzrokuju brzi porast energije ili povećanja nivoa šećera u krvi.

Ugljikohidrati, iako su glavni izvor energije pri fizičkom naporu se troše prvi, zato je preporučljivo da se ne konzumiraju ako niste sigurni da ih nećete potrošiti (kao u večernjim satima).

Veliki mit je taj da ugljikohidrati nisu potrbeni u procesu stvaranja mišićne mase. Tačno je da proteini hrane mišiće, međutim ukoliko ne postoji drugi izvor energije, tijelo će početi de crpi proteine i na taj način nećete postići željene rezultat. (body.ba)

Banana – radioaktivni čuvar vida, srca i kostiju

Banana je tropska biljka porijeklom iz jugoistočne Azije. Njeno drvo biološki ne predstavlja drvo, iako tako izgleda zbog svoje visine od preko 10 m, već je to visoka biljka sa visokim korijenom. A tehnički plodovi banane su zapravo bobice!

Jedan grozd plodova na jednom “stablu” može sadržati i do 400 banana. Najveći poznati žbun banane imao je čak 130 kg i 473 komada.

Postoje hiljade vrsta divljih banana. No, 99 odsto njih je gotovo identično, a radi se o sorti Cavendish. Izvorne banane bile su sorta Michel Gros, koja je trebalo da ima bolji ukus. Ipak, tu sortu je napala bolest i gotovo je uništila, tako da danas vladaju Cavendish banane – sve gotovo jednake.

Puno zdravstvenih prednosti povezano je s ovim žutim plodom. One su bogate kalijumom i pektinom, oblikom vlakana, a mogu biti i dobar način za dobijanje magnezijuma i vitamina C i B6.

Poznato je i da banane smanjuju oticanje, štite od razvoja dijabetesa tipa 2, pomažu u gubitku tjelesne težine, ojačavaju nervni sistem i pomažu pri proizvodnji bijelih krvnih ćelija, i to sve zbog visokog nivoa vitamina B6 koji sadrže. Banane su bogate i antioksidansima, koji mogu pružiti zaštitu od slobodnih radikala.

ZDRAVSTVENE PREDNOSTI BANANA

Zdravlje srca

Banane su dobre za vaše srce. Bogate su kalijumom, mineralnim elektrolitom potrebnim kako bi vaše srce kucalo.

Visoki udio kalijuma i niski udio natrijuma mogu takođe pomoći u zaštiti vašeg kardiovaskularnog sistema od visokog krvnog pritiska.

Antidepresiv

Banane mogu biti korisne u prevladavanju depresije. Osim toga, vitamin B6 vam može pomoći da dobro spavate, a magnezijum pomaže opuštanju mišića.

Dodatno, triptofan u bananama je poznat po svojim svojstvima za podsticanje sna.

Bolja probava i gubitak težine

Banane su bogate vlaknima, što vam može pomoći kod redovne probave. Vitamin B6 takođe može pomoći u zaštiti od šećerne bolesti tipa 2 i pomoći u mršavljenju.

Pregled iz 2017, objavljen u “Nutrition Bulletinu”, pokazao je da rezistentni škrob u bananama održava zdravlje crijeva i kontroliše šećer u krvi.

Bolji vid

Mrkva može dobiti svu slavu kao pomagač vašim očima, ali banane takođe imaju svoj udio.

Plodovi sadrže malu, ali značajnu količinu vitamina A, koja je bitna za zaštitu očiju, održavanje normalnog vida i poboljšanje vida noću. Vitamin A sadrži spojeve koji čuvaju membrane oko očiju.

Kosti

Banane pomažu u održavanju čvrstih kostiju. Prema članku iz 2009, objavljenom u časopisu “Journal of Physiology and Biochemistry”, one sadrže obilje fruktooligosaharida.

To su nestandardni ugljikohidrati koji podstiču probiotike koji pomažu probavi i poboljšavaju sposobnost tijela da apsorbuju kalcijum.

Sprečava rak bubrega

Neki dokazi sugerišu da vas umjereno jedenje banana može štititi od raka bubrega. Švedska studija iz 2005. otkrila je da su žene, koje su jele više od 75 porcija voća i povrća, smanjile rizik od raka bubrega za 40 odsto, a banane su bile posebno efikasne.

Žene koje su jele četiri do šest banana sedmično prepolovile su rizik od razvoja raka bubrega.

Od umaka do piva

Banane se u svjetskoj kuhinji konzumiraju na najrazličitije načine. Na Filipinima je tako omiljen umak od banana, napravljen s dodatkom šećera, sirćeta i začina, koji nazivaju i bananinim kečapom. U Keniji i Tanzaniji velika je turistička atrakcija proizvodnja bananinog piva.

U Brazilu se banane dodaju peradi. Obogaćuju i ukus krompir-salate, zajedno s narandžama. U Indiji se banane serviraju uz rižu, pečeno povrće i bundeve. Portorikanci ih dodaju i u jela s govedinom (od banana i preprženog luka pripremaju ukusne umake).

Sečuan je poznat po jelima od svinjetine i banana, dok ih u nekim tropskim zemljama serviraju s ribom. Zgnječene banane dodaju se krompir-pireu, što mu daje slatkast ukus, koji se dobro sljubljuje s pečenom peradi. U tropskim predjelima zgnječene banane dodaju i različitim gustim supama, kao što su supa od paradajza te poriluka. A odlično se slažu i s jelima s dodatkom karija te s najrazličitijim oraščićima u kuvanim i prženim varijantama.

ZANIMLJIVOSTI

Banana se uzgaja za jelo, što je čini četvrtom najvažnijom biljkom za prehranu na svijetu (riža, pšenica i kukuruz su na prva tri mjesta), ali i kao ukrasna vrtna biljka.

Jedna zdrava banana prosječno teži oko 125 grama, a iako sadrži čak 75% vode – od nje ne možete napraviti sok.
Uganda ima najveću konzumaciju banana po glavi stanovnika – 225 kilograma godišnje.
Godišnje se u svijetu pojede oko 100 milijardi banana.

BANANE SU RADIOAKTIVNE

Banane su prirodni izvor radioaktivnog izotopa. Međutim, šanse da vas banane ubiju radioaktivnim zračenjem su gotovo ravne nuli. Morali biste stati ispred 200 oguljenih banana da bi efekat zračenja bio jednak onom na rendgenskom snimku, a tek 20 miliona banana bi izazvalo smrtonosno trovanje radijacijom.

Kada biste stali u neposrednu blizinu 500 miliona oguljenih banana, to bi bilo jednako kao da ste 10 minuta stajali pored nuklearnog reaktora u Černobilju odmah nakon eksplozije. (NN)

Popijte neki od ovih napitaka ujutro i bit ćete puni energije

Za pripremu zdravih i osvježavajućih napitaka može da se koristi skoro svo voće i povrće. Frape od mlijeka i voća, umjesto šećera, zasladit će ukusna banana…

Paradajz, krastavci, paprika ili rotkvica odlično će se slagati sa jogurtom, kefirom i začinskim biljem. Egzotični sokovi su idealni za doručak, jer organizmu daju energiju i vitalnost, i predstavljaju brz i siguran put do željene vitkosti.

Napitak od krastavaca i kivija

Sastojci:

– 200 grama krastavaca

– veliki kivi

– 2-3 grančice estragona

– sok od tri pomorandže

– kašika limunovog soka

– kašičica meda

– so

Priprema:

Oljuštite i nasjeckajte krastavac i kivi. Stavite u mikser, dodajte isjeckani estragon, pola količine soka od pomorandže i limunov sok. Kratko izmiksajte. Dodajte ostatak soka od narandže, začinite medom i solju, pa opet kratko izmiksajte.

Jogurt sa paradajzom i bosiljkom

Sastojci:

– 2 zrela paradajza

– 8 listova bosiljka,

– 1-2 kašike balzamiko sirćeta

– 300 grama jogurta

– so

– biber

– vorčester sos

Priprema:

U mikser stavite krupno nasjeckan paradajz. Dodajte šest listova bosiljka nasjeckanih na rezance, sirće i pola jogurta, pa sve dobro izmiksajte. Dodajte preostali jogurt, so, biber i vorčester, pa još jednom kratko izmiksajte. (24sata.hr)

« First‹ 24252627282930 ›Last »

Copyright © 2024 - Developed by Unomedia