Items tagged zdravlje

Jedite bez grižnje savjesti: Kako tamna čokolada utiče na trening?

Tamna čokolada omogućava vam da se zasladite bez grižnje savjesti. Osim toga, pozitivno će djelovati na vaš organizam. Naime, istraživanjima je dokazano da nekoliko kockica tamne čokolade svaki dan može poboljšati vaše performanse tijekom treninga i ubrzati metabolizam.

Journal of the International Study of Sports Nutrition objavio je rezultate istraživanja o uticaju tamne čokolade na trening. Kod sudionika koji su tokom dvije sedmice svakodnevno konzumirali 40 grama tamne čokolade poboljšao se maksimalan aerobni kapacitet (VO2 max). Riječ je o maksimalnoj količini kisika koju srce može poslati mišićima i koji oni onda koriste za proizvodnju energije. Na testu izdržljivosti uočeno je da su sudionici nakon svakodnevne konzumacije tamne čokolade bili sposobni intenzivnije trenirati.

POZITIVNO DJELOVANJE TAMNE ČOKOLADE

Pitate se kako je to moguće? Naime, tamna čokolada je iznimno bogata antioksidansima, a jedni od njih su flavonoidi. Oni potiču mišiće da bolje iskoriste kisik koji dobivaju za proizvodnju energije tijekom treninga. Zbog toga osobe koje redovito konzumiraju tamnu čokoladu mogu duže i intenzivnije trenirati. Dakle, tamna čokolada poboljšava vaše performanse tijekom treninga.

Imamo još jedan podatak zbog kojeg biste trebali početi svakodnevno uživati u tamnoj čokoladi (umjereno, naravno). Istraživanjem provedenim na Sveučilištu San Diego u Kaliforniji otkriveno je da osobe koje redovito konzumiraju tamnu čokoladu (do 5 puta tjedno) imaju manje masnih stanica od onih koji nemaju naviku jesti tamnu čokoladu. Pritom su znanstvenici utvrdili da antioksidansi iz tamne čokolade ubrzavaju metabolizam i potiču veću potrošnju kalorija.

Mnoga druga istraživanja također su pokazala zašto bismo svi trebali uključiti tamnu čokoladu u našu prehranu. Naime, naučno je dokazano da tamna čokolada snižava krvni pritisak, daje koži ljepši i zdraviji izgled, poboljšava moždane funkcije te je odličan izvor željeza, fosfora, kalija i magnezija.

Sad kada znate da tamna čokolada pozitivno djeluje na naše tijelo i izvedbu tokom treninga, slobodno se počastite s nekoliko kockica. Samo nemojte pretjerati!

(building-body.com)

Pored mišića vježbanje poboljšava i snagu psihe

Glavno opravdanje zašto ljudi ne vježbaju je to da nemaju dovoljno slobodnog vremena, ali činjenice govore da vježbanjem ljudi postaju mnogo energičniji i psihički čvršći da u stvari počinju mnogostruko bolje koristiti sve svoje raspoloživo vrijeme u danu.

Redovnim vježbanjem pored povećanja fizičke snage, paralelno se pojačava i snaga uma, a mentalno zdravlje je osnovni uslov za uspjehe na svim poljima života. Snaga psihe kroz vježbanje se poboljšava na šest načina.

Raspolaganje sa više energije

Izvođenjem fizičkih vježbi se pokreće krvotok i kompletan proces dopremanja kisika i hranjivih tvari i do najudaljenijih ćelija u organizmu. Ljudi koji vježbaju ujutro prije posla, veoma dobro znaju koliko su energičniji, poletniji i bolje raspoloženi tokom cijelog dana, pa čak i nakon dolaska kući kada bi, u drugim okolnostima bili potpuno iscrpljeni od rada.

Jačanje samopouzdanja

Teško da išta bolje jača samopouzdanje od dobrog osjećaja u sopstvenom tijelu uzrokovanog dobrom tjelesnom formom, čvrstim mišićima i odličnom kondicijom. Posljedica svega toga je održivi osjećaj zadovoljstva i sreće, što su tipični znakovi dobrog psihičkog stanja.

Razvijanje mentalne otpornosti

Kada god se želi ostvariti nešto veliko, potrebno je proći kroz iskušenja i jednostavno steći otpornost na takvu vrstu bolova. Vježbanjem s tegovima, vježbač svakoga dana postavlja pred sebe teške zadatke koji ga tjeraju da izađe iz zone komfora i napravi pomak. Tako je Muhammad Ali jedne prilike na pitanje koliko trbušnjaka može uraditi odgovorio: “Ne znam, ne brojim svoje trbušnjake. Ja počinjem brojati kada počnem osjećati bol, jer ti su oni koji se računaju i čine te šampionom”.

Povećanje kreativnosti i inteligencije

Možda zvuči čudno, ali i naučno je dokazano da uz vježbanje kreće jače generisanje moždanih ćelija, koje povećavaju sposobnosti kod rješavanja kompleksnih problema. Ovo se posebno odnosi na aerobne vježbe koje najviše potiču taj efekat. Kreativnost i inteligencija vježbanjem napreduju kako na kratke, tako i na duže staze.

Smanjenje stresa i povećanje osjećaja sreće

Svi se bore sa stresom, kako u školi, na poslu, tako i kod kuće tokom podizanja i odgajanja djece. Oni ljudi koji žele iz svih tih izazova izaći potpuno zdravi i čvrsti kao šampioni sa podignutim rukama, jednostavno moraju ugraditi 4-5 treninga u svoj sedmični plan. Vježbanje sputava hormon stresa, te podiže endorfine prepoznate kao hormone sreće. Stoga, vježbanjem je praktično moguće kupiti sopstveni smiraj i opuštenije odnose s ljudima iz okruženja.

Kvalitetniji san

Tokom spavanja tijelo odmara mozak, obnavlja moždane ćelije i vrši najveći dio posla vezanog za njegovu prehranu. Rezultati istraživanja su jasni, ljudima koji izvode naprednije fizičke vježbe, potrebno je dosta manje vremena da zaspe, te im je znatno poboljšan kvalitet sna, pa čak i kod ljudi koji pate od nesanice. U prilog svemu tome idu i izjave nekih od najuspješnijih poslovnih ljudi na svijetu koji su san prepoznali toliko važnim da se služe čak i raznim sredstvima kako bi sebi osigurali kvalitetniji odmor i regeneraciju mozga svake noći. Postoji li bolje i prirodnije sredstvo za postizanje tih efakata od vježbanja?

(body.ba)

Redovni i intenzivni treninzi čine ćelije mlađima

Naučna studija koja je imala za predmet da istraži uticaj redovnih i intenzivnih treninga na ljudski organizam, dala je jasne dokaze da takav vid vježbanja čini ljudsko tijelo mlađim nego što ono stvarno jeste.

Svima je jasno da vježbanje u teretani dovodi organizam do relativno teškog mehaničkog stresa, koji značajno mogu umanjiti rizik od razvoja brojnih loših zdravstvenih stanja, od dijabetesa, bolesti srca, pa do određenih neuroloških oboljenja.

Međutim, istraživanjima je otkriveno da redovnim izvođenjem takvih treninga, ljudi mogu učiniti ćelije svog organizma takvima da djeluju mlađe čak oko 10 godina od onih kakve su kod njihovih vršnjaka koji nisu na taj način fizički aktivni. Naučnici su istraživali podatke koji sadrže informacije o dužini telomera, kao proteina lociranih na krajevima hromozoma, a čija dužina je primarni indikator njihove starosti. Što su duži, ćelije su mlađe i radi se o mlađim organizmima.

Naučnici su također istražili i kako intenzitet i redovnost treninga djeluju na ovu pojavu, pa je zaključeno da ukoliko se želi usporiti biološki sat, umjerene fizičke aktivnosti ipak nisu dovoljne, te su glavni efekti zabilježeni tek kod osoba koje su imale pet treninga sedmično, u vidu pola sata trčanja ili drugog oblika jače aktivnosti.

Prema svemu tome, svi koji žele prevenirati i znatno usporiti skraćenje telomera svojih ćelija, trebaju trenirati redovno i trenirati žestoko. Tako ne samo da će izgraditi mišićnu masu, izgledati ljepše i biti zdraviji, već će po svemu sudeći i pronaći “eliksir života”.

(body.ba)

Astma i sport – smiju li se osobe oboljele od astme baviti sportskim aktivnostima?

Mnogi znanstvenici, pulmolozi i treneri već dugi niz godina pokušavaju naći odgovor na jedno od najvažnijih pitanja vezanih uz osobe oboljele od astme koje glasi: “Smiju li se osobe oboljele od astme baviti sportskim aktivnostima?”.

Dugi niz godina vladalo je u javnosti mišljenje kako sport negativno utječe na osobe oboljele od astme. Preporučivalo im se da se ne bave sportskim aktivnostima, a djeca oboljela od astme redovito su bila oslobođena nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Mnogi liječnici ovakvog su mišljenja i danas, ali brojna istraživanja provedena tijekom godina na ovu temu dokazala su suprotno.

Astma je kronična opstruktiva bolest dišnih puteva koja uzrokuje probleme pri disanju. Karakteriziraju ju dvije komponente: bronhokonstrikcija i upala. U podlozi astme leži kronična upalna reakcija sluznice dišnih puteva, najčešće alergijska, koja u fazama pogoršanja uzrokuje stezanje mišića malih dišnih puteva i pojačano stvaranje sluzi što dovodi do otežanog protoka zraka te uzrokuje gušenje i druge simptome bolesti-iznenadan gubitak daha, kašalj, otežano disanje, pištanje i osjećaj stezanja u prsima.

Astma je vrlo raznolika bolest, no još uvijek se često koristi podjela na alergijsku i nealergijsku astmu. Kod alergijske astme napadi su uzrokovani izlaganjem nekom vanjskom antigenu-grinje, perje, pelud, dlaka i epitelni otpaci domaćih životinja i pljesni. To je najčešći oblik astme koja započinje obično u prva dva desetljeća života i najčešće je udružena s drugim alergijskim pojavama u bolesnika kao i u drugih članova obitelji.

S druge strane kod nealergijske astme uzročni mehanizmi nisu imune prirode. Pojavljuje se obično nakon tridesete godine života, u bolesnika bez atopijske sklonosti (genetski uvjetovana predispozicija na alergiju). U tom obliku mnogi podražaji mogu uzrokovati bronhospazam: plućne infekcije, hladnoća, psihički stres, tjelesni napor, unutarnji i vanjski onečišćivači zraka (najčešće dim cigareta) i mnogi drugi.

Kao zasebne varijante astme navode se astma izazvana fizičkim naporom, profesionalna astma, astma izazvana acetilsalicilnom kiselinom (tzv. aspirinska astma), kasne asmatske reakcije i oblik astme u kojem postoji samo kašalj, posebno noću.

Astma i sport

Tjelesna aktivnost više je nego poželjna u osoba oboljelih od astme, ne samo zbog fizičkog boljitka nego i zbog psihosocijalnih razloga. Astmatičari koji se bave sportom lakše će se uključiti u društvo, imat će jaču muskulaturu te bolje psihofizičko stanje što sve skupa utječe i na kontrolu učestalosti pojave simptoma. Također u tijeku sportske aktivnosti povećava se dubina disanja, smanjuje se broj respiracija, poboljšava plućni kapacitet i poboljšava cirkulacija i rad srca.

Uz pravilan program liječenja, u većine bolesnika astma se tako dobro stabilizira da pacijent može bez ograničenja sudjelovati u tjelesnim aktivnostima. Od vježbi koje imaju najveći terapeutski učinak prvo mjesto zauzima plivanje zbog tople i vlažne okoline u kojoj se provodi. Također preporučaju se hodanje, lagana vožnja biciklom, yoga, golf, gimnastika, trčanje na kratke pruge… Kod sportova poput biciklizma, trčanja na druge pruge, nogometa ili košarke postoji veća vjerojatnost da će izazvati napadaj no to ne znači da se astmatičari njima ne smiju baviti. U obzir dolaze i svi ostali sportovi na natjecateljskoj i rekreativnoj razini. Optimalna učestalost je 3-5 dana tjedno dok intenzitet treba prilagoditi svakom sportašu osobno, ovisno o njegovim mogućnostima.

Istovremeno, ako astma nije pod kontrolom velika je šansa da će se pojaviti simptomi tokom napora. Čak i kod ljudi sa dobrom kontrolom astme koji su prehlađeni ili imaju neku virusnu respiratornu infekciju veće su šanse za napad astme. Neosporno je da je vježbanje, u određenim okolnostima, pokretač asmatskog napada, a ako je u kombinaciji sa još nekim pokretačima opasnost od napada se povećava. Stoga je prilikom treninga potrebno obratiti pažnju na stanje okoline i vlastito fizičko stanje: hladan zrak, suh zrak, smog, dim, trava, pelud, zagađenost zraka, umor, stres i respiratorne infekcije. Ovo su faktori koji u kombinaciji sa tjelesnim naporom višestruko povećavaju šanse za napad.

Pri odabiru sporta (u dvorani, na otvorenom) treba voditi računa o mogućoj izloženosti konkretnim pokretačima bolesti. Kod bolesnika koji su alergični na grinje prednost treba dati sportovima na otvorenom prostoru. Osobama sa sezonskom astmom treba savjetovati izbjegavanje fizičkih aktivnosti na otvorenom prostoru u vrijeme cvjetanja biljaka na čiji su pelud osjetljivi. Određeni sportovi koji se odvijaju na hladnom zraku, poput skijaškog trčanja, hokeja na ledu ili klizanja, donose veći rizik za napad.

Bolesnicima s astmom ne savjetuje se ronjenje, paraglajding, padobranstvo i slični sportovi gdje se aktivnost obavlja u područjima smanjene koncentracije kisika i kod kojih se ne može trenutno reagirati i pomoći bolesniku. Ove aktivnosti mogu biti izuzetno opasne.

Kod astme izazvane naporom, također se preporučuje aktivnost, jer je korist od tjelesne aktivnosti nenadoknadiva. U tom slučaju preporučuje se prije izvođenja aktivnosti konzultirati sa liječnikom i uzeti odgovarajući lijek.

Evo i nekoliko korisnih savjeta što učiniti prije nego što počnete vježbati:

U suradnji s liječnikom napravite plan za stavljanje astme pod kontrolu te ovisno o afinitetima odaberite sport kojim se želite baviti. Liječnik će vas pritom informirati o tome što preventivno uzimati prije vježbanja, koliko prije aktivnosti, što učiniti u slučaju napada i sl.
Ukoliko se treninzi odvijaju vani upoznajte se s peludnim kalendarom tog područja prije početka vježbanja.
Na prvom treningu upoznajte trenera sa metodama pružanja pomoći u slučaju pojave simptoma.
Obavezno za vrijeme trajanja treninga držite inhalator kod sebe.
Obratite pozornost na zagrijavanje jer ono kod astmatičara u pravilu traje duže nego kod ostalih . Potrebno je krenuti s laganim hodanjem te kasnije postepeno povećavati intenzitet i prelaziti na vježbe srednjeg i visokog intenziteta.
Prije i tijekom aktivnosti potrebno je obratiti pažnju i na unos tekućine. Osobe oboljele od astme morale bi unositi veće količine tekućine u odnosu na druge sportaše jer astmatičari vodom hidriraju sluznicu dišnih puteva i razrjeđuju nakupine sluzi.
Ukoliko tokom vježbanja osjetite simptome, prekinite sa vježbanjem i uzmite lijek koji vam je liječnik preporučio. Ako su simptomi prošli postepeno se vratite vježbanju, budite oprezni i obratite pažnju na znakove koje vam šalje organizam. Ako terapija lijekovima ne djeluje pozovite hitnu medicinsku pomoć.

Danas ima puno sportaša i olimpijaca koji boluju od astme, a koja je tako dobro liječena, odnosno kontrolirana da ne predstavlja ograničenje čak ni za postizanje svjetskih rezultata u svim sportovima. Oni nisu dozvolili da ih astma pobijedi i zaustavi u ostvarenju njihovih ciljeva, pa nemojte ni vi!

(fitness.com.hr)

Fizička aktivnost dobra i za mentalnu kondiciju (VIDEO)

Samo 45 minuta vježbanja u toku dana sasvim je dovoljno da poboljšate kognitivnu funkciju mozga, dokazali su stručnjaci, koji su istraživanjem došli i do saznanja koje vježbe su u tom smislu najbolje.

Aerobik je idealan za pamćenje, čitanje, učenje i rasuđivanje, dok trening snage pomaže kod poboljšanja memorije, planiranja i organizovanosti.

Dokazano je i da ne morate mnogo da mijenjate dnevnu rutinu i da pomaže i to da pješke ili biciklom idete na posao, podižete i nosite teške kese ili torbe, igrate uz muziku ili očistite dom. Dakle, ubacite malo bilo koje fizičke aktivnosti u svoju svakodnevicu ne biste li ostali u kondiciji, ne samo fizičkoj već i mentalnoj. (Ljepotaizdravlje.ba)

Najbolje vrijeme za vježbanje je jutro

Svaki dio prirode je podređen ritmu: sve se odvija u određenim pravilnim razdobljima. Tako i naše tijelo ima svoj biološki sat.

Određene aktivnosti jednostavno moramo raditi u određeno vrijeme. Iako je bilo koje doba dana dobro za vježbanje, ako želite ostvariti maksimalne rezultate, vježbajte u jutro.

Tijelu je potrebno 11 sati bez hrane kako bi se okrenulo rezervama energije i iz njih izvuklo potrebnu snagu. Ako izbjegnete kasnu večeru i vježbate natašte, trošit ćete svoje zalihe i povećati učinak vježbanja. Ako ipak morate nešto pojesti, neka to bude grejp ili dvije naranče. Citrusi su saveznici gubitka težine.
Vježbanje natašte održava uravnoteženu razinu inzulina u krvi, što nije slučaj popodne kada ručamo. Obrok prije tjelovježbe ne bi smio biti obilan, a vi sebi morate dati dovoljno vremena za njegovu probavu kako vas ne bi ulovili grčevi.
Ujutro se susrećemo s manje distrakcija nego u neko drugo doba dana. Grad još ne bruji autima, temperatura je niža, lakše se koncentriramo na vježbe i pravilnije iz izvodimo.
Jutarnje vježbanje ubrzava rad srca i metabolizma. Pretjerane kalorije ćemo trošiti na početku dana, nakon čega ćemo dobiti novu dozu energije i svježine.
Tijelo je najodmornije ujutro. Nakon nekoliko sati sna, svježina uma i tijela nam pomaže u vježbanju.
Jednom kada započnemo svoju dnevnu rutinu i posvetimo se obvezama, teško ćemo izdvojiti dovoljno vremena za vježbanje poslijepodne ili navečer. Može se dogoditi da nas sastanci, trčanje po gradu i obavljanje poslova iscrpi, pa poželimo preskočiti trening. Ako vježbamo ujutro, neće biti isprike.
Neke teretane rade od 6 ujutro, što vam ostavlja dovoljno vremena za vježbanje, tuširanje i odlazak na posao. Ako se odlučite na trčanje ili vožnju biciklom, ide vam u prilog činjenica da je zagađenost zraka manja u ovo doba dana. (Večernji.hr)

ZA VELIKE MIŠIĆE: Proteinski šejk od tri sastojka (VIDEO)

Poznati fitness guru Bobby Maximus predstavlja proteinski šejk koji je savršen miks brojnih nutrijenata neophodnih našem tijelu i koji se pravi za svega 30 sekundi.

Dizanje tegova je samo jedan segment izgradnje snažnih i skladno oblikovanih mišića. Pored vežbanja potreban je i odgovarajući unos kalorija i zdravih nutrijenata. U slučaju vrhunskih sportista koji imaju namjeru sticanja mišićne mase postoji pravilo unosa dodatnih 200 do 400 kalorija dnevno na već postojeći režim ishrane.

Da bi svojim klijentima obezbjedio kalorije u tim brojkama, poznati fitness trener Bobby Maximus je osmislio proteinski šejk koga je nazvao “Šejk za hitne slučajeve”. Baziran je na zdravim prirodnim namirnicama i pravi se za samo 30 sekundi.

Sok od pomorandže koji ide u njega obezbeđuje brzo digestivne ugljene hidrate, vitamine i minerale. Whey protein sa druge strane predstavlja odličnu dohranu mišiću i postavlje temelje za njihov rast. S druge strane omega 3 masti iz ribljeg ulja smanjuju zamor mišića nakon treninga.

Bobby Maximus je neko ko jako veruje u snagu ishrane i smatra da je previše planova za ishranu u posljednje vrijeme pogrešno osmišljeno, odnosno da unos kalorija nije adekvatan fizičkoj aktivnosti koju vježbači praktikuju. Preslab unos hrane po njegovom mišljenu samo sabotira napredak svakog vježbača i utiče da se oni osećaju neraspoloženo.

Ovaj šejk je egzemplarni primjer kako na brz način možete spremiti napitak koji će vam pružiti sve neophodne nutrijente nakon jednog treninga.

RECEPT

Sastojci:

1 čaša soka od cijeđene pomorandže

1 kašika ribljeg ulja

1 merica whey proteina sa ukusom vanile

NUTRITIVNI SASTAV

350 kalorija

29 grama ugljenih hidrata

15 grama masti

24 grama proteina

(Menshealth.rs)

Zdrava kičma zauvijek: 4 pokreta koji eliminišu bol u leđima (VIDEO)

Nema osobe koja se u nekom periodu svog života nije suočila sa bolom u leđima. Taj zdravstveni problem može snažno uticati na naše svakodnevne obaveze.

Uz ova četiri sljedeća pokreta i vi se na efikasan način možete riješiti te neprijatne situacije. Ovaj mikro program za oslobađanje bola u leđima čine četiri vježbe koje se izvode u ritmu; 6 ponavljanja, pauza 30 sekundi, potom 4 ponavljanja sa pauzom od 30 sekundi i na kraju dva ponavljanja.

BIRD DOG

Spustite se na pod sa koljenima i dlanovima, nakon toga kukove i koljena stavite u položaj od 90 stepeni. Podignite desnu nogu i lijevu ruku tako da budu u pravom položaju i paralelni sa vašim torzom. U tom položaju se zadržite 10 sekundi, a zatim se vratite na početnu poziciju. Nakon toga isti postupak ponovite sa lijevom nogom i desnom rukom.

CURL UP

Legnite na leđa, savijte jedno koljeno tako da jedno stopalo bude paralelno sa podlogom. Zatim, vaše ruke postavite iza leđa, tačnije u predjelu donjeg dijela leđa. Polako podignite laktove i stavite akcenat na mišiće jezgra.

U simultanom pokretu podižite glavu, vrat i ramena na oko 2,5 do 5 cantimetara od podloge. Zadržite se tako 10 sekundi a zatim se spustite na početnu tačku. To je jedno ponavljanje, a na polovini broja ponavljanja zamjenite noge i sve ponovite.

BOČNI IZDRŽAJ

Spustite se na pod sa vaše lijeve strane. Kreirajte položaj izdržaja tako da se oslonite na lijevi lakat i bočnu stranu stopala. Stavite svoju desnu ruku na lijevo rame i vodite računa da vaši kukovi budu podignuti u ravnom položaju. U bočnom izdržaju se zadržite 10 sekundi a zatim spustite kukove.

ČUČANJ

Postavite se u raskoračni stav u širini ramena sa ispravljenim leđima i rukama ispruženim unaprijed. Pomjerajte kukove unazad, savijajte koljena i spuštajte torzo nadole. Kada se spustite zadržite se u čučnju nekoliko sekundi a taj pokret će izazvati tenziju koja će istegnuti kičmeni stub.

(Menshealth.rs)

Prekomjerna težina mogla bi biti uzrok glavobolja

Doktori nisu sasvim sigurni što tačno uzrokuje migrene, teške glavobolje popraćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost i zvuk. To je loša vijest za osobe koje su doživjele ovu vrstu glavobolje, posebno zato što ne postoji specifičan lijek za migrenu.

Ali sada su naučnici otkrili zanimljivu poveznicu koja može doprinijeti razumijevanju ove posebne vrste glavobolje. Veća je vjerojatnost da će pretili ljudi patiti od migrene, pokazalo je novo istraživanje u časopisu Neurology.

Nakon analize rezultata 12 studija, u kojima je sudjelovalo više od 288.000 ispitanika, istraživači su otkrili da pretili ljudi, s indeksom tjelesne mase većim od 30, imaju 27 posto veće šanse da će imati migrene u odnosu na osobe normalne težine. Iako istraživanje nije dokazalo da pretjerana težina izaziva migrene, istraživači kažu da je moguće da masno tkivo, koje luči širok spektar kemikalija u tijelo, može imati izvjesnu ulogu u nastanku migrene.

Štoviše, debljina je povezana s pojačanim upalama što može doprinijeti pojavi boli i bolnih poremećaja, piše MedPage Today. Još nije potvrđeno može li povratak na normalnu težinu olakšati migrene. Istraživači smatraju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdilo utječe li gubitak kilograma na glavobolju.

Ako imate česte glavobolje, glavobolje koje traju nekoliko dana ili vam se glavobolje počnu razlikovati od dosadašnjih, obratite se svome liječniku. A ako osjetite “najgoru glavobolju u svom životu”, koja stiže naglo i eksplozivno, ili zbog glavobolje ne možete jasno govoriti, imate promjene u vidu ili ste zbunjeni, hitno morate u bolnicu. (Menshealth.hr)

Radite ovo svaki dan 40 minuta i vaše će tijelo biti 9 godina mlađe

Jedna od najmoćnijih tajni protiv starenja može biti u vašim rukama ili, kako bismo bili precizniji, nogama. Istraživači sa Sveučilišta Brigham Young otkrili su da visoka razina vježbanja može usporiti starenje tijela.

Za potrebe istraživanja, analizirali su podatke o aktivnostima od 5.823 odrasle osobe tokom 30 dana. Istraživači su otkrili da su one osobe koje su bile najaktivnije, odnosno koje su trčale 40 minuta pet dana u sedmici, imale znatno duže telomere (sitni komadići DNK koji utječu na dugovječnost i zdravlje) od onih ispitanika koji su bili puno manje aktivni ili neaktivni.

Zapravo, njihovo biološko starenje bilo je devet godina manje od neaktivnih ljudi, odnosno sedam godina manje od umjereno aktivnih ljudi.

“Želite li vidjeti prave rezultate u usporavanju vašeg biološkog starenja, čini se kao da ga malo vježbanja neće usporiti. Potrebno je redovito vježbati visokim intenzitetom”, rekao je dr. Larry Tucker, autor istraživanja.

Istraživači nisu u potpunosti sigurni kako redovita vježba pomaže očuvati cjelovitost vaših telomera, ali pretpostavljaju da je zato što pomaže smanjiti upale, što je pokazalo da skraćuje DNA kapsule. (Menshealth.hr)