Tuzlanka Mirela otkrila novi lijek: Želim svojim znanjem pomoći mladima u BiH

Mirela je 1994. godine odselila iz BiH u Edinburgh gdje je dobila diplomu srednje škole George Heriot's School, zatim diplomirala farmakologiju, doktorirala biohemiju i završila postdoktorski studij na Harvardu. U Škotskoj je živjela sa sestrom koja je studirala pravo, dok su njihovi roditelji bili u Tuzli. Kaže da se nikada nije smatrala izbjeglicom.

“Kada sam bila u školi uvijek sam mislila da ću se vratiti u Bosnu i Hercegovinu, ali sam se istovremeno prijavljivala na fakultete u Škotskoj. Primili su me na Univerzitet u Edinburghu i dali stipendiju za sve četiri godine. Ovdje se zaista cijeni težak rad i učenje, tako da sam morala imati dobre rezultate da bih dobijala tu stipendiju”, ispričala je Mirela.

Značajno istraživanje njenog tima finansirala je Britanska fondacija za zaštitu srca.

Trodameskin, lijek koji je dobijen iz jedne vrste morskog psa, klinički se testira u slučajevima karcinoma dojke i dijabetesa tipa 2, a ispitan je i njegov efekt kod kardiovaskularnih bolesti. Ispostavilo se da smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kao i ostalih kardiovaskularnih problema jer smanjuje masnoće i kalcifikate u arterijama. Lijek je testiran na miševima, a ljekari su zatražili dozvolu za primjenu kod ljudi.

“Mi smo htjeli provjeriti kako možemo koristiti ‘Trodameskin’ u tretiranju kardiovaskularnih bolesti, kao, naprimjer, kod ateroskleroze. Aterosklerotski plakovi se nalaze u svim našim arterijama i što više starimo, one postaju manje elastične, stvara se sloj masnoće, koji se onda kalcificira. Znamo da su gojaznost i dijabetes tip 2 uglavnom rizični faktori za aterosklerozu, tako da smo htjeli ispitati da li se tu može koristiti ovaj lijek, da smanjimo aterosklerozu i time smanjimo rizik od srčanih napada, moždanog udara i ostalih kardiovaskularnih problema”, kazala je Mirela.

Za potrebe istraživanja koristili su dvije vrste miševa.

“U prvim eksperimentima smo dali miševima ‘Trodameskin’ od početka procesa ateroskleroze, kada se ti plakovi stvaraju. A također smo imali i miševe kod kojih su se već stvorili plakovi i njima smo na kraju dali samo jednu dozu ‘Trodameskina’. Nakon četiri sedmice smo pogledali kako izgleda unutrašnjost njihovih arterija i da li ima manje masnoće i kalcifikata. I šta smo otkrili – imali smo iste rezultate i oni su bili pozitivni, bilo je mnogo manje te inflamacije unutar arterije, manje plakova. Znali smo da je protein PTP1B povećan kod gojaznosti i da će lijek smanjiti aktivnost tog proteina, ali nismo očekivali da se u isto vrijeme aktivira molekularna kaskada, koja se inače aktivira kada vježbate. Kada smo smanjili aktivnost tog lošeg proteina PTP1B, istovremeno smo aktivirali i taj dobri protein”, kaže Mirela.

Ističe da bi bila jako sretna da svojim znanjem i iskustvom može pomoći mladima u Bosni i Hercegovini zbog čega se nada da će od kolega iz rodne zemlje dobiti ponudu za saradnju. (klix.ba)

Razlika između prehlade i alergije

Prehlada i alergije dijele mnoge simptome, pa je često teško znati šta uzrokuje kihanje, pospanost, i pomiješane osjećaje. Srećom, postoje mnogi ključni znakovi koji pomažu pri dijagnozi, da se što prije krene sa oporavkom. Upamtite: nismo doktori, pa ako smatrate da nešto nije u redu sa vama, potražite medicinsku pomoć da saznate šta se dešava.

Jasno, možda dijele neke simptome, ali alergije i prehlada se razliku poput jabuke i narandži. Dok je obična prehlada uzrokovana virusom, alergijski simptomi su odgovori imunološkog sistema na alergene poput polena, prašine, pseće dlake. Najlakši način da nađete razliku jeste u trajanju – što nažalost ne pomažu kad simptomi napadnu. Obična prehlada ne traje duže od 10 dana, dok alergije mogu mučiti ljude mjesecima. Sezonske alergije obično nastanu svake godine u isto vrijeme, dok su prehlade u zimu i jesen.

Svaka bolest ima svoje najgore simptome. Kod prehlade, kašalj i zagušenje su obično uvijek dokazi, dok su svrbež u ustima, očima i grlu su pokazatelji alergije. Vrsta sluzi povezana sa alergijom i prehladom je različita. Žuta se obično vezuje za prehladu, dok je alergija povezana za tanku vodenu sluz, drugi simptomi jedinstveni za prehladu uključuju svrbež, umor, temperaturu, dok cjelodnevno kihanje obično ukazuje na polen.

Slijede razlike između ove dvije slabosti:

Prehlada:

–    Obično: kašalj, grlobolja, curenje/začepljen nos, kihanje
–    Ponekad: umor, bolovi
–    Rijetko: groznica, svrbež očiju

Alergije:

–    Obično: svrbež očiju, curenje/začepljen nos, kihanje
–    Ponekad: kašalj, grlobolja, umor
–    Nikad: groznica, bolovi

Uradili smo samo pola posla ako saznamo šta nas muči, prehlada i alergije. Da biste se zaštitili od prehlade, redovno perite ruke i klonite se onih koji su bolesni – prehlade su prelazne (alergije nisu). Ako je već kasno, onda uzmite odmor i tečnosti, probajte hladni lijek, te kokošiju supu, koja uvijek može pomoći. Što se alergija tiče, najbolje rješenje je da se čuvate alergena. Zatvorite prozore, uključite klimu da spriječite ulazak polena u kuću, te čistite nakon boravka psa na mjestima na kojima se nalazite. Uzmite antihistamine i dekongestive, te provjerite stanje polena prije nego izađete vani.

Zapamtite: uvijek je najbolje da provjerite sa doktorom šta uzrokuje važe kašljanje i kihanje. Ako groznica ne odlazi, prehlada traje duže od 10 dana ili ako alergijski simptomi ne odlaze, možda je nešto komplikovanije nego prehlada i alergije. Ozdravljenje je glavna stvar u nastavku procesa trening plana te uživanja u ljetnim pićima.

(body.ba)

Evo koliko se*sa je potrebno da se zamijeni jedan trening u teretani

Se*s je definitivno omiljena fizička aktivnost svih ljudi. Najvažnije je da je to dobra zamjena za naporno vežbanje, ali morate da znate kako to da izvedete.

Odavno je poznato da se*s sagoreva priličan broj kalorija, pa mnogi tvrde da je to jedan od najzdravijih načina za mršavljenje. Pitanje je samo da li njim možete da zamijenite vježbanje u teretani.

Se*s je omiljena fizička aktivnost, u to nema sumnje. Pored uživanja, donosi i dobar trening koji aktivira sve mišiće, dok istovremeno oslobađa negativne energije i sagorijeva kalorije.

Dokazano je da pola sata aktivnog se*sualnog odnosa “pojede” između 50 i 100 kalorija. To, naravno, zavisi od intenziteta akcije, pojedinačne aktivnosti partnera u okviru različitih poza, pa čak i od lokacije, jer ne zahtijeva svaka istu potrošnju snage.

Da biste provjerili koliko se*s doprinosi vašem tijelu u vidu sagorijevanja kalorija, možete da upotrebite kalkulator, klikom OVDJE.

Kada unesete vašu težinu, vrijeme trajanja aktivnosti i pozu, možete da dobijete jasnu sliku o tome koliko ste se kalorija otarasili.

Prema istom principu možete da odredite kolika je potrošnja kalorija pri različitim vježbama, a to uradite OVDJE.

Istraživanja su pokazala da je sagorijevanje kalorija i tokom se*sa i tokom vježbanja različito za žene i muškarce, što zbog težine, što zbog aktivnosti.

Ukoliko bi uporedili ove vrijednosti, tačno bi znali koliko i kakve se*sualne aktivnosti pokrivaju jedan trening.

Ako uzmemo da se pri brzom hodanju od pola sata na pokretnoj traci utroši prosječno između 200 i 250 kalorija, onda to pokazuje da vaša se*s akcija treba da traje od jednog do dva i po sata da biste postigli isti rezultat.

Prilikom dizanja tegova iz vašeg tijela se iscrpi od 200 do 300 kalorija, a to znači da isti efekat ima se*s koji traje između jednog i tri sata.

Plivanjem od pola sata se sagori od 500 do 750 kalorija, pa da biste postigli taj cilj potrebno je da se se*sate od dva i po sata do sedam i po sati.

Razmislite dobro da li se isplati da otpišete treninge zarad akcije u krevetu. (telegraf.rs)

10 znanstveno dokazanih prednosti uzimanja whey proteina

Protein sirutke je jedan od studijama najproučavanijih dodataka prehrani, a jedan od razloga je i njegova učinkovitost te dobrobiti koje doprinosi korisnicima. S obzirom na nutritivnu vrijednost proteina sirutke, njegovu biodostupnost i učinke, radi se o proizvodu s mnogim zdravstvenim učincima.

Donosimo vam 10 zdravstvenih prednosti uzimanja proteina sirutke koje su potvrđene studijama provedenima nad ljudima.

1. Sirutka je izvor visokokvalitetnih proteina

Protein sirutke je proteinska frakcija sirutke, odnosno tekućina koja se dobiva odvajanjem od mlijeka tijekom proizvodnje sira. Protein sirutke je kompletan, visokokvalitetan protein koji sadrži sve esencijalne aminokiseline.

Dodatno, protein sirutke ima visoku razinu probavljivosti, te se vrlo brzo apsorbira u crijevima, znatno brže od drugih vrsta proteina. Prema studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, brzina apsorpcije proteina unesenih hranom ili dodacima prehrani utječe na sintezu proteina, njihovo razbijanje i odlaganje.

Točnije, brzina probave proteina i apsorpcije aminokiselina iz crijeva ima značajan utjecaj na anabolizam proteina u organizmu nakon svakog obroka. Analogno kao i kod metabolizma ugljikohidrata, brzi i spori proteini utječu na metabolički odgovor nakon obroka. Protein sirutke izazvao je, potvrđeno je, najbolji metabolički odgovor te se najbrže apsorbirao, u usporedbi s proteinom mlijeka i kazeinom.

Zbog navedenih kvaliteta, protein sirutke je jedan od najkvalitetnijih proteina, a ako birate po vrsti, onda je koncentrat najjeftiniji, ali i protein najslabije kvalitete i biodostupnosti, dok su izolat i hidrolizat proteini više kvalitete.

2. Protein sirutke doprinosi mišićnom rastu

proteini

Mišićna masa, prirodno, opada s godinama. Dodatno, ovaj negativan proces je praćen povećanjem masnog tkiva te povećanim rizikom od razvoja niza kroničnih bolesti, među kojima prednjače kardiovaskularne bolesti i dijabetes.

Ipak, ova negativna promjena u tjelesnoj kompoziciji može biti djelomično usporena, spriječena ili pokrenuta u suprotnom smjeru kombinacijom treninga snage i primjerene prehrane. Naime, trening snage u kombinaciji s unosom visokoproteinske hrane ili proteinskih dodataka prehrani, potvrdila je studija objavljena u Current Opinion in Clinical Nutrition and Metabolic Care, utječe na preventivne strategije usporavanja navedenih negativnih procesa povezanih sa starenjem.

U zaključku studije stoji da je za sprječavanje mišićnog propadanja povezanog sa starenjem nužno prilagoditi prehranu, te unositi dovoljne količine proteina, kako hranom, tako i dodacima prehrani. Kliničari ističu da je potrebno u svakom obroku imati dovoljnu količinu proteina, a da se sinteza proteina maksimizira kod starijih osoba preporučuje se unos 25-30 g visokokvalitetnih proteina po obroku.

Znanstvenici ističu da je upravo protein sirutke visokokvalitetan izvor proteina, bogat aminokiselinom razgranatog lanca leucinom. Upravo je leucin aminokiselina s najsnažnijim anaboličkim učinkom. Zbog navedenoga, protein sirutke je učinkovit u sprječavanju mišićnog gubitka povezanog sa starenjem, ali i povećanjem snage i poboljšanjem fizičkog izgleda i kompozicije tijela. Također, studija objavljena u The American Journal of Clinical Nutrition, potvrdila je da je protein sirutke bolji po učinku na mišićni rast, od drugih izvora proteina, poput kazeina ili soje.

3. Protein sirutke može utjecati na sniženje krvnog tlaka

Povišen krvni tlak (hipertenzija) je jedan od vodećih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Upravo su ove bolesti prve po broju smrtnosti u svijetu, pa je snižavanje rizika od njihovog razvoja, posljedično, utjecaj na kvalitetu života i dugovječnost.

Brojne su studije potvrdile povezanost unosa namirnica mliječnog porijekla sa sniženim krvnim tlakom. Studija objavljena u The American Journal of Clinical Nutrition, potvrdila je da redovni unos mliječnih proizvoda koji sadrže bioaktivne peptide s aktivacijskim učincima na određene enzime (angiotenzin-konvertirajuće enzime) utječe na regulaciju hipertenzije kod osoba s povišenim krvnim tlakom.

U slučaju proteina sirutke, peptidi koji utječu na angiotenzin-konvertirajuće enzime se zovu laktokininima, a i više studija provedenih na životinjama je pokazalo njihove pozitivne učinke na snižavanje krvnog tlaka, također kod životinja s povišenim krvnim tlakom.

4. Protein sirutke može utjecati na dijabetes tipa 2

proteini

Dijabetes tipa 2 je kronična bolest karakterizirana visokom razinom šećera u krvi i neprimjerenom funkcijom inzulina. Inzulin je hormon kojem je zadatak poticanje dopremanja šećera iz krvi u stanice, održavajući ga na dozvoljenim, zdravim razinama.

Prema provedenim studijama, protein sirutke je učinkovit u regulaciji šećera u krvi, potičući porast inzulina i osjetljivost na njegove učinke. Studija objavljena u časopisu Obesity pokazala je da uzimanje proteina sirutke kao dodatka prehrani poboljšava razinu krvnog tlaka i vaskularne funkcije od pretilih ispitanika.

U usporedbi s drugim izvorima proteina, poput bjelanjaka ili ribe, protein sirutke ima značajne prednosti na regulaciju šećera u krvi. Prema studiji objavljenoj u Diabetes Care, učinci koje ima protein sirutke mogu se usporediti s učincima lijekova za dijabetes, poput sulfonilureje. Rezultat toga je da se protein sirutke može koristiti u liječenju dijabetesa tipa 2.

5. Protein sirutke smanjuje upalne procese u organizmu

Upala je vrsta tjelesne reakcije i odgovora na oštećenja koja proživljava. Kratkotrajni upalni procesi su pozitivni za ljudski organizma, ali u određenim okolnostima postaju kronični. Kronične upalne su opasne za zdravlje, i faktor su rizika za brojne bolesti.

Velika studija objavljena u Nutritients pokazala je da visoke doze proteina sirutke značajno smanjuju C-reaktivne proteine (CRP), ključne markere upalnih procesa u organizmu.

6. Protein sirutke smanjuje učinke upalnih bolesti crijeva

Upalna bolest crijeva je stanje karakterizirano kroničnim upalama u sluznici probavnog trakta. Ovo je zajednički naziv za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis.

U studijama provedenima na ljudima i glodavcima, dokazano je da suplementacija proteinom sirutke ima pozitivne učinke na upalne crijevne bolesti. Točnije, studija objavljena u Journal of Dairy Science potvrđuje da pozitivne učinke na smanjenje ovih upalnih procesa pokazuju aminokiseline treonin i cistein, koje nalazimo u proteinu sirutke.

7. Protein sirutke može pojačati antioksidativni potencijal organizma

proteini

Antioksidansi su supstance koje se bore protiv oksidacije u organizmu, reducirajući oksidativni stres i smanjujući djelovanje nusprodukta oksidacije, slobodnih radikala, koje se smatra odgovornima za rizik od razvoja niza kroničnih bolesti.

Jedan od najvažnijih antioksidansa u ljudskom organizmu je glutation. Za razliku od većine antioksidansa koje dobivamo iz prehrane, glutation se proizvodi u ljudskom organizmu. Proizvodnja glutationa ovisi o postojanju nekoliko aminokiselina, poput primjerice cisteina, koji je često u malim količinama dostupan.

Zbog navedenoga, hrana ili dodaci prehrani bogati cisteinom, kao što je protein sirutke, povećavaju prirodni obrambeni antioksidativni potencijal organizma, potvrdila je i studija objavljena u The Journal of Nutrition. Naime, protein sirutke, zaključeno je, smanjuje oksidativni stres te povećava razine glutationa.

8. Protein sirutke može imati pozitivne učinke na masnoće u krvi

Visok kolesterol, posebno LDL („loš“) kolesterol, rizičan je faktor za razvoj bolesti srca. U studiji provedenoj na pretilim pojedincima, 54 grama proteina sirutke na dan, uzimana u periodu od 12 tjedana, dovela su do značajnog smanjenja ukupnog i LDL kolesterola, stoji u zaključku studije objavljene u časopisu Obesity.

9. Protein sirutke je jako zasitan pa može smanjiti osjećaj gladi

proteini zena

Sitost je osjećaj punosti koju osjećamo nakon unosa hrane. Suprotan je osjećaju gladi i praznine i trebao bi zatomiti osjećaj želje za hranom. Jasno je da je neka hrana zasitnija od druge, a ta karakteristika djelomično ovisi i o makronutrijentima (proteini, ugljikohidrati i masti) od kojih je namirnica sačinjena.

Od tri makronutrijenta, proteini su najzasitniji stoji u zaključku studije objavljene u The American Journal of Clinical Nutrition. No, nemaju svi izvori proteina jednak utjecaj na osjećaj sitosti: protein sirutke je zasitniji od drugih izvora proteina, poput kazeina ili soje. Ova karakteristika je važna za one koji žele unijeti manje kalorija i izgubiti višak kilograma.

10. Protein sirutke može pomoći u gubljenju kilograma

Povećan unos proteina je dobro poznat segment strategije gubljenja kilograma. Kako stoji u zaključku studije objavljene u American Journal of Clinical Nutrition, prehrana bogata proteinima, a s niskim udjelom ugljikohidrata pozitivno utječe na tjelesnu masu i kompoziciju, neovisno o energetskom unosu, što je pozitivan segment metaboličkih prednosti ovakve vrste prehrane.

Unos veće količine proteina, potvrđeno je, potiče topljenje masnog tkiva na tri razine:

  • Smanjenjem apetita, što vodi do manjeg kalorijskog unosa hrane
  • Ubrzavanjem metabolizma, što pomaže korištenju veće količine kalorija, i
  • Održavanjem mišićne mase u vrijeme gubljenja viška kilograma.

Protein sirutke se pokazao posebno učinkovitim i ima superiorne efekte na topljenje masnog tkiva, u usporedbi s drugim vrstama proteina.

(www.fitness.com.hr)

Sjemenke zlata vrijedne: Kad, koliko i u kojoj mjeri?

Poput suhog voća, žitarica i mahuna i sjemenke u sebi sadrže visoko vrijedne tvari – bjelančevine ili proteine te velike količine vitamina E.

Sadrže i sve vitamine B skupine (osim B12) koji osiguravaju pravilnu izmjenu tvari, pravilnu podražljivost živčanog sistema te čuvaju zdravlje kože, kose i noktiju. Nije zanemariva ni količina prehrambenih vlakana, jer su upravo to tvari koje se preporučuju u prehrani kako bi se održavala i osiguravala pravilna peristaltika crijeva i time djelotvorna detoksikacija organizma. Sjemenke bundeve, suncokreta i sezama jesu hiperkalorične, ali ih nije pametno izbjegavati nego redovito jesti u malim količinama.

Iako samo žlica sjemenki ima više od 100 kalorija (oko 420 kJ) one pridonose smanjenju koncentracije lošeg holesterola u našem serumu (tzv. kolesterola niske gustoće, engl. low density cholesterol – LDL).

Sjemenke naime sadrže masti, ali je u njihovu sastavu zastupljeno više nezasićenih masnih kiselina u ukupnom sastavu lipida nego u mnogim drugim namirnicama koje smatramo niskokaloričnim. U sjemenkama sezama čak 58 posto od ukupnih masti zauzimaju nezasićene masne kiseline, a u sjemenkama suncokreta vrijednost za nezasićene masne kiseline kreće se oko 48 posto od ukupne količine masti sadržane u sjemenkama.

Nezasićene masne kiseline pomažu stvaranje tzv. dobrog kolesterola (HDL), koji djeluje poput čistača krvnih žila, a istodobno se smanjuje udio lošeg kolesterola u krvi. Najbolje ih je koristiti u izvornu obliku, bez dodatnog soljenja, jer suvišna količina soli dovodi do povećanja koncentracije natrija, što ima nepovoljan utjecaj na povećanje krvnog tlaka i volumena tekućine koja cirkulira organizmom.

Pri kupnji je važno uzeti one koje su djelomično popržene ili kratko kuhane. Prženjem ili kuhanjem u njima se naime uništavaju tvari koje nisu dobre za organizam. Riječ je o nekim biološkim aktivnim molekulama, koje predstavljaju antinutritivne tvari.

sjeme-buče

Jedna od njih je inhibitor proteolitičkog enzima tripsina, antitripsin, koji, ako ga ima, umanjuje stepen razgradnje proteina u namirnici. Drugu grupu nepoželjnih tvari čine one iz grupe hemaglutinina, molekula koje ako se potpuno ne razgrade tijekom probave mogu uzrokovati proljev i povraćanje.

images

Iz tih se razloga mnoge sjemenke prodaju pržene, a ako se neke i koriste sirove, potrebna je mala količina.

Sjemenke se mogu koristiti u supama, maneštricama, varivima, kao dodatak salatama, a često se stavljaju na peciva ili u razne krušne proizvode. Pojedine se mogu jesti same, a to su najčešće:

Sjemenke bundeve sadrže važne količine željeza, važnog za efikasnu opskrbu hemoglobinom unutar crvenih krvnih zrnaca, te magnezij i cink.

Prvi je važan kao antistresni element i element koji sudjeluje u održavanju strukture energetski važnih molekula, dok je cink važan za održavanje imunološkog sustava, reprodukciju i pravilan rast i razvoj. U područjima gdje se redovito jedu smanjena je učestalost pojave oboljenja prostate.

Sjemenke sezama nezamjenjive su u kuhinjama Srednjeg istoka i sjeverne Afrike. Najpoznatije jelo pripremljeno od mesa slatkastog okusa je halva ili tahini, a za temeljni okus i začin koristi se krema od sjemenki sezama.

Koriste se u gastronomiji srednje Azije i Srednjeg istoka za pripremu kruha. Ulje od njih daje aromu mnogim egzotičnim jelima.

Sadrže velike količine vitamina E, a poznate su i kao izvrstan izvor kalcija (preporučuje se pasta ili namaz od sezama u prehrani kod prijeloma kostiju) i kalija (osigurava pravilnu podražljivost, kada nedostaje javljaju se učestali mišićni grčevi).

Sjemenke suncokreta izvor vitamina E i nezasićene linolenske masne kiseline, nužne za pravilnu izgradnju membrana naših stanica.

Od njih se ekstrahira suncokretovo ulje koje se povremeno koristi i isključivo za proizvodnju margarina s visokim sadržajem polinezasićenih masnih kiselina. (fittness.com)

Kako nam melatonin može pomoći u kvalitetnijem spavanju?

Znate li da je melatonin jedan od najprodavanijih dodataka prehrani na svijetu? Prema pisanju Nutrition Business Journal, u SAD-u je 2010. godine potrošeno 159 miliona dolara na dodatke prehrani na bazi melatonina, dok se prema proteklim mjesecima za 2017. godinu predviđa potrošnja od čak 437 milijuna dolara.

Što je melatonin?

Melatonin je prirodni hormon koji se proizvodi u ljudskom organizmu i koji sudjeluje u regulaciji dnevno-noćnog ritma te upravo o izmjenama dana i noći ovisi njegovo izlučivanje od strane epifize, žlijezde u mozgu koja luči ovaj hormon. Melatonin se luči isključivo tokom noći, a poticaj za proizvodnju i lučenje je izloženost dnevnoj svjetlosti. Osim toga, melatonin je i jedan od najjačih antioksidansa u organizmu.

Melatonin je hormon koji regulira san, ali ga ne inicira. Stručnjaci se slažu da melatonin ima značajan uticaj na poremećaje u dnevno-noćnom ritmu, poput odgođene noćne faze ili produžene noćne faze ili poremećaja kod ljudi koji rade noćne smjene. U ovim slučajevima, tijelo proizvodi melatonin prekasno ili prerano, stvarajući nesrazmjernost faze kada bi osoba trebala spavati i faze kada joj se spava.

Melatonin se često koristi kod jet laga, pa se preporučuje uzimanje 0.5 mg melatonina 90 minuta prije vremena kada bi trebalo ići na počinak na mjestu na koje putujete.

jet lag

Prehrambeni izvori melatonina

U posljednjim godinama nauka pokazuje visok stepen interesa za proučavanje uticaja prehrane na razine melatonina. Potvrđeno je da među namirnicama najviše melatonina imaju višnje.

Osim toga, melatonin nalazimo i u namirnicama koje su dio mediteranske prehrane: paradajzu, paprikama, orasima i sjemenkama grožđa. Za proizvodnju melatonina u organizmu je potrebna aminokiselina triptofan, pa i namirnice koje sadrže ovu aminokiselinu povoljno utječu na proizvodnju melatonina.

visnje melatonin

Kako melatonin djeluje?

Proizvodnja melatonina se tijelu je izazvana mrakom, a supresirana postojanjem svjetlosti. Moyak preko mrežnice dobiva znakove svjetlosti ili tame te oni potom putem optičkog živca komuniciraju s glavnim biološkim satom u mozgu, suprahiazmatičnom jezgrom ili SCN-om. Ovaj biološki sat kontroliše tok melatonina i drugih hormona, ali i niza drugih fizioloških procesa.

Kada se osoba nalazi u mraku SCN daje podstrek pinealnoj žlijezdi da poveća proizvodnju melatonina. Tipično, razine melatonina počinju rasti oko 21 sat, vrhunac dosežu tokom noćnih sati, a padaju prema vrlo niskim razinama u vrijeme svitanja. Melatonin tokom dana ostaje nizak, kada drug hormoni rastu i pomažu u održavanju fokusa, energije i budnosti tokom dana.

Dužina proizvodnje melatonina mijenja se tokom godine, s kraćim trajanjem dana tokom ljeta i dužim tokom zime, kada noć traje duže. Također, proizvodnja melatonina opada sa starenjem, što doprinosi povećanim problemima sa spavanjem, ali i ukupnom starenju i podložnosti bolestima u starijoj dobi. Dakle, poteškoće u proizvodnji melatonina često su povezane s problemima sa spavanjem.

melatonin

Funkcija melatonina

Melatonin kao dodatak prehrani proizvodi se u obliku pilula. Njegova funkcija je poboljšanje spavanja što se postiže regulacijom biološkog sata organizma i ciklusima spavanja i budnosti. Studije potvrđuju da je melatonin zaslužan za jačanje i poboljšanje upravo ciklusa budnosti i sna, ali i za skraćenje vremena koje je osobi potrebno da zaspi, čime se povećava ukupna količina spavanja i REM faza spavanja. Također, melatonin pomaže u smanjenju dnevne pospanosti i umora.

Osim kao pomoć pri spavanju i sinhronizaciji biološkog ritma, melatonin pomaže u popravljanju raspoloženja, svakodnevnim izvedbama, razini energije i općem zdravlju, uključujući imunološku funkciju, regulaciju metabolizma, probave i apetita.

Kao antioksidans, melatoninu se pripisuje značajan pozitivan uticaj na održavanje zdravlja mozga. Naime, melatonin igra važnu ulogu u zaštiti od opadanja kognitivnih funkcija i razvoja neurodegenerativnih bolesti koje se razvijaju sa starenjem ili nakon pretrpljene ozljede.

Kao antioksidans, melatonin igra ulogu u zaštiti stanice od oksidativnih oštećenja. Upravo su oksidativna oštećenja ćelija mozga primarni faktor u razvoju kognitivnih problema povezanih sa starenjem, ali i neuredegenerativnim bolestima kao što su Alzheimerova bolest i druge.

Osim na zdravlje mozga, melatonin kao antioksidans djeluje i na kardiovaskularno zdravlje i zdravlje drugih fizioloških sistema. Recentne studije pokazuju da se antioksidativna djelovanja melatonina mogu zamijetiti i u neuralnim ćelijama, pomažući u odgađanju i prevenciji kognitivnih starenja i gubitka memorije.

melatonin

Doziranje melatonina

Doziranje melatonina ovisi o razlozima zbog kojih se neko odlučuje za suplementaciju ove supstance. Preporučeno doziranje je kako slijedi:

  • Za regulaciju ciklusa spavanja/budnosti: 0.3 – 5 mg
  • Za nesanicu: 2 -3 mg
  • Za jet lag: 0.5 – 8 mg
  • Za remećenje ciklusa spavanja/budnosti: 2 -12 mg
  • Za sindrom odgođene faze spavanja: 3 -5 mg

Melatonin se generalno dobro podnosi od odraslih osoba. Među mogućim nuspojavama suplementacije ovog hormona navode se glavobolje, mučnine, dnevna pospanost, iritacije želuca i grčevi i kratkotrajna depresija. Zbog mogućnosti nastanka pospanosti i mučnine, uzimanje melatonina se ne preporučuje u periodu 5 sati prije vožnje osobnog vozila. (fitness.com.hr)

Zdravlje: Ovih pet stvari je opasno koliko i pušenje

Pušenje je jedna od najnezdravijih navika, a opet je mnogo onih kojima prolazi “ponedjeljak za ponedjeljkom”, a oni nastavljaju da puše.

Ipak, stvari se kreću nabolje, američka statistika kaže da je procenat odraslih osoba koje puše sa 42 odsto, koliko je bio 1965. godine, opao na 15 odsto u 2015.

Ali, postoji još mnogo opasnih navika, mnogo rizičnih ponašanja koja su pogubna koliko i uživanje u duhanskom dimu, o kojima se mnogo manje govori nego o štetnosti pušenja.

Evo šta vam još može “doći glave”:

Usamljenost

Nova istraživanja pokazuju da je društvena izolacija jednako štetna po zdravlje, kao i pušenje ili brza hrana na primjer.

Društvene mreže i sve rjeđe viđanje “uživo” s prijateljima doveli su do toga da usamljenost poprimi razmjere epidemije. A efekat usamljenosti na skraćenje životnog vijeka jednak je onom koji izaziva 15 ispušenih cigareta dnevno, kaže dr Džulijen Holt Lunstad sa Brigam univerziteta.

Dugotrajno sjedenje

“Sjedalački” način života povećava rizik od različitih tipova kancera, pokazalo je istraživanje sprovedeno 2014. godine, prenosi britanski “Indipendent”.

Svaka dodatna dva sata sjedenja u toku dana povećavaju rizik od raka debelog creva, endometrijuma, raka pluća, i to bez obzira na to da li osoba tokom dana vježba. Čak i uz redovno vježbanje, sjedenje duže od osam sati u toku dana povećava rizik od različitih oboljenja.

Nedovoljno sna

Od različitih vrsta poremećaja sna pate milioni ljudi širom svijeta. Stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije upozorili su još 2015. godine da hronična neispavanost podiže rizik od moždanog udara i infarkta u istoj mjeri kao i svakodnevno pušenje.

Solarijum

Iako nam solarijum djeluje kao “sunčanje u kontrolisanim uslovima”, to je daleko od istine. Stručnjaci su još 2014. godine dokazali da pretjerano korištenje solarijuma izaziva više slučajeva raka kože nego što pušenje izazove slučajeva raka pluća.

Nezdrava hrana

Prerađena hrana sa visokim udjelom dodatih šećera i zasićenih masnih kiselina utiče na razvoj potencijalno smrtonosnih bolesti koliko i pušenje.

Studija iz 2016. pokazala je da rizik od smrti povezan sa lošom i nekvalitetnom ishranom nadilazi one od alkohola, droge, se*sa bez zaštite i duvana zajedno. (mondo.rs)

Pet mitova o kreatinu: Treba li se koristiti sa ugljikohidratima, ima li uticaja na zdravlje bubrega i jetre?

Kreatin je jedan od rijetkih suplemenata koji zapravo djeluje. Kreatin se koristi za poboljšanje sportske izvedbe mnogo duže nego što većina ljudi zna. Od 1970., sovjetski znanstvenici su znali da kreatin poboljšava sportsku izvedbu i zbog toga su rutinski korišteni od strane sportista koji su predstavljali bivši SSSR.

Zapravo uloga kreatina je da poveća nivo kreatina koji se nalazi u mišićima. To poboljšava oporavak između serija, što utiče i na kvalitet i kvantitet treninga. Tokom vremena, to dovodi do bržeg rasta u snazi i veličini.

Osim podizanja razine kreatina u mišićima, koji imaju izravan uticaj na vaše performanse u teretani, kreatin može povećati rast mišića jer utiće na proliferaciju i diferencijaciju satelitske stanica, nivoe miostatina i IGF-I signalizaciju. Svaki dan se skoro pronalate novi pozitivni efekti kreatina posebno u području kognitivne funkcije. Kreatin je realtivno jeftin suplement koji obavlja posao i koji je apsolutno bezbjedan.

U brojnim istraživanjima koja se vezuju za kreatin, još uvijek postoje legende, mitovi i bajke oko njegovog korištenja. Da li će se neki od vaših unutrašnjih organa stopiti ako koristite kreatin? Da li se treba kreatin konzumirati sa ugljenhidratima ili sa alfalipoičnom kiselinom kako bi se ovaj suplement iskoristio maksimalno? Koji je najbolji vid kreatina za upotrebu?

Mit 1: Kreatin uzrokuje mnoge ozbiljne nuspojave
Kreatin je često kritikovan u medijima, uglavnom na temeljima individualnih studija gdje mali broj ljudi pravi eksperimente sa kreatinom. Isto tako postoji i nekoliko izvještaja da kreatin uzrokuje oštećenja bubrega. Uglavnom ovdje se radi o studijama gdje su trenirale osobe koje su već imali zdravstvenih problema. Ukoliko imate historiju bolesti bubrega ili konzumirate nefrotoksične lijekove kao naprimjer lijekove za impotenciju korištenjem kreatina možete pogoršati vašu situaciju.

Kod zdravih individua, postoje brojne studije koji pokazuju da su kreatinski dodatci u ishrani sigurni za korištenje.

Dodatak kreatina kod sportista u periodu od 8 sedmica, koji koriste 15 grama kreatina dnevno prvih 7 dana, a nakon toga 3 dana dnevno preostalih 49 dana, nema nikakav negativan učinak.

Trogodišnja studija pokazuje da upotreba kreatina (5 grama dnevno) ne izaziva grčeve. U retrospektivnoj studiji u kojoj je učestvovalo 26 sportista koji koriste kreatin četiri godine, rezultati su pokazali da nisu imali veći procenat grčeva nego oni sportisti koji nisu koristili kreatin.

kreatinn-438x278

Mit 2:Kreatin je samo koristan za sportsku izvedbu
Suplementi kreatina isto tako povećavaju razinu kreatina u vašem mozgu. Veći nivo kreatina u mozgu nije samo povezan sa poboljšanom neuropsihološkom izvedbom, nego čak ima pozitivni ućinak na liječenje raznih neurodegenerativnih bolesti, uključujući Parkinsonovu bolest.

Kreatin isto tako može poboljšati mentalnu funkciju za vrijeme kada nemate dovoljno vremana za spavanje. Lišavanje sna ima negativan utjecaj na kognitivne performanse i raspoloženje, što se djeliminično može povećati sa manjkom kreatina u mozgu. Korištenjem suplemenata kreatina, možete nadoknaditi pad mentalnih performansi, koje se dešavaja kada kratko spavamo.

U jednoj studiji sudionici su bili podijeljeni u dvije grupe, odnosno grupu koja je koristila kreatin i placebo grupu. U toku ekperimenta oni su dobijali 5 grama kreatin monohidrata ili placebo četiri puta dnevno tokom 7 dana. Ispitanici su zatim podvrgnut nizu testova prije i nakon 6, 12 i 24 sati sna. Samo grupa koja je koristila kreatin nije pokazala promjene u performansima, vremenu reakcije, ravnoteži i raspoloženju. Placebo grupa, sa druge strane, je imala neke od ovih efekata.

Mit 3: Kreatin i kofein se ne mogu koristiti zajedno
Zabrinutost za korištenje kreatina i kofein zajedno dolazi iz studije iz 1996., kada su belgijski istraživaći otkrili da kofein ometa efekte kreatina.

Belgijski istraživači su mislili da dodovanjem kreatina može se poboljšati djelovanje kreatina. Umjesto toga, tačna je suprotna tvrdnja. Međutim ispitanici su u ovoj studiji konzumirali veoma visoke doze kofeina (5 mg po kilogramu tjelesne težine dnevno) 3 dana u roku od 6 dana su bili napunjeni kreatinom. To je ekvivalent za 400 miligrama kofeina za osobu koja ima 80 kilograma. Da bi stavili taj broj u kontekst, jedna šoljica kafe sadrži 65-115 mg kofeina. Bezalkoholna pića sadrže 10-50 mg kofeina u 355 ml.

Neka istraživanja od ranije pokazuju da kreatin poboljšava performanse za vrijeme intezivnog vježbanja, a kofein su konzumirali u toplim kofeinskim pićima kao što je kafa ili čaj. Drugim riječima, visoka količina kofeina može ometati uticaj kreatina. Međutim manje doze, kao one što se nalaze u kafi ili čaju neće imati isti negativni uticaj.

Kreatin-suplement-–-upotreba-kako-se-pije-i-saveti-2

Mit 4: Kreatin monohidrid se uništava kiselom hranom, kao što je naprimjer sok od naranče.
Zbog toga je nastala i verzija kreatina Kre – Alkalyn odnosno “alkalna” forma kreatina koja je promovisana kao sigurnija i učinkovitija forma nego obični kreatin. Tvorci Kre – Alkalyna su tvrdili da kreatin monohidrid se pretvara u beskorisni kreatin,krajnji proizvod metabolizma kreatina, koji se izlučuje u urinu mnogo prije nego što dođe do mišića.

Međutim ova tvrdnja nije podržana od strane bilo kog vjerodostojnog istraživanja. Čak i kada se uzimaju visoke doze kreatina(20 grama) iznos kreatina koji je pretvoren u kreatinin u želudcu i crijevima je zanemarljiv.

Ukoliko kreatin ne “preživi” tranzit kroz crijevnu mikrofloru, treba se naći alternativni način kako bi se objasnio nagli porast kreatina u krvi poslije konzumiranja oralne doze kreatin monohidrata, veliko povećanje kreatina u mišićnom se pojavljuje nakon nekoliko dana uzimanja kreatin monohidrata i mnoga istraživanja pokazuju da poboljšava performanse nakong ponovnih vježbi visokon inteziteta. Nedavna studija pokazuje da Kre – Alkalyn nije učinkovitiji od običnog kreatin monohidrata. Kre Alkalyn čak nije ni povećao nivo kreatina u mišićima u istoj mjeri kao što je to uradio kreatin monohidrat.

Postoje upozorenja da miješanje kreatina sa kiselim pićima kao što su sok od naranče će pretvoriti kreatin u kreatinin i učiniti ga potpuno nepotrebnim. Ipak, sok od naranče koji ima pH vrijednost 3, je manje kiseliji nego sok u želudcu koji ima pH vrijednost negdje oko 1,4.

S obzirom da je pretvorba kreatina u kreatinin u želudcu vrlo mala, ne trebate biti Sherlock Holmes da shvatite da će kreatin preživjeti veoma lako u soku od naranče onoliko dugo koliko je potrebno da se promiješa i popije.

Nove i poboljšane verzija kreatina se pojavljuju sve vrijeme. Nijedna od tih verzija nije pokazala da je bolja od običnog kreatin monohidrata. U nekim slučajevima kao što je to naprimjer kreatin etil ester ili tečni kreatin, rezultati su čak bili i lošiji.

Mit 5: Kreatin se treba koristiti sa ugljenhidratima ili proteinima kako bi se povećala njegova iskorištenost
Hormon inzulin pomaže u transportu kreatina u mišiće. To je zbog toga što kombinacija kreatina sa ugljenhidratima kao što je dekstroza često preporučuje u upotrebi kreatina.

Ipak, konzumiranje kreatina sa ugljenhidratima ili proteinima ne povećava iskorištenost kreatina. To može povećati stopu penetracije, ali to se razlikuje od tvrdnje da povećava nivo kreatina koji će dospijeti u vaše mišiće.

Vaše tijelo ima “rezerve” kreatina. Suplementi pomažu povećanju tih rezervi, ali isto tako i te rezerve imaju limit, tako da se samo određena količina kreatina može smjestiti u vašim mišićima. Ovo sve dovodi do zaključka da ako se te rezerve napune dolazi do izbacivanja kreatina niz mokraću. Ako planirate koristiti kreatin u bilo kojem vremenskog periodu, možete ga koristiti sa proteinima ili prostim ugljenhidratima radi brže transporta do mišića. (fitnessmanija.com)

Oštar i jak bol u mišiću: Vrijeme je za pauzu i potpuni oporavak od povrede

Trčanje je fizička aktivnost koja ima višestruko pozitivan uticaj na čovjeka. Upoznati ste se sa uticajem trčanja na zdravlje. Što se tiče poteškoća koje mogu da budu izazvane trčanjem najčešće su to povrede koje uglavnom nastaju kao posljedica velikog broja ponavljanja stresa koje trpe zglobovi, mišići i tetive.

Činjenica je da je najbolje da se obratite ljekaru kada imate povredu, ali neke osnovne stvari možete da saznate i iz iskustava drugih trkača.

Bolovi u mišićima

Bolovi u mišićima se najbolje oporavljaju mirovanjem. Uglavnom nije potrebno koristiti preparate, ali postoje i oni koji mogu da budu od pomoći.

Led, kreme ili gelovi koji hlade pomažu i u slučaju nakupljanja mliječne kiseline u mišićima. Led se koristi da bi pospješio cirkulaciju krvi u mišićima koja odnosi sve nusproizvode metebolizma kojima nije mjesto u mišićima.

Intezitet treninga u toku i poslije oporavka bi trebalo da smanjite u početku, pa da ga ponovo postepeno povećavate. Ako je upala mišića blaga ne morate ni da pauzirate, možete da nastavite sa treningom bez izmjena u vašoj rutini. Intezivne upale mišića nastaju kada ste preforsirali sa treninzima i osjećate bolove i u mirovanju. Mikrofrakture nastaju posle intenzivnijih ili dugih treninga.

Tetive

Tetive su završetci kojima se mišić vezuje za kosti, a ligamenti su vezivni elementi između kostiju. Pošto tetive nisu prokrvljene kao sam mišić, mehanizam odvođenja štetnih produkata je nešto sporiji nego kod mišića, pa se zbog toga tetive teže leče. Oporavak je sporiji i povreda tetive se lakše može ponoviti.

Bolovi se mogu opisati kao kraći, sjevajući bol koji skoro momentalno prestaje. Bol se zatim javlja pri velikom opterećenju u rasponu od jedva primjetnog do veoma jakog.

tendinitis_simptomi

Pomoć za mišiće i tetive u vidu krema i gelova

Medikamenti mogu imati različite uticaje na mišićne tetive. Problem leži u maskiranju povrede, tako što lijek ublaži bol, ali ne sanira štetu.

Mirovanje, led i kreme bi bili idelani trio u liječenju istezanja. Hladnoća pospešava cirkulaciju, krv puna hranjivih materija dolazi u dio koji liječite i sanira se povrijeđeno tkivo.

Period mirovanja je individualna stvar pa ga treba prilagoditi intezitetu povrede. Ako ste prinuđeni da se krećete, pokušajte da ne opterećujete bolni mišić ili zglob. Čuvajte se naglih i brzih pokreta. Budite uporni i strpljivi. Ako ne zaliječite do kraja povredu mišića ili tetive, moguće je da vam se ista povreda ponovi jako brzo, pa se proces oporavka može odužiti.

Šta kaže sportski ljekar?

Ljekari daju razne varijante terapije gdje se koristi naizmenično led, pa vreo (topao) tuš i tako 3-4 puta, po nekoliko minuta. Dakle, treba trljati kockom leda nekoliko minuta dio koji vas boli dok ne pocrveni, pa potom ga istuširati toplom vodom. Ovaj naizmjenični proces hlađenja – zagrijavanja navodno još bolje pospješuje prokrvljenost tog dijela tela i time olakšava organizmu da sam sebi pomogne. (trcanje.rs)

“Šlag na tortu”: Šećer budi ćelije karcinoma

Nakon svih toliko negativnih naučnih zaključaka vezanih za uticaj šećera na ljudski organizam, devetogodišnje opsežno istraživanje otkrilo je još jedan katastrofalni efekat, te kao da nikada nije dosta produžilo crnu listu i razloge zbog čega bi svako ko želi dobro sebi i drugima trebao smanjiti konzumiranje ove namirnice.

Naime, istraživački projekat koji je tokom proteklih devet godina provođen u Belgiji, okončan je uspješno, te je objasnio takozvani Warburgov učinak, fenomen sposobnosti ćelija karcinoma da veoma brzo razgrađuju šećere i tako omogućavaju brzi razvoj ove zloćudne bolesti.

“Naše istraživanje je otkrilo kako hiperaktivno konzumiranje šećera u kancerogenim ćelijama dovodi do začaranog kruga kontinuirane stimulacije razvoja i rasta raka. Stoga, objašnjava povezanost između snage Warburgovog učinka i agresivnosti tumora“, istakao je profesor Johan Thevelein.

Ovo značajno naučno istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications, sa podvučenom tezom da se radi o ključnom istraživanju karcinoma jer pored pomaganja njegovom razvoju, šećer djeluje i tako što “budi” njegove ćelije. Sve to, razlog je za širenje svijesti o zdravoj ishrani, ali će i znatno pomoći prilikom kreiranja plana ishrane oboljelim osobama koje se pokušavaju izliječiti.

(body.ba)

« First‹ 21222324252627 ›Last »

Copyright © 2024 - Developed by Unomedia